Zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja izgradila je lani dva velika kolektora u Zagrebu, jedan na Čulinečkoj a drugi na Dubravici, kako bi se smanjilo plavljenje zagrebačkih ulica i podvožnjaka, projektiranih za normalne vremenske prilike, rekao je u utorak direktor Vodoopskrbe.

Nakon najave nestabilnijeg vremena zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i direktor Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Marin Galijot danas su provjerili stanje  gradskih  podvožnjaka, priopćili su iz Zagrebačkog holdinga.

Galijot je rekao da je u Zagrebu 34 podvožnjaka ili pothodnika, a kao najniže točke u cestovnom i pješačkom prometu opskrbljeni su crpnim postrojenjima koje djelatnici Vodoopskrbe i odvodnje u okviru redovitih aktivnosti obilaze dva puta tjedno, te povjeravaju ispravnost napona struje na crpnim postrojenjima i rad crpki.

U podvožnjacima i pothodnicima nije problem sanitarne odnosno fekalne odvodnje, jer je Zagreb zamišljen kao mješoviti sustav javne odvodnje, nego problem nastaje kod ekstremnih oborina, kada sadašnji sustav nije u stanju prihvatiti veću količinu oborinske odvodnje. U normalnim režimima za koje su projektirani, ne dolazi do plavljenja, a ukoliko i dođe, pumpa se uključuje pušta van oborinsku vodu, kazao je Galiot.

Prilikom obilaska podvožnjaka direktor Vodoopskrbe i odvodnje izvijestio je i o trenutnim aktivnostima i planovima. U Miramarskoj je istaknuo da je sustav oborinske odvodnje za zaštitu od plavljenja tamošnjeg podvožnjaka opremljen crpnim stanicama koje se nalaze u istočnom bloku upornjaka, odnosno ispod same pruge, i u vrijeme padavina, kad voda završava u najnižoj točci, pumpe podignu vodu u javni sustav odvodnje.

Zagrebački sustav vodooprskrbe stariji je od 140 godina. tijekom kojih su primjenjivane različite tehnologije, koje se u konačnici svode na to da se iz taložnika tlačnim cijevima voda prebacuje u gravitacijske javne kanale oborinske odvodnje, podsjetio je.

Predstavnici ZG holdinga obišli su i mjesto na kojem bi se trebala graditi buduća crpna stanca koja bi trebala zaštititi Škorpikovu od plavljenja. Iz crpne stanice voda bi se preko retencijskog bazena trebala pumpati na Huzjanovu ulicu, za koju je trenutno u toku natječaj vrijedan tri milijuna kuna i u toku izgradnja kolektora u Huzjanovoj ulici.

Prošlu godinu radili smo kolektor dugačak gotovo kilometar, od Josipa Lončara do Huzjanove na sjeveru i ostalo je oko 500 metara do križanja Huzjanove, gdje ćemo se spajati s tlačnim vodom, kazao je Galijot.

Dakle, odradili smo povećanje kolektora na Škorpikovoj u prvoj fazi radova, u drugoj fazi radova je bila Dubravica prva i treća etapa, kao kolektor kroz Lončarevu odnosno Končarevu ulicu; treća etapa je izgradnja kolektora u Huzajonovoj, i četvrta etapa, koja se predviđa za sljedeću godinu, je izgradnja crpne stanice sa retencijskim bazenom i tlačnim vodom kojim bi se sva oborinska odvodnja sa sjeverozapadnog dijela grada dizala na Huzjanovu ulicu, kako ne bi dolazilo do plavljenja Škorpikove, dodao je.

U protekloj i u početku ove godine izgradnjom javnog sustava odvodnje u naselju Botinec – Zlatarevo zlato, kao i u Klari u ulicama Slunjska i Hlebinjski put, izgrađeni su javni kanali koji sprečavaju plavljenje Botinca i dijela Klare.

Do sada je godišnje u Botincu devet puta poplavila ta ulica, otkad smo rekonstruirali javni kanal, plavljenja su prestala.  Izgrađena je javna kanalizacija sa svim odvojcima predviđenim za prihvat oborinskih voda, i sada Zagrebačke ceste iza naših radova izvode oborinsku odvodnju, rekao je Galijot.

Najbitniji pomak, dodao je, ostvaren je u istočnom dijelu Zagreba, gdje je izgrađen kolektor Čulinečka, na koji je spojen kolektor Dubrava i odvojen je kolektor Trnava kao vršno opterećenje koje je uslijed velikih oborina plavilo gotovo čitavu Trnavu koja se nalazi u depresiji.