Ove godine poznati zagrebački koncertni prostor Tvornica kulture slavi 20 godina. Tom prigodom su aktualni zakupci tog prostora priredili domjenak i počastili uzvanike, a okupljenima su se obratili Tamara Terzija i Sanjin Đukić, bivši i sadašnji voditelji odnosa s javnošću Tvornice kulture.

Tvornica kulture pokrenuta je u rujnu 1999. godine kao „polivalentni pogon za proizvodnju kulture“, otvoren za nove ideje i pokrete u rasponu od kazališnih i plesnih predstava i performansa do filmskih projekcija i koncerata. Program i rad te ustanove možemo grubo podijeliti na dva razdoblja. Prvo je od 1999. do 2009. godine, kada je Tvornicom upravljao Darko Putak, nekadašnji djelatnik svojevremeno vrlo važne agencije u kulturi grada Zagreba CeKaDe (Centar za kulturnu djelatnost) koji je u vrijeme Jugoslavije vodio brigu o Kulušiću i Lapidariju, kao i nizu kulturnih manifestacija u gradu. Zahvaljujući svom ugovoru sa Savezom Samostalnih Sindikata Hrvatske u čijem je vlasništvu prostor Tvornice kulture u Šubićevoj, od gotovo zaboravljene dvorane stvorio je novi koncertni prostor koji je svojim programom, s naglaskom na urbanu pop kulturu, obogatio kulturnu ponudu Zagreba. Zašto je tu istu dvoranu ispustio iz ruku i nakon deset godina stvorio lošu vibru oko Tvornice kulture, to je pak jedna druga priča.

Drugo razdoblje počinje 2009. godine, kada je upravljanje tim jedinstvenim koncertnim prostorom preuzela Ustanova koncertna dvorana Tvornica kulture na čijem je čelu Dražen Goreta. Oni su u dva navrata uložili poprilično novca kako bi od Tvornice kulture stvorili tehnički i produkcijski najopremljeniji klub u Hrvatskoj. Osim toga Tvornica je, po mišljenju struke, zbog svoje izolacije i trapezastog oblika dvorane, najbolji prostor za kvalitetu zvuka.

Na prigodnom okupljanju Đukić i Terzija istaknuli su da su u Tvornici kulture nastupili neki od najpoznatijih rock glazbenika današnjice: Patti Smith, Noel Gallagher, David Byrne, John Lydon, Mick Jones, John Cale, Jane Birkin, Joe Satriani, Jessie Ware, Femi Kuti, Roisin Murphy, Ryan Adams, Macy Gray, DJ Shadow, Courtney Barnett, Kurt Vile, Tom Odell do grupa Slayer, Faithless, Offspring, Eagles Of Death Metal, Fun Lovin Criminals, Editors, White Lies, Morcheeba, Mastodon, Down, Death Grips, Fleet Foxes, Jon Spencer Blues Explosion, The Gaslight Anthem, Dropkick Murphys, Apocalyptica, Sepultura, Human League, M83, Groove Armada, Warpaint, Ministry, Machine Head, Enter Shikari, Black Rebel Motorcycle Club, Rollins Band, Buena Vista Social Club itd.

Osim toga, gotovo da nije bilo hrvatskog ili regionalnog etabliranog izvođača koji nije nastupio u Tvornici kulture, a valja spomenuti i dva live albuma koja su u Tvornici kulture snimili Goran Bare i Majke te Vlada Divljan i Ljetno kino. Tvornica kulture ugostila je u proteklih 20 godina više od 600 različitih izvođača, mnoge od njih više puta, na više od 2000 događanja koja je posjetilo milijun i pol posjetitelja. To su impresivni podaci, no jednako su važni status i utjecaj Tvornice kulture kroz događanja koja su u svoje vrijeme bila i te kako važna za pop kulturu i kulturu ovoga grada ali i Hrvatske, a koja organizatori nisu spomenuli:

Ne treba zaboraviti da je upravo u Tvornici kulture nastupio Rambo Amadeus, i to kao prvi rock glazbenik „s one strane“ koji je probio led nakon 90-ih.

Ne treba zaboraviti ni da je prije točno 20 godina u Tvornici kulture održana velika policijska racija na partyju nakon koncerta Blondie u Domu sportova, kada se posjetitelje, a i neke suradnike Tvornice kulture, tuklo pendrecima i odvodilo na ispitivanje u policijsku stanicu, iako nitko ni do danas zapravo nije doznao zašto. U kuloarima se govorilo da je tadašnje rukovodstvo HDZ-a zaključilo da se u Tvornici kulture skupljaju narkomani.

Ne treba zaboraviti da se u Tvornici kulture održavala večer pod nazivom Studio 54, koja je u svakom svom izdanju ispunila taj prostor rasplesanim i sretnim posjetiteljima.

Ne treba zaboraviti da se upravo kroz Tvornicu kulture novi val vratio na velika vrata te da su najveća imena novog vala nastupala upravo u toj dvorani, iako su do 1999. bili gotovo zaboravljeni.

Ne treba zaboraviti da su se u Tvornici kulture održavale predstave suvremenog plesa prije otvaranja Zagrebačkog Plesnog Centra.

Ne treba zaboraviti ni niz techno i house partyja, kao i ostalih događanja koja su otvarala vrata novim glazbenim pravcima, izvođačima, performerima i idejama.

Treba podsjetiti i na činjenicu da je na parlamentarnim izborima 2000. godine koalicija predvođena SDP-om odabrala upravo Tvornicu kulture kao svoj izborni stožer, želeći se pokazati kao stranka koja podržava i njeguje urbanu kulturu. Navodno.

Znalo se svojevremeno u Tvornici kulture sresti i ministre kulture u neobaveznom druženju s prijateljima, kao i još neke rijetke političare kojima je rock glazba bila dio odrastanja. Često su navraćali i sami glazbenici, na koncerte ili neobavezno druženje. Punih je to 20 godina vidljive proizvodnje kulturnog sadržaja, s ogromnim značajem i utjecajem na urbanu kulturu Zagreba. Ne ulazeći u način poslovanja, rashode i prihode, kao i tržišnu održivost, više je nego zanimljiva činjenica da Tvornica kulture iz proračuna Grada Zagreba trenutno dobiva financijsku pomoć od 10.000 kuna na godišnjoj razini, a KD Vatroslava Lisinskog blizu 20 milijuna kuna. To pokazuje kako aktualne vladajuće strukture vrednuju takav jedan koncertni prostor.

Na kraju ćemo samo reći: kada bi barem ostale tvornice u Hrvatskoj bile tako produktivne kao Tvornica kulture u posljednjih 20 godina.