Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski u drugome mandatu, jedan je od kandidata za predsjednika SDP-a. Zbog svojih rezultata u županiji najavljuje pobjedu i novi smjer stranke – okupljanje, razgovor, suradnju – ali i kaže da neće biti nametnutih rješenja iz središnjice ili od predsjednika stranke
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan u drugome mandatu, kandidat je za predsjednika SDP-a. Ta je kandidatura izazvala veliku pozornost zbog činjenice da je time Kolar išao direktno protiv Siniše Hajdaš Dončića, predsjednika županijske organizacije krapinsko-zagorske. Hajdaš Dončić je podržao Peđu Grbina pa izgleda kao da je doveden u situaciju da je ‘’sam protiv svih’’ jer je ta županijska organizacija jednoglasno podržala upravo Kolara. Naime, iako veći utjecaj na terenu trenutno ima Hajdaš Dončić, pitanje je hoće li lokalni SDP-ovci ipak radije glasati za kandidata iz svoje županije.
U intervju Nacionalu Kolar o tome kaže da se Hajdaš Dončić, inače njegov veliki prijatelj, malo prenaglio, ali da su odnosi između njih dvojice još uvijek dobri. S druge strane, iako u javnosti kao glavni favorit figurira Grbin, veliko iznenađenje izazvala je izjava bivšeg predsjednika Ive Josipovića na N1 televiziji da je favorit upravo Kolar.
Željko Kolar rođen je 10. kolovoza 1967. u Klanjcu. Završio je Geodetsku školu u Zagrebu. Od 2009. bio je gradonačelnik Klanjca, a 2011. izabran je u Sabor. Na lokalnim izborima 2013. izabran je u prvom krugu za župana Krapinsko-zagorske županije te je saborski mandat stavio u mirovanje. Na izborima 2017. ponovno je izabran u prvom krugu za župana. Ako pobijedi na unutarstranačkim izborima 26. rujna, u što je uvjeren, SDP pod njegovim vodstvom prekinut će praksu “last minute” demokracije, nametnutih rješenja iz središnjice ili od predsjednika.
NACIONAL: Zašto ste se odlučili kandidirati za predsjednika SDP-a?
U ovoj je odluci ključna bila spoznaja o dubini krize stranke koja je prilično podijeljena i koja je u ozbiljnoj krizi vodstva i identiteta. Sve je to dovelo do gubitka velikog dijela naših glasača, a onda posljedično i gubitka trojih parlamentarnih izbora od 2015. Upravo su me ova dva razloga i pokrenula na ovaj put traženja izlaza iz podjela, u građenje brojnih mostova između članova i organizacija, u traženju odgovora o tome kakva stranka SDP treba biti već duboko u 21. stoljeću. Stari recepti nisu se pokazali uspješnima i moramo se mijenjati, unutar sebe, ali i prema vani. Nama su se dogodili izbori za Europski parlament na kojima smo imali više sreće nego pameti, a Zoranova pobjeda je prvenstveno njegova, ali i ostvarena uz veliku pomoć SDP-a. Ta nas je pobjeda sve malo ponijela i zavela. Zato su rezultati parlamentarnih izbora za sve nas bili šok.
NACIONAL: Kako gledate na rezultate SDP-a, odnosno Restart koalicije u Trećoj izbornoj jedinici? Svega šest mandata, od kojih ste vi prema broju preferencijskih glasova treći, ali zbog funkcije župana ne idete u Sabor. Jeste li zadovoljni svojim rezultatom?
Naša je lista u Trećoj izbornoj jedinici pobijedila, ali da se ne varamo, nezadovoljan sam rezultatom naše liste i u ovoj izbornoj jedinici, unatoč pobjedi. Razumio sam poruku koju smo dobili – imamo povjerenje u vas zbog rezultata koje postižete u ove naše tri županije, ali ne smijete se opustiti.
NACIONAL: Osjećate li odgovornost za neuspjeh u Trećoj izbornoj jedinici?
Uvijek morate osjećati odgovornost, iako si ne mogu ništa predbaciti jer sam u datim okolnostima dao zaista sve što sam mogao. Nisam imao utjecaj na sastavljanje liste, sastav liste saznao sam – a bio sam koordinator za Treću jedinicu – tek na sjednici Glavnog odbora. I takvu praksu želim mijenjati. Novi SDP će prekinuti praksu “last minute” demokracije, nametnutih rješenja iz stranačke središnjice ili od predsjednika stranke. To će uskoro postati prošlost, arhivska građa.
NACIONAL: Je li taj način sastavljanja lista bio pogreška?
Bila je to ogromna pogreška. Bernardić je pokušao napraviti kompromis koji je stvorio dodatni razdor i izgubilo se i ono malo sinergije koja je postojala. Kad smo izgubili izbore, nisam pomišljao o kandidaturi za predsjednika SDP-a. Tek nakon što je kolega Peđa Grbin obznanio svoju kandidaturu. Peđu cijenim kao zastupnika, sjajnog pravnog i zakonodavnog stručnjaka zavidne radne energije u Saboru i socijaldemokratskih stavova koji su meni bliski, međutim nisam ga vidio kao lidera SDP-a.
NACIONAL: Zašto?
Ima tu više razloga koji su u ovom trenutku nebitni. Mogu samo govoriti o sebi i o razlozima zbog kojih sam ja donio odluku da se kandidiram za predsjednika SDP-a i zašto mislim da sam najbolji.
NACIONAL: Je li istina da iza vaše kandidature stoji Rajko Ostojić, kako tvrde neki članovi stranke?
Ne bih nikad pristao da budem nečiji igrač. Iza sebe imam rezultate i životno iskustvo, a u stranci sam od prvog dana. Reći ću vam zašto sam uopće počeo razmišljati o tome da se kandidiram za predsjednika SDP-a. Nakon kandidature kolege Grbina dosta ljudi me zvalo i raspitivalo se, poticalo na kandidiranje za prvog čovjeka SDP-a. S jedne su strane ukazivali na probleme s kojima se kao stranka susrećemo, a s druge poznavajući me i kao osobu i kao člana stranke, uspješnog župana, a prije zastupnika u Saboru i gradonačelnika, isticali su radnu energiju, sklonost okupljanja ljudi, otvorenost za rasprave o svim temama u stranci i državi, sposobnost pronalaska rješenja za teške situacije, upravljačko iskustvo. Recimo, na sjednicama Glavnog odbora stranke i stranačkom Sudu najsrdačnije sam branio pravo na drugačije mišljenje suspendiranih članova – Siniše Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića, Peđe Grbina i Vedrana Babića.
NACIONAL: Što se odonda dogodilo između vas i Siniše Hajdaša Dončića, predsjednika krapinsko-zagorskog SDP-a koji je podržao Grbina?
Nije se dogodilo ništa. Nakon što je Peđa izašao sa svojom kandidaturom, Siniša ga je podržao. Podsjećam da tada još uvijek nisam razmišljao o kandidaturi. Tek su kasniji događaji i brojni poticaji kolega iz organizacija diljem Hrvatske potaknuli odluku u dva koraka: obilazak terena i razgovor sa stotinama SDP-ovki i SDP-ovaca, sate rasprave, vrlo konstruktivnih i argumentiranih razgovora, a tek nakon toga konačna odluka da krenem na ovaj put jačanja stranke, izgradnje novog, modernog SDP-a.
NACIONAL: Niste najprije u županijskoj organizaciji raspravili o tome koga podržati?
Nismo, i to nije bilo dobro. Primijetit ćete da sam više puta spomenuo demokratsku raspravu, razgovore među članovima stranke, okupljanje, a ne dijeljenje. I to je onaj smjer koji bih htio da stoluje u stranci. Politika stranke nije volja jednog čovjeka. Odluke o važnim sadržajima i problemima moraju proisteći iz najšire moguće rasprave. I to je ta nova politika koju želim ponuditi članicama i članovima. Stranku moramo vratiti članovima jer će izgubiti smisao. Istovremeno moramo je otvoriti i simpatizerima, glasačima i građanima. A ono što se dogodilo, a što me najviše gurnulo u kandidaturu jest prva sjednica saborskog kluba SDP-a. To je bio okidač. Kad sam vidio da je svađa iz predsjedništva stranke preseljena u Sabor i da ne mogu ne samo međusobno surađivati nego ni razgovarati, shvatio sam da je vrijeme za promjene. Ako negdje imamo win-win situaciju, to je onda Sabor. Imamo 34 zastupnika SDP-a i to su ljudi koji u sljedeće četiri godine trebaju prezentirati politike SDP-a. Shvatio sam da ako ne pronađemo zajednički jezik, ne izgradimo povjerenje sa sasvim novim ljudima, novim idejama i novim politikama, može se dogoditi da ćemo izgubiti 11, 12 ili 13 zastupnika koji će otići iz kluba.
NACIONAL: Još tako mislite?
Uvjeren sam u to. Ali to se neće dogoditi jer obilazeći teren, shvatio sam što želi šutljiva većina, okupljanje, nove ideje i programe. Uvjeren sam da mogu okupiti sve u našem SDP-u i da možemo zajedno graditi bolji SDP.
NACIONAL: Što ćete napraviti po tom pitanju? Podržavate li najave Peđe Grbina da će maknuti neke ljude koji su odgovorni za poraz stranke?
Kao što rekoh, vodim se političkim načelom okupljanja a ne razbijanja, rasprave a ne svađe i podjela. U SDP-u nema suvišnih ljudi. Rekao bih da je to kao nogometna ekipa. Jasno je da neki od ključni ljudi oko Bernardića ne mogu više biti u prvom redu. Ali će ostati i dalje u SDP-u.
‘Da se SDP dovoljno bavio načelnicima i gradonačelnicima, ne bi bilo Neretvanske skupine. Da su osjetili da stranka cijeni njihov rad i pobjedu ne bi imali potrebu okupljati se. To ću promijeniti’
NACIONAL: Što to znači konkretno?
To znači da se najistaknutiji suradnici iz vodstva stranke koji su najodgovorniji za izborni rezultat i stanje stranke ne bi trebali, a vjerujem da i neće, kandidirati za vodeće funkcije u stranci. Tako je najbolje. Moraju preuzeti svoj dio odgovornosti za izborni neuspjeh. Ali ne smijemo se odreći saborskih zastupnika, niti Rajka Ostojića, ali ni Siniše Hajdaša, i da ne nabrajam dalje. Ali kao saborski zastupnici SDP-a, u interesu naše stranke, ali i Hrvatske, moramo međusobno moći razgovarati, morali smo moći se dogovoriti oko toga tko je od 34 zastupnika najbolji za koju funkciju po odborima. Sasvim bi logično bilo da je kolega Peđa prihvatio ulogu predsjednika Odbora za zakonodavstvo jer je jednostavno najbolji čovjek za to mjesto. I ne mogu razumjeti zašto je to odbio. Dakle, shvatio sam u kojem to smjeru ide, da bi mogao započeti proces erozije u klubu, a onda u stranci. Nisam to mogao nijemo gledati i ništa ne poduzeti. Ne bih si mogao oprostiti da je postojala i najmanja šansa da ne napravim nešto da se to ne dogodi. Mi smo uspješna županija, radimo uspješne projekte, uvjeren sam da bih od svojih Zagorki i Zagoraca dobio povjerenje i za treći mandat, imam saborski mandat koji nisam aktivirao zbog funkcije župana. Dakle, nemam potrebe za foteljom. Ali imam potrebu sudjelovati u tome da stvorimo modernu stranku lijevog centra, da SDP bude stožerna stranka svih progresivnih ljudi, skupina i organizacija, da nas pokreće ideja okupljanja i izgradnje moderne države i otvorenog društva. Želim ideje i projekte iz Županije preslikati na državu, okružiti se mladim školovanim ljudima koji imaju energije i znanja. Ali ako sam ja selektor, onda ne možete Roberta Prosinečkog staviti na desnog bočnog ili na gol, jer će biti najlošiji na terenu. Ali ako velikog Žutog stavite u vezni red i date mu loptu, budite sigurni da ćete uvijek dobiti najbolju loptu, da ćete dobiti priliku za gol. Na isti način želim mijenjati i stranku, da najbolji ljudi dođu na najbolja mjesta. A ne da su se neki zabetonirali, imaju tri saborska mandata i ministarski staž, a ne mogu ‘’proći’’ u svom gradu. I onda se ponovno kandidiraju i zatvaraju prolaze za nove, mlade i energične SDP-ovke i SDP-ovce. Da se stranka bavila načelnicima i gradonačelnicima, ne bi bilo Neretvanske skupine. Da su osjetili da stranka cijeni njihov rad i pobjedu, ne bi imali potrebu okupljati se. Kao budući predsjednik, u što ne sumnjam, okupit ću sve naše uspješne načelnike i gradonačelnike kako bismo zajedno kreirali politike koje trebaju našim građanima, našoj zemlji. Dat ću sve od sebe da dokinemo vrlo razarajuću tzv. šalabahter demokraciju. Princip izbora podobnih se mora zamijeniti odabirom i napredovanjem najboljih, najspremnijih za preuzimanje odgovornosti.
NACIONAL: Smatrate da SDP ne obraća previše pozornost na uspješne, već vrh stranke bira ljude na funkcije po nekim drugim kriterijima?
Nedovoljno brinu o uspješnima, to je sigurno. Uostalom, svojim su djelovanjem i organiziranjem to pokazali i sami gradonačelnici i načelnici, od kojih su mnogi od njih u Krapinsko-zagorskoj županiji.
NACIONAL: Županijska organizacija podržala je vas kao predsjedničkog kandidata. Što sad to znači, ako je poznato da je predsjednik te organizacije Siniša Hajdaš Dončić podržao vašeg protukandidata?
Siniša je moj prijatelj, čovjek koji zna, izuzetno je školovan i načitan, čovjek kojeg SDP treba. Međutim, u ovom slučaju se malo preuranio. Ali nije to bitno. I ovo je primjer kojim moramo pokazati da je SDP velika stranka koja ima mjesta za sve naše ljude. Ovo je i sjajna prilika da se dokine staro razmišljanje o tome tko je čiji, a tko je protiv koga. To se mora mijenjati i dat ću sve od sebe da se to i promijeni.
NACIONAL: Kako je reagirao na vašu kandidaturu?
Siniša i ja smo razgovarali, ali sadržaj našeg razgovora neka ostane među nama. Ta priča je za mene završena. Siniša je podržao Peđu Grbina kad ja nisam ni razmišljao o tome da se kandidiram, a kao čovjek od riječi bilo bi kontraproduktivno da tu riječ povuče. Razumijem njegovu poziciju u potpunosti i uvjeren sam da mu nije ni malo lako ovih dana. Ali uvjeravam vas da će i nakon izbora naš odnos i dalje biti prijateljski, da ćemo i dalje zajedno raditi za SDP. U dosadašnjem sam svom radu i političkom djelovanju naučio upravljati procesima, projektima. Znam kako postaviti upravljačku, ali i suradničku vertikalu, a ta je vertikala problem u samoj stranci. Osim toga, bio sam član stranke, pa član Gradskog vijeća, pa predsjednik Gradskog vijeća, pa član Županijskog poglavarstva, pa neposredno izabran gradonačelnik sa 67 posto u prvom krugu, a u prvom sam krugu dva puta pobijedio i u utrci za župana. Moglo bi se reći da sam se dokazao. To što me stranka nije koristila na nacionalnoj razini, da to znanje i iskustvo primijenim ili prenesem, a nudio sam se nekoliko puta, to je problem. I u budućnosti stranka mora prepoznavati potencijale na terenu i otvarati perspektivu svojim članicama i članovima.
NACIONAL: Zašto ste se odlučili za SDP?
Tako sam odgajan od malih nogu. Bio sam hrvatski branitelj, na ratištu od listopada 1991., i to ne govorim zato što tražim neko priznanje već kao prostu činjenicu, fakt osobe koja se osjeća domoljubno, koja voli svoju zemlju. I sasvim je prirodno da sam branio svoju zemlju kad je bila napadnuta, ali i da za to ne tražim nikakvo posebno priznanje jer se to samo po sebi razumije. Moram istaknuti da sam uvijek imao vrlo izraženu socijalnu notu. Živio sam s majkom i osam godina starijom sestrom, majka je imala službeničku plaću, otac je umro kad mi je bilo svega osam godina. I kad vam kažem da je bilo teško živjeti, neću ništa novo otkriti. Ta socijalna nota je uvijek postojala u meni, a kroz odgoj se čovjek izgrađuje. Slušajući Ivicu Račana još tih dalekih ratnih godina, odlučio sam se učlaniti u SDP. Te me vrijednosti solidarnosti prema slabijem, ali i izraženi osjećaj za sve koji žive od svoga rada drže i danas. Radio sam u struci 23 godine, radio sam i kao sudski vještak. I ništa mi nije teško. Tako sam odgajan, tako sam odrastao, tako živim i dalje ću tako živjeti. Jednom mi je Ivica Račan rekao: ‘’Željko, ne vidimo svi do jednake daljine. Ali ako onaj koji najdalje vidi ne zna to prenijeti na ostale, kao da i ne vidi.’’ To nikad neću zaboraviti.
NACIONAL: Je li Račan ostavio veliki dojam na vas?
Jest, jako dubok.
NACIONAL: A što kažete na druge predsjednike SDP-a nakon njega?
Mogu samo reći da Bernardić, nažalost, nije uspio. To treba reći. Nije uspio. Nije se, to isto moram reći, okružio pravim ljudima. Bilo je sjajnih ljudi koji su odrađivali odličan posao, ali se većina previše zatvorila i bilo je puno obećanja iz politike starog krova, šalabahter demokracije koja se nisu mogla održati. Ja nisam nikome ništa obećao. Želim graditi novi SDP na sasvim novim pravilima. Uvjeren sam da će SDP-ovke i SDP-ovci prepoznati taj novi smjer izgradnje novog, modernog i pobjedničkog SDP-a i da će mi se na tom putu pridružiti. Iz ovih nekoliko tjedana koliko traje ovaj moj put mogu reći da sam vrlo optimističan. Ne zato što mislim da ću pobijediti, već zato što prepoznajem želju za korjenitim promjenama u stranci, ali i u državi.
NACIONAL: Kao jedan od vaših velikih minusa jest činjenica da nemate završen fakultet, već samo srednju Geodetsku školu. Što im odgovarate na to?
Točno je da imam srednju školu, ali jednako tako je istina da sam se nakon srednje škole, tijekom cijelog života i rada dodatno obrazovao, ulagao u svoje znanje. Ali kad smo već otvorili ovu temu, ona zaslužuje i nekoliko dodatnih rečenica. Kao što sam maloprije rekao, kao osmogodišnji dječak sam ostao bez oca, s majkom sa službeničkom plaćom i starijom sestrom koja se školovala. Ta me je situacija potaknula da čim prije završim obrazovanje i počnem raditi, zarađivati za svoj kruh.
NACIONAL: Osjećate li to kao vaš hendikep?
Gledajte, tu morate biti vrlo oprezni. Tema je vrlo slojevita i osjetljiva. Najprije, ne smijemo reći našim građankama i građanima, a takvih je skoro 60 posto, da ne vrijede zato što imaju samo srednju školu. Imamo sjajnih primjera, uspješnih ljudi u biznisu koji imaju samo završenu srednju školu. S druge strane, ne ni bilo dobro da se mladim ljudima danas pošalje poruka ‘’nemojte se obrazovati’’. Glavna je poruka da svatko od nas u današnje vrijeme velikih i brzih promjena treba stalno raditi na sebi. Mogu to potkrijepiti svojim primjerom. Radio sam kao sudski vještak za što sam uložio sate i sate, dane i dane napornog rada i učenja, morao sam polagati brojne ispite. Ulagao sam izuzetno velika sredstva u niz edukacija kako bih mogao napredovati, razvijati se. I ponosan sam što mogu reći da danas imam iskustvo koje je nezamjenjivo.
NACIONAL: Koji je vaš stav, kao uspješnog župana, o najavi novog teritorijalnog ustroja, prema kojem bi se mnoge općine spojile i tako bile učinkovitije?
Već neko vrijeme predlažem inventuru. Idemo podvući crtu pod ovim što je tko napravio od 1995., odnosno od početne godine otkad je na snazi trenutačni teritorijalni ustroj. S koliko novca si raspolagao, koliko si trošio na plaće, koliko na projekte, koliko za infrastrukturu. I nakon detaljnih i objektivnih analiza utvrditi koje su to općine ili gradovi koji su sami sebi svrha. I takve jedinice treba jednostavno rasformirati i preustrojem pripojiti drugim jedinicama. Ovakav sustav je mrtav, neodrživ. Primjerice, da bih mogao realizirati projekte iz europskih fondova, morali smo dignuti kredit od 15 milijuna kuna jer morate platiti privremene situacije u roku od 30 dana, a novac dobijete u roku od 120 dana. Slovenci to ne moraju raditi. Zašto? Zato što imaju drugačije posložen sustav. Morali smo i mogli nešto od njih naučiti, ipak su dulje od nas u EU-u.
NACIONAL: Krapinsko-zagorska županija dosta ulaže u razvoj poduzetništva, zašto vam je to važno?
Kad sam postao župan 2013., nikad to neću zaboraviti, odmah sam gledao koliko je nezaposlenih. U Županiji živi oko 130.000 ljudi, a nezaposlenih je bilo 8524.
‘Nemam završen fakultet i teško da se mladima može poslati poruka ‘nemojte se školovati’. Glavna je poruka da svatko od nas u današnje vrijeme brzih promjena treba stalno raditi na sebi’
NACIONAL: Koliko ih je danas?
Danas ih je 2938. S tim da ih je bilo 2246 do 19. ožujka, kad su uvedene mjere zbog koronavirusa. Mi smo za vrijeme Milanovićeve vlade bili prva županija koja je počela izlaziti iz recesije. Godine 2013. počeli smo rasti i rastemo kontinuirano. Pokrivenost uvoza izvozom kod nas je 180 posto, a u Hrvatskoj je 60 posto. Naravno da moramo vratiti to našim obrtnicima i poduzetnicima, a to je kroz subvencioniranje kamata, potpisivanje ugovora za kreditne linije, izrada projektne dokumentacije, praćenje projekta, financiranje izlaganja na sajmovima i slično. Naravno, to mora pratiti razvoj infrastrukture i zato sam ljutit jer nema kontinuiteta u izgradnji brze ceste jer gdje je brza cesta, tu se otvaraju poslovne zone i otvaraju se nove mogućnosti. Moramo imati jednake mogućnosti regionalnog razvoja. To je ključno. A u Hrvatskoj se uglavnom razmišlja na način ‘’sjever je razvijen, njima ne treba’’. Naravno da treba! Ja sam pokrenuo, a toj ideji su se priključili međimurski župan Matija Posavec i varaždinski župan Radimir Čačić, pa kasnije i još dva župana, koprivničko-križevački Darko Koren i bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs, razvojni sporazum sjeverozapadne Hrvatske, jednako kao što je Vlada pripremila projekt Slavonije i Baranje. Dižem obje ruke za to da se Slavoniji pomogne s dvije milijarde eura, ali dajte i nama milijardu. To kad se podijeli na pet županija, ispada milijarda i pol po županiji. Svaka od ovih županija s tim će novcem moći realizirati nekoliko strateških projekata.
NACIONAL: Kakva je suradnja s Vladom oko toga?
Nažalost, vrlo loša. Mi smo sve pripremili, napravili bazu projekata, potpisali sporazum, ali ministrica Gabrijela Žalac koja je morala supotpisati, nije to učinila. S novom ministricom Tramišak sam već razgovarao o tome, nadam se da će Vlada shvatiti da treba dati svima jednaku šansu. Nadam se da razlog nepotpisivanja nije taj što nijedan od ovih pet župana nije iz HDZ-a. Može me ministrica demantirati i pozvati na sastanak, na raspolaganju sam.
NACIONAL: Smatraju vas jednim od uspješnijih župana, u što najviše ulažete?
U gospodarstvo. Upravo mi smo ‘’dobili’’ ured poslovnih anđela za čitavu Europsku uniju, već imamo sjajne rezultate, tvrtki koji su već investirali kapital. Kad su veliki infrastrukturni projekti u pitanju, zbog ograničenog financijskog kapaciteta, surađujemo s Vladom. Mi smo se fokusirali na zdravstvo i školstvo. Devet škola je dobilo kompletnu energetsku obnovu, investicija je to od 60 milijuna kuna. Završili smo dvije sportske dvorane, a u ovome mandatu izgradit će se i treća, u Zlatar Bistrici, potpisali smo ugovor za Centar kompetencije za ugostiteljstvo i turizam u Zaboku. To je u kampanji kad se ministar Cappelli prestrašio da ne dobije koronu, pa jedino kod nas nije došao potpisati ugovor, a mi smo bili prvi. To je taj podcjenjivački odnos gdje je stranka bitnija od dobrobiti zajednice i projekata. Ne žalim za njim nimalo, nek’ je otišao.
Važno je spomenuti i budući Znanstveni centar u preuređenom dvorcu Golubovec koji smo u stečajnom postupku kupili u iznosu od 50 posto, a drugu polovicu Vlada koja nam ga je dala na upravljanje u trajanje od deset godina. Plan je da djeca kroz terensku nastavu u kurikulima posjete tu lokaciju, a partneri su nam američka i kineska ambasada te poljski institut Kopernik.
NACIONAL: Zagorje je poznato po toplicama, po zdravstvenom turizmu. Kakva je situacija oko toga?
U izradi je projekt Specijalne bolnice u Krapinskim Toplicama s novim kongresnim centrom, bazenima, podzemnom garažom. To je projekt vrijedan 280 milijuna kuna koji je predstavljen bivšem ministru Kujundžiću, ministru Cappelliju i premijeru Plenkoviću i očekujem da se izbore za to da u novoj financijskoj omotnici možemo računati na to da ćemo projekt realizirati. Brzom i kvalitetnom rehabilitacijom smanjujemo liste čekanja i ljude brže vraćamo na tržište rada. To će Europska komisija htjeti sufinancirati. To nije zdravstveni turizam, iako će biti izražena i ta vrsta usluge. Radimo sličan projekt i u Stubičkim Toplicama, od 150 milijuna kuna, a tamo moramo i izgraditi nekoliko bazena. Ono što radimo jest certifikaciju toplica. Primjerice, Stubaki imaju certifikat njemačkog zavoda za javno zdravstvo, dokaz kvalitete. To znači da svaki Nijemac koji se dođe liječiti u Stubičke Toplice, njemu zavod plaća trošak. Nije li to sjajno? To su ključni projekti koji stanu u spomenutih milijardu i pol kuna. Još će ostati za neke koje pripremamo.
NACIONAL: Ako vas izaberu za predsjednika SDP-a, zbog nespojivosti funkcije pretpostavljam da nećete ostati župan.
Ne, morat ću biti u Zagrebu. Aktivirat ću saborski mandat, preuzet ću klub. Želim se okružiti s kreativnim, uspješnim ljudima, ljudima s energijom, rezultatima i jasnim kriterijima oko toga što je netko sam napravio i što prema tome može očekivati. Ne zavaravam se da će to biti lako ili da to ovisi o meni. Moramo u stranci stvoriti zdravu atmosferu, treba nam puno rada, razgovora, uvažavanja i zajedništva.
Komentari