Koliko je građana u pet godina prijavilo odlazak iz Hrvatske? Evo što kažu u MUP-u

Autor:

20.07.2021., Zagreb - Zagrebacki Glavni kolodvor najveci je zeljeznicki kolodvor u Hrvatskoj. Nalazi se u sredistu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava 12. Gradnja zgrade Glavnog kolodvora pocela je 1890., a objekt je svecano otvoren 1892. pod imenom Drzavni kolodvor. Projekt za zgradu izradio je arhitekt Drzavnih ugarskih zeljeznica Ferenc Pfaff. Zgrada je oblikovana u neoklasicistickom stilu, te je ukrasena skulpturama i dekoracijama. Dugacka je 186,5 metara. Glavni kolodvor u Zagrebu zasticeno je kulturno dobro Republike HrvatskerPhoto: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

U razdoblju od 2017. do 2021. godine Hrvatsku je, privremeno i trajno, napustilo ukupno 233.291 građanin. Od toga, privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177.470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55.821 građanin, piše u utorak Večernji list.

Zbog neusklađenosti podatka o broju stanovnika kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, Večernji je od MUP-a zatražio da im za posljednjih pet godina pošalju podatke po godinama o broju građana koji su zbog trajnog iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji prijavili privremeni odlazak iz zemlje.

Iz MUP-a su poslali podatke o broju trajno iseljenih građana te o broju građana koji su prijavili privremeni odlazak u inozemstvo za svaku godinu pojedinačno, uz zanimljivu napomenu ‘da se niže navedeni podaci po godinama ne zbrajaju jer, primjerice, netko tko je prijavio privremeni odlazak u jednoj godini možda je naknadno prijavio i povratak i sl…’

Ipak, iz Ministarstva unutarnjih poslova nisu dobili odgovor na pitanje koliko je građana koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje ponovno prijavilo i povratak u zemlju, već samo opasku da ne zbrajaju podatke po godinama o privremeno i trajno iseljenima jer je možda netko naknadno prijavio povratak.

Iz lista napominju da bi se u popisu stanovništva, koji je proveden prošle godine, vidio znatan broj povratnika među  privremeno i trajno iseljenim građanima – da se dogodio. Naime, u popis stanovnika Hrvatske ušli su svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjeli u svom mjestu stanovanja najmanje godinu dana ili su došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Također, u popis stanovnika Hrvatske osim hrvatskih državljana ušli su i izbjeglice i tražitelji azila koji borave u našoj zemlji.

“Nažalost, nema tih povrataka iseljenih, inače bismo imali konkretne podatke o broju povratnika, a ne odgovor da je možda netko tko je prijavio privremeni odlazak naknadno prijavio i povratak. Realnost je da mi imamo nevjerojatnu depopulaciju iseljavanjem i prirodnim padom. Podatke o iseljavanju hrvatskih građana i prirodnom padu broja stanovnika nažalost potvrđuje i broj stanovnika utvrđen popisom 2021. Mi moramo napokon ustrojiti registar stanovništva da se sredi taj nered od podataka”, izjavio je demograf Stjepan Šterc.

Dodao je da su usto podaci iz zemalja u koje su se naši građani useljavali pokazali da je vrlo vjerojatno broj iseljenih bio i dvostruko veći nego što su to pokazivali naši statistički podaci, piše Večernji.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.