Štedjeti ili ne štedjeti, to je pitanje. Prošle godine, prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije, Europljani su odlučili uštedjeti osminu svojih prihoda. U 2022. godini, kućanstva u EU-u u prosjeku su uštedjela 12,7% svojeg raspoloživog dohotka, dok je stopa za eurozonu bila viša, iznosila je 13,7%.

Raspoloživi dohodak kućanstava je ono što kućanstva imaju na raspolaganju za trošenje i štednju nakon poreza i transfera, kako ga definira Eurostat. “Ako kućanstva zarade 100 eura, potroše 87,30 eura i ostane im 12,70 eura za trošenje”, objasnio je glavni ekonomist u Astèresu, Sylvain Bersinger. “To je normalna brojka. Većina zemalja u EU-u ima stopu štednje kućanstava između 10% i 15%”, dodao je.

To je puno veća brojka nego u Sjedinjenim Državama, gdje su stanovnici samo uštedjeli 3,4% svog dohotka u rujnu 2023., prema Statističkom uredu.

Njemačka je europski prvak

U EU-u, Njemačka je dosegnula vrhunac s najvišom stopom bruto štednje (19,91), Nizozemska je osvojila srebrnu medalju (19,44), a Luksemburg broncu (18,14).

Godine 2022. kućanstva u Hrvatskoj imala su jednu od najmanjih stopa štednje u EU od 6.39 posto. Manja je samo u Slovačkoj (5.27 posto), Litvi (4.85 posto), Latviji (3.48 posto), Estoniji (0.15 posto), te već Poljskoj (-0.77 posto) i Grčkoj (-4.03 posto). Potonje dvije jedine su dvije zemlje koje imaju negativne stope štednje, odnosno troše više nego zarađuju. Ono što zarađuju nije dovoljno da financira njihovu potrošnju pa posuđuju ili koriste uštede koje su nakupili u prošlosti.

Međutim, europska kućanstva ne mogu se svesti na jedan profil. Postoje velike razlike u ponašanju u štednji u Europi, “kao i među obiteljima”, objasnio je Luigi Guiso, istraživački suradnik na Centru za ekonomska istraživanja i politike (CEPR). “Postoje oni koji sve troše i oni koji uštede velik dio svojeg prihoda, ali teško je razumjeti zašto”, istaknuo je.

Bogatstvo je svakako jedan faktor koji objašnjava sistematske disparitete u stopama štednje kućanstava. “Vidimo da zemlje s nižim dohodcima teže zadovoljiti svoje potrebe i stoga mogu vrlo malo uštedjeti”, primijetio je Bersinger.

To je slučaj i u Grčkoj koja je doživjela velike ekonomske poteškoće i nametnula niz mjera štednje, smanjujući raspoloživi dohodak kućanstava. “Negativna stopa štednje pokazuje da Grci još uvijek nisu izišli iz krize. S druge strane, zemlje s najviše uštede obično su bogatije”, dodao je.

Neki stručnjaci ističu kulturne razlike u navikama štednje. Prema podacima OECD-a, Nijemci su tijekom posljednjih dvadeset godina konstantno štedjeli više od 8% svog raspoloživog dohotka. Međutim, Luigi Guiso nalazi ograničenja u ovom objašnjenju. “Razlike između Njemačke i Grčke ne postoje zato što Grci vole potrošiti sve, a Nijemci ne. Stope štednje u Njemačkoj su bile niske prije 20 godina”, istaknuo je.

Stopa štednje jedne zemlje utječe na mnoge ekonomske varijable, poput demografske strukture zemlje. “Mlađi ljudi tendiraju štedjeti više od umirovljenika koji imaju niži protok prihoda”, objasnio je Guiso.

Povratak na razinu prije pandemije

Europljani su manje uštedjeli u 2022. nego u 2021. (16,4%), također je otkrio Eurostat, što je omogućilo daljnje proširenje potrošnje kućanstava s stopom kućanstava vraćajući se na razinu prije pandemije. “To odražava želju za povratkom u normalan, pretpandemijski život“, komentirala je ekonomistica u BNP Paribasu, Helene Baudchon.

“Tijekom pandemije, potrošnja europskih kućanstava bila je suspendirana dok im je dohodak uglavnom bio očuvan. To je uzrokovalo abnormalni skok u stopi štednje diljem EU-a”, analizirala je Baudchon.

U međuvremenu, 2022. je obilježila fazu ekonomskog oporavka, što objašnjava nižu stopu štednje u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, uzastopni šokovi nakon pandemije, uključujući invaziju Rusije na Ukrajinu i povezani rast troškova života, također su poremetili ponašanje kućanstava u štednji. “Ekonomska neizvjesnost vjerojatno opterećuje potrošnju kućanstava i podupire preventivnu štednju”, primijetila je, piše Euronews.

Još jedan faktor koji potiče Europljane na štednju umjesto trošenja su rastuće kamatne stope. “Danas su krediti skuplji, a štednja se više nagrađuje: postoji stvarna financijska poticaj da se novac čuva u banci.”

Hoće li se stopa štednje poboljšati?

Stručnjaci predviđaju malu promjenu u stopama štednje kućanstava sljedeće godine.

“Predviđamo nešto pozitivniju priču sljedeće godine. S padom inflacije i ako se efekti ekonomskih šokova smanje, kućanstva će vjerojatno manje brinuti o budućnosti i manje štedjeti”, rekla je Baudchon.

Stopa štednje kućanstava ili će ostati ista ili će pasti. “Ali prognoziranje znači da postoji mogućnost pogreške, pa razgovarajmo za godinu dana da vidimo jesmo li bili u pravu”, zaključila je.