Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak kako Hrvatskoj nedostaju kvalitetna greenfield ulaganja te je iznijela pet smjernica za unaprjeđenje privlačenja izravnih stranih ulaganja i poboljšanja investicijske klime.

Govoreći na otvaranju konferencije “InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj” u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata, Grabar-Kitarović je kazala da bi izravna strana ulaganja trebala donijeti nove tehnologije, kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta, unaprjeđenje konkurentnosti i podizanje produktivnosti domaćeg gospodarstva, te ono što smatra osobito važnim, razvoj njegovog izvoznog kapaciteta.

No, kaže da od kad se prate izravna strana ulaganja u Hrvatsku, dakle od 1993. godine, vidljivo kako rezultati ostvarenih ulaganja ne odgovaraju toj poželjnoj slici.

Pritom navodi da je izravnim ulaganjima u Hrvatsku u posljednjih 26 godina ušlo oko 33,5 milijardi eura, no kako je problem tih izravnih stranih ulaganja strukturne prirode, s koncentracijom u brownfield ulaganjima i u ulaganjima u tzv. non-tradable sektore.

Tako je čak oko trećine ulaganja koncentrirano u djelatnosti financijskog posredovanja, zatim u trgovini, a posljednjih godina postaju vrlo važna i vlasnička ulaganja u nekretnine, navodi Grabar-Kitarović te ističe da nedostaju greenfield ulaganja.

“Nedostaju nam greenfield ulaganja, i to ona kvalitetna, koja zadovoljavaju tri glavna uvjeta za postizanje održivog rasta i razvoja – ulaganje u proizvodnju roba ili usluga, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i izvozna orijentiranost ulaganja”, poručuje Gabar-Kitarović te napominje da su dosadašnja ulaganja rijetko dovela do otvaranja novih održivih i proizvodnih radnih mjesta, do značajnog transfera tehnologije i znanja ili do povećanja proizvodnje i izvoza.

Govoreći o praksi gospodarskog razvoja u Hrvatskoj u posljednjih četvrt stoljeća, kaže da se on većinom nije temeljio na proizvodnji i izvozu, već na uvozu, potrošnji i zaduživanju. Pritom je upozorila na probleme koji su pridonijeli današnjoj situaciji, kao što su institucionalna lutanja, ljudska i financijska podkapacitiranost institucija koje bi se trebale baviti privlačenjem ulaganja, zatim nedostatak strateških odrednica, sustavnog i planskog pristupa ciljanim ulaganjima, a posebno je apostrofirala nedovoljnu profiliranost Hrvatske i pojedinačnih regija kao ulagačkih destinacija.

Predsjednica je stoga iznijela pet smjernica za koje smatra da mogu pridonijeti postizanju održivom razvoju temeljenom na znanju te kvalitetnim proizvodima i uslugama s visokom dodanom vrijednošću, što će, smatra, Hrvatskoj i radnicima u njoj donijeti veće prihode.

Grabar-Kitarović kao prvo ističe potrebu objedinjavanja nadležnosti i odgovornosti privlačenja izravnih stranih ulaganja u jednoj središnjoj točki na nacionalnoj razini.

Zatim, ističe potrebu izrade sveobuhvatne strategije privlačenja izravnih stranih ulaganja, koja će sadržavati i odgovore na pitanja koja se ulaganja trebaju privlačiti, na koji način ih aktivno privlačiti, kakav je njihov utjecaj na gospodarski rast i razvoj, koja su najpotentnija emitivna tržišta i koje kapacitete moramo razviti kako bismo bili što privlačnija ulagačka destinacija.

Treće, navodi predsjednica, potrebno je pomaknuti naglasak s postojećih financijskih poticaja u privlačenju ulaganja na nove modele i “soft” poticaje ulaganjima kako bi se privukla ulaganja koja pružaju višu dodanu vrijednost i dugoročnu održivost.

Četvrta smjernica obuhvaća potrebu izgradnje prepoznatljivog imidža kojim bi Hrvatska ojačala svoju poziciju u odnosu na druge države i kako bi se dodatno profiliralo Hrvatsku i pojedinačne regije s njihovim specifičnostima kao privlačne ulagačke lokacije.

“S tim sam ciljem pokrenula i Radnu skupinu za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske. Posao privodimo kraju, a za otprilike mjesec dana ćemo izaći s prijedlogom smjernica važnih za jasnije pozicioniranje Hrvatske u tom kontekstu”; napominje Grabar-Kitarović.

Kao petu smjernicu navodi konstantan, temeljit i uporan rad na stvaranju privlačne ulagačke i poslovne klime.

“Naime, stranci mi često govore kako nisu zadovoljni postojećim stanjem investicijske klime. Kao i domaći poduzetnici, žale se na birokraciju, pravnu nesigurnost, nepredvidljivost, izmjene propisa i kompliciranu regulativu općenito, pa sve do visokog troška poslovanja zbog plaćanja raznih davanja”, upozorava Grabar-Kitarović.

Smatra da stvaranjem odgovarajućih okvirnih uvjeta i pogodnije klime za ulaganja, Hrvatska ima zaista dobre šanse postati konkurentna u privlačenju stranih ulaganja. “Moramo biti proaktivniji. Dok se drugi prilično agresivno bore za nove investicije, sve mi se više čini da mi odveć pasivno promatramo novu razdiobu velikog broja radnih mjesta po drugim državama Europske unije. Napravimo li malo odlučniji iskorak u privlačenju stranih ulaganja zasigurno se možemo ubrzano približiti najrazvijenijima u Europi”, poručila je Grabar-Kitarović.

Izrazila je uvjerenje da će Vlada nastaviti voditi aktivnu politiku poboljšanja poslovne i ulagačke klime u Hrvatskoj. “Taj proces za neke poduzetnike možda ne ide željenom brzinom, ali ja nimalo ne sumnjam da će se on nastaviti i u konačnici biti vrlo koristan svakom poduzetniku i cijelom hrvatskom gospodarstvu”, kazala je Grabar-Kitarović.