Kraj godine, čini se, dolazi s još jednim potencijalnim sankcijama koje bi mogle imati utjecaj na cijelu regiju.

Od najava američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Njefta i krovne kompanije Gazprom, strahuje ne samo Srbija, nego i sve zemlje regije s obzirom na ovisnost u naftnom sektoru.

Nikom ne odgovara zatvaranje ventila

Ovdje je prvenstveno riječ o Jadranskom naftovodu (Janaf), koji je s NIS-om potpisao ugovor o isporuci nafte do 2026. godine, a kojim preko 90 posto nafte stiže u Srbiju, piše Deutsche Welle (DW).

O tome je ovih dana pisao i Nacional.

‘Hrvatskoj nije u interesu da Srbija ostane bez nafte’

To je bila i jedna od tema nedavno održanog sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je izrazio zainteresiranost da se ovo pitanje što prije riješi, jer nikom ne odgovara zatvaranje ventila. Posebno ne Janafu.

Postoji interes SAD-a i Europske unije za promjenom vlasničke strukture u NIS-u, odnosno smanjivanje udjela ruske kompanije.

“Moramo naći održivo rješenje koje je dobro i za Janaf i za gospodarstvo Srbije“, rekao je Plenković, nakon razgovora s Vučićem, podsjetivši da je Srbija ovisna o isporuci nafte Janafom u razmjeru od čak 95 posto.

SANKCIJE NIS-U Plenković: ‘Ne želimo da Srbija ostane bez nafte, rješenje je u Janafu’

“Mislim da nikom nije u interesu da bilo tko, pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike“, rekao je Plenković, otvarajući time još jedan problem.

Strah od poskupljenja u BiH

A to je ponašanje Janafa nakon sankcija, odnosno hoće li se poštivati ugovor o isporuci nafte s NIS-om koji je na snazi do 2026. godine i time ugroziti poslovanje pod sankcijama ili će doći do prekida opskrbe. U tom slučaju o detaljima raskida ugovora odlučivao bi arbitražni sud, što je definirano ugovorom.

Pored toga, ostale zemlje u regiji strahuju da bi u najmanju ruku moglo doći do poskupljenja naftnih derivata, s obzirom na to da Gazprom ima svoju mrežu u Bosni i Hercegovini.

Gazprom svoje pumpe u BiH opskrbljuje naftom iz rafinerije u Pančevu

Međutim, ekonomisti su mišljenja da, ako dođe do sankcija, one neće imati preveliki utjecaj na samo tržište BiH.

“Sve ovisi o tome kako će se Srbija odnositi prema tim sankcijama, odnosno ako dođe do ‘prepakiranja’ vlasničke strukture“, kaže stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević.

“Činjenica je da uvozimo derivate iz Srbije, ali moramo vidjeti rasplet situacije s većinskim vlasništvom. Indirektno će se osjetiti, jer Gazprom posjeduje pumpe u BiH, a nabavljaju naftu u Pančevu, tako da je sve otvoreno“, pojašnjava Bečarević.

Tržište BiH pokriva oko 20 posto derivata iz rafinerije u Pančevu, što nije velika količina. Međutim, radi se o relativno malom tržištu podložnom utjecaju, pa bi moglo doći do poskupljenja.

U BiH se nafta uvozi i preko Luke Ploče

I ekonomist Zoran Pavlović rješenje vidi u ‘prepakiranju’ vlasničke strukture, kako bi se rasteretio pritisak ne samo na Srbiju, nego i na Janaf, koji ima najveće ugovore upravo s NIS-om, Inom i MOL-om. U takvim okolnostima, ne vjeruje da će biti značajnih turbulencija, jer nikom nije u interesu da uništava kompanije koje su u ovom segmentu žile kucavice.

„Kada pogledamo, u konačnici, gdje se nalazi BiH, mislim da se ne trebamo brinuti, jer distribucija koju mi ovdje imamo dolazi iz više kanala – iz Italije, ali i preko luke Ploče“, kaže Pavlović.

Američke sankcije neće obuhvatiti cijelu distributersku mrežu

Srbija je u ovom slučaju preko 90 posto ovisna od isporuke nafte Janafom, a alternativa bi bio transport Crnim morem, što je malo vjerojatno.

“Imamo šareno definiranu distributersku mrežu koja ne bi trebala direktno potpadati pod američke sankcije“, zaključio je Pavlović.

Sporazumi BiH i Srbije o distribuciji nafte

Inače, BiH u ovom trenutku ima dva aranžmana sa Srbijom. Jedan je uvoz oko 20 posto naftnih derivata i to je dopuna redovnog uvoza koji ide preko talijanskih rafinerija.

Drugi je izvoz sirove nafte iz Obudovca, koji se za sada izvozi u Srbiju u probnim količinama. U slučaju sankcija, sve to bi bilo zaustavljeno.

Diplomatski rat oko energetskog utjecaja u regiji

Najavu sankcija komentirao je i američki veleposlanik u Srbiji Christopher Hill, koji nije potvrdio uvođenje sankcija.

Međutim, kazao je da je rizik suradnje s ruskim tvrtkama oduvijek postojao, naglasivši da bi upravo “promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i u Srbiji i u regiji”.

S druge strane, veleposlanik Rusije u BiH Igor Kalabuhov imao je drugačiju poruku za Amerikance, i što se tiče nafte, ali i aktualne priče o plinovodu Južna interkonekcija.

“Amerikanci rade sve, od eksplozije Sjevernog toka do sankcioniranja naših banaka, samo da ne dođe do ruskog plina u BiH. Evo, vidimo sada namjeravaju neke sankcije protiv NIS-a u Srbiji i to će biti možda neki maligni utjecaj na odnose Ruske Federacije i BiH u ovom smislu”, rekao je Kalabuhov za BHRT.

Rusi preko NIS-a imaju i politički utjecaj

Stručnjaci, osim otkupa dijela vlasničke strukture od Rusa u cilju preuzimanja većinskog vlasništva, vide i potpuni otkup ruskog udjela u NIS-u kao jednu od mogućnosti.

Istodobno, malo je onih koji smatraju da je takav scenarij realan, jer osim gospodarskog, ruski utjecaj u smislu prisustva u nekadašnjem državnom energetskom divu značajan je i u političkom smislu. Također, ne isključuje se ni mogućnost dogovora s Amerikancima da sankcije ne budu uvedene, jer bi to imalo širi utjecaj od onog što se želi postići u Srbiji.

Što će napraviti Janaf?

Gazprom Njeft i Gazprom drže 56,15 posto vlasništva u bivšem državnom gigantu Srbije NIS-u, dok je 29,87 posto u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak su manjinski dioničari.

EU i SAD stavili su Gazprom Njeft na “crnu listu” 2014. godine, nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.

Ako dođe do sankcija, najveće pitanje na regionalni utjecaj bit će pitanje hoće li Janaf pratiti američke sankcije ili će nastaviti s isporukom nafte Srbiji, što je prema mišljenju stručnjaka u ovom trenutku teško očekivati, zaključuje DW.

ZABRINUTOST Sankcije Naftnoj industriji Srbije financijski će uzdrmati Janaf