OSIGURANJE PLOVILA: Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Hrvatskoj je prošle godine bilo manje morskih sudara, ali veći broj potonuća plovila od prosjeka. Istražili smo kako se vlasnici brodica i jahti mogu najbolje zaštititi od šteta od havarija

Konstantan rast broja brodica i jahti koje tijekom nautičke sezone plove Jadranom sa sobom neminovno nosi i porast intenziteta pomorskog prometa, a time i veći broj potencijalno opasnih pa i pogibeljnih situacija u kojima se plovila i njihove posade mogu naći. Poštivanjem pravila plovidbe svaki će savjestan i iskusan moreplovac nastojati spriječiti opasne situacije, no kada se one već dogode, važno je imati policu osiguranja plovila koja će barem djelomično nadoknaditi štetu nastalu u nesreći, bilo da se njome barem donekle nadoknađuju posljedice ozljeda osoba ili pak materijalna šteta na plovilima. Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, vlasnik, odnosno korisnik brodice ili jahte čija je ukupna snaga motora veća od 15 kW dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju plovilo može nanijeti trećim osobama. Zakon propisuje minimalni limit osigurane svote od 3,5 milijuna kuna po jednom štetnom događaju. Obvezno osiguranje od odgovornosti pokriva štetu u slučaju kada vlasnik svojim plovilom nekoga usmrti, ozlijedi ili mu naruši zdravlje, odnosno, pokrit će štetu nanesenu plivačima, roniocima ili osobama na plaži. Pritom se trećim osobama ne smatraju osobe koje se nalaze na brodici ili jahti kojom je prouzročena šteta ni osobe koje se nalaze na drugom plovilu. Osim vlasnika i korisnika, obvezna polica osiguranja brodice ili jahte pokriva i odgovornost za naknadu štete koju uzrokuju osobe koje voljom vlasnika sudjeluju u upravljanju plovilom, kao i osobe koje se njima prevoze. Iznos premije obveznog osiguranja plovila ovisi o snazi motora i o namjeni plovila, a kreće su u rasponu od 200 do 1000 kuna, odnosno u prosjeku od oko 400 do 600 kuna godišnje.

Ivica Jurišin, bivši predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter, koje djeluje pri HGK, kaže da se nitko ne smije upuštati u posao iznajmljivanja plovila ili pružanja smještaja na plovilima ako nema primjereno kasko osiguranje. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prema Pomorskom zakoniku i Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, koji definiraju vrste plovila, brodica je plovni objekt duljine trupa veće od 2,5 metara i manje od 15 metara koji može prevoziti najviše 12 putnika, i čija je ukupna snaga motora veća od pet kilovata. Jahta je plovni objekt duljine trupa veće od 15 metara koji se koristi za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a može prevoziti najviše 12 putnika. U upisnicima jahti i očevidnicima brodica i čamaca, koje vode lučke kapetanije, upisano je oko 130 tisuća plovnih objekata. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na čijem je čelu ministar Oleg Butković, od 110.458 aktivnih brodica njih 49.972 su brodice koje imaju ukupnu snagu motora preko 15 kW, a što je uvjet za obvezno osiguranje od odgovornosti. Kada je o jahtama riječ, od 1515 aktivnih jahti njih 1497 imaju ukupnu snagu motora preko 15 kW, a što je, isto tako, uvjet za obvezno osiguranje od odgovornosti. Iz Ministarstva naglašavaju da se u posljednjem razdoblju bilježi rast broja plovila, a na pitanje koliko je 2020., 2019. i 2018. bilo pomorskih nesreća i koliko je od tog broja bilo težih i teških pomorskih nesreća, iz Ministarstva odgovaraju: “Na području odgovornosti Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru MRCC Rijeka i ostalih osam MRCC-a (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik) radi raznih pomorskih nesreća i nezgoda u 2018. godini poduzeto je ukupno 669 intervencija traganja i spašavanja na moru, u 2019. godini poduzeto je ukupno 612 intervencija traganja i spašavanja na moru, dok je u 2020. godini poduzeto ukupno 480 intervencija traganja i spašavanja na moru.”

Pogledamo li brojke zabilježenih pomorskih nesreća, vidjet ćemo da je, primjerice, 2018. godine registrirano 69 slučajeva udara plovila o kopno (nasukavanja), 2019. godine takvih je slučajeva bilo 67, a 2020. nešto manje – 48 slučajeva – no te brojke ne čude budući da je tijekom prošle godine  nautička sezona zbog pandemijskih ograničenja trajala značajno kraće. Tijekom 2018. godine zabilježeno je 13 slučajeva potonuća plovila, 2019. ih potonula su 23, a 2020. 20 plovila. Kada je, pak, riječ o sudarima na moru, 2018. ih je registrirano 30, već 2019. sudara je bilo upola manje – tek 15, a 2020 svega 12. Sličan je pad broja slučajeva zabilježen i kod požara brodica i jahti. Godine 2018. izgorjelo je 19 plovila, 2019. tek osam, a 2020. 11 brodica. Ono što je zajedničko tim izvanrednim događajima na moru je da nijedan od njih nije pokriven obveznom policom osiguranja od odgovornosti, odnosno obveznim osiguranjem plovila, a koje pokriva dobrovoljno i kasko osiguranje.

Na pitanje bi li bilo dobro da vlasnici plovila, uz obvezno osiguranje propisano Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, imaju i dobrovoljno osiguranje od odgovornosti te kasko osiguranje, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nisu odgovorili, ali naglašavaju: “Imajući u vidu činjenicu da je pomorski promet u području Jadranskog mora u kontinuiranom porastu te uzimajući u obzir podatke o provedenim akcijama traganja i spašavanja u području nadležnosti Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru MRCC Rijeka i ostalih osam MRSC-a, odnosno podatke o izvanrednim događajima na moru, razvidno je da je u promatranom razdoblju došlo do ukupnog smanjenja izvanrednih događaja na moru. Isto je rezultat proaktivnog djelovanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ostvarenju strateškog cilja povećanja razine dostupnosti i kvalitete pružanja usluga sigurnosti plovidbe, kako u dijelu prevencije tako i u dijelu pružanja usluga traganja i spašavanja.”

A što kažu osiguravajuća društva? Iz Euroherc osiguranja naglašavaju da je zakonodavac s obveznim osiguranjem imao u vidu potrebu zaštititi treće osobe koje su na moru i drugim vodama sve češće ugrožene uporabom jakih plovila. “U hrvatskom osigurateljnom pravu ova vrsta obveznog osiguranja uvedena je Zakonom o osiguranju iz 1994. s osnovnom svrhom zaštite kupača od rizika nepažljive i obijesne vožnje opasnim plovilima. Razlog za ovakvo stajalište leži u prvobitnoj namjeni ove vrste obveznog osiguranja, a to je zaštita osoba koje nisu na plovilima. Znači, obavezno osiguranje je zapravo minimalna zaštita tj. osiguranjem su pokrivene samo štete nastale smrću, tjelesnom ozljedom ili narušavanjem zdravlja neke osobe. Obvezno osiguranje plovila će pokriti isključivo štete koje se nanesu plivačima, roniocima ili osobama na plaži. A za štetu koju vlasnik upotrebom plovila nanese nekom drugom plovilu, taj vlasnik plovila će takvu štetu morati platiti iz vlastitog džepa, osim ako ne ugovori i policu dobrovoljne odgovornosti (dragovoljno osiguranje od odgovornosti) i s time se potpuno zaštiti. Slično kao i kod osiguranja cestovnih vozila, i kod osiguranja brodica i jahti postoji obvezno i kasko osiguranje, ali mnogi zaborave na policu dobrovoljne odgovornosti bez koje zapravo ne postoji potpuna osigurateljna zaštita. Za svega nekoliko stotina kuna može se ugovoriti polica dobrovoljne odgovornosti i potpuno se zaštiti. U praksi npr. to izgleda ovako: zamislite da se odmarate na svojoj brodici i netko u vas udari plovilom. Možda ćete vi i proći bez fizičkih ozljeda, ali vaša brodica vjerojatno neće biti te sreće. Ako krivac ima ugovoreno obvezno osiguranje, ali ne i dobrovoljno, jedini način da naplatite štetu je privatna tužba. Budući da obvezno i dobrovoljno osiguranje sa sobom donose različita prava na naknadu štete, ugovaranje jedne police ne isključuje potrebu za ugovaranjem druge. Štoviše, jako je važno biti osiguran i u slučaju sudara s drugim plovilom i velikih šteta koje se u tom slučaju mogu dogoditi.”

Koliko je važna polica dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti, govore i podaci Hrvatskog ureda za osiguranje o broju i iznosu likvidiranih šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila za 2020. godinu. Naime, pod stavkom obveznog osiguranja od odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika plovila na motorni pogon, isplaćeno je ukupno devet šteta u iznosu od 287.514 kuna, dok su pod stavkom dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti isplaćene 244 štete u iznosu od 2.267.926 kuna. Isto tako, u slučaju čestih izvanrednih događaja na moru – sudara, udara, potonuća, požara, eksplozije, provalne krađe, krađe cijeloga plovila i drugih pomorskih nesreća i nezgoda – neosporno je da vlasnici svoja plovila moraju osigurati i kasko osiguranjem i time se zaštiti od teških financijskih posljedica, a posebice od oštećenja ili gubitka svojeg plovila. “Uz već navedene štete koje se mogu dogoditi vlasnicima plovila, ne treba zanemariti ni štete na vlastitom plovilu koje nastanu kao posljedica nevremena, požara i drugih nepogoda koje su puno češće od klasične pomorske havarije. Ako bi vlasnik plovila, uz već ranije spomenutu kombinaciju osiguranja od odgovornosti, uvrstio i kasko osiguranje svog plovila – u tom slučaju vlasnik plovila može mirno spavati. Polica kasko osiguranja pokriva potpuni gubitak, troškove i naknade za spašavanje, ali i djelomične štete uslijed određenih događaja kao što su plovidbene nezgode, udar munje, plimni val, požar, eksplozija ili nesreća pri porinuću. Pokriveni rizici su također krađa, ali i nepažnja popravljača, kao i nezgode pri ukrcaju ili iskrcaju plovila”, kažu iz Euroherc osiguranja.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, provodi politiku proaktivnog djelovanja Ministarstva u ostvarenju strateškog cilja povećanja sigurnosti plovidbe. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Osim obveznog osiguranja vlasnika brodice ili jahte, široku paletu dodatnih proizvoda, odnosno pokrića vezanih uz plovila i odgovornosti iz upotrebe plovila, nudi i Croatia osiguranje, odakle za Navigare kažu: “Primarno, tu je kasko osiguranje, a ujedno se uz kasko osiguranje plovila mogu ugovoriti dobrovoljno osiguranje odgovornosti i osiguranje nezgode kao dodatna zaštita putnika, posade i trećih osoba. Dobrovoljno osiguranje odgovornosti pokriva: štete uzrokovane gubitkom ili oštećenjem bilo kojeg drugog plovila ili imovine u slučaju sudara, udara, štete uzrokovane oštećenjem ili uništenjem osobnih stvari putnika i posade, ali i troškove uzrokovane iznenadnim i neočekivanim onečišćenjem pogonskim uljem ili štete zbog smrti i tjelesne ozljede kupača, trećih osoba, putnika i posade. Dodatno se može ugovoriti pokriće za troškove uklanjanja podrtine osiguranog plovila. Osiguranje nezgode pokriva posadu i putnike koje se prevoze u plovilima od posljedica nesretnog slučaja odnosno nezgode.”

U okolnostima nerijetkih nesreća na moru uslijed, primjerice, požara plovila, potonuća, pomorskih nezgoda, jednostavno se može zaključiti da vlasnici svoje brodice i jahte trebaju osigurati i time se zaštiti od financijskih posljedica oštećenja ili gubitka svojeg plovila, naglasili su iz Croatia osiguranja i dodali: “Ovdje je primarno kasko osiguranje brodica i jahti koje pokriva gubitak ili oštećenje plovila nastalo uslijed ostvarenja jednog ili više osiguranih rizika kojima je plovilo izloženo za vrijeme plovidbe ili izvan plovidbe. Kasko osiguranje plovila može se proširiti na rizike kojima je plovilo izloženo i za vrijeme najma plovila, uključujući rizik utaje i zapljene, prijevoza plovila kopnom, sudjelovanja u jedriličarskim natjecanjima i regatama. Kasko osiguranje plovila Croatia osiguranja obuhvaća osiguranje trupa plovila, pogonskog motora te opreme kojom je plovilo opremljeno. U granicama pruženog pokrića i gore navedenih rizika, osiguranjem su pokriveni: potpuni gubitak plovila, djelomične štete, pogonske štete, troškovi spašavanja, nagrada za spašavanje poduzeto u svrhu uklanjanja opasnosti za osobe i stvari na plovilu, troškovi neposredno prouzročeni nastupom osiguranog slučaja te troškovi utvrđivanja i likvidacije štete. Klijenti koji iznajmljuju svoja plovila mogu dodatno osigurati gubitak prihoda tijekom nemogućnosti korištenja osiguranog plovila u komercijalne svrhe, a koji gubitak je posljedica štete pokrivene kasko osiguranjem plovila. Premija kasko osiguranja formira se i ovisi o nekoliko parametara. Primarno su to vrijednost plovila, vrsta i starost plovila, potom razdoblje korištenja/nekorištenja plovila, mjesto stalnog veza, mjesto čuvanja plovila ako dio godine boravi na suhom (van dohvata valova), osiguranim dodatnim rizicima, prethodnom postojanju šteta i dr. Tako premija adekvatno i personalizirano odražava rizik i ujedno nagrađuje klijente koji se brinu i čuvaju svoja plovila.”

Što u ponudi ima Allianz osiguranje i koliko je ta osiguravajuća kuća isplatila naknada šteta kada je riječ o obveznom, dobrovoljnom i kasko osiguranju? “Osim obveznog osiguranja vlasnika, odnosno korisnika brodice ili jahte, nudimo pokriće kasko osiguranja brodice ili jahte, osiguranje dragovoljne odgovornosti vlasnika odnosno korisnika brodica ili jahte, obvezno osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja te dragovoljno osiguranje putnika i članova posade od posljedica nesretnog slučaja. Kao dopunsko osigurateljno pokriće kasko osiguranja moguće je ugovoriti osiguranje osobnih stvari putnika ili posade plovila, osiguranje prijevoza plovila kopnom, osiguranje plovila tijekom iznajmljivanja (čartera), osiguranje rizika prijevare ili utaje plovila tijekom iznajmljivanja (čartera) te osiguranje pogonskih šteta za plovila čiji je pogonski stroj do deset godina. Kasko osiguranje omogućava zaštitu osobne imovine, a pokriva štetne događaje zbog pomorske nezgode, nevremena, eksplozije, provalne krađe, sudara ili udara, potresa, tsunamija i vulkanske erupcije. Svjedoci smo sve češćih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet pa tako i područje Europe i Mediterana. Prema Allianzovom barometru rizika, zadnjih godina prirodne nepogode redovito su među 10 najučestalijih uzroka šteta. Shodno tome, bitno je plovilo zaštititi i od nepredvidivih vremenskih nepogoda, što je moguće s policom kasko osiguranja. Ponuda o osiguranju sadržava bitne elemente koji su presudni pri donošenju odluke o sklapanju ugovora o osiguranju, a to su: naziv ugovaratelja i osiguranika, vrijednost i starost plovila, snaga porivnog stroja, država registra upisa plovila, identifikacijska oznaka plovila, namjena plovila, premija osiguranja i iznos odbitne franšize. U zadnje tri godine Allianz je obradio preko 480 odštetnih zahtjeva i isplatio preko 33 milijuna kuna naknada šteta”, kažu iz Allianz osiguranja.

Kada je riječ o Wiener osiguranju, ta je osiguravajuća kuća za 2020. isplatila 65 tisuća kuna šteta po policama obveznog osiguranja odgovornosti i 9,5 milijuna kuna šteta po kasko osiguranju. Za osiguranje brodica i jahti Wiener osiguranje, osim obveznog osiguranja plovila, nudi kasko osiguranje, dobrovoljno osiguranje od odgovornosti vlasnika ili korisnika plovila, obvezno osiguranje putnika na plovilima od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i dobrovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode). “Naša kasko ponuda je višerizična, što znači da se na jednoj ponudi mogu ugovoriti štete nastale na plovilu za sljedeće rizike: pomorske nezgode (poput sudara, udara, nasukanja, potonuća i drugih izvanrednih vanjskih događaja u vezi plovidbe), udara groma, elementarne nepogode, plimnog vala, potresa, požara, eksplozije, provalne krađe, krađe cijeloga plovila, udara kopnenog prijevoznog sredstva i pada letjelice ili njezinih dijelova, gubitka sidra i sidrenih lanaca, gubitka vijka, zlonamjernih postupaka trećih osoba i nemarnosti popravljača plovila. Uz kasko, dodatno se mogu ugovoriti i pogonske štete, osiguranje gubitka prihoda, osiguranje rizika zapljene, osiguranje uslijed pojave stjenica i nametnika na plovilu, osiguranje osobnih stvari i prtljage putnika i članova posade. Premija za kasko osiguranje ovisi o nizu parametara, a osnovni su tip plovila, starost, namjena, snaga motora i štetovni rezultat osiguranika.”

Na pitanje je li bilo pokušaja prijevara osiguravajućih kuća od klijenata i koliko se često takve radnje događaju, iz Wiener osiguranja odgovaraju: “Na osigurateljnom tržištu Europe postoji općeprihvaćeni podatak da u pet posto odštetnih zahtjeva (od ukupnog broja prijavljenih zahtjeva) postoji određena sumnja na prijevarno postupanje, od čega se s uspjehom dokaže dva do tri posto. Naša iskustva su na tom tragu te svakodnevno radimo na prevenciji i detekciji prijevarnih postupanja, kako bismo zaštitili naše klijente koji nemaju prijevarnih namjera.”

Ivica Jurišin, bivši predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter, koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da se nitko ne smije upuštati u posao iznajmljivanja plovila ili pružanja smještaja na plovilima ako nema primjereno kasko osiguranje. “Obvezno osiguranje je osiguranje moguće štete od strane posade i broda u vlasništvu charter tvrtke koja će se eventualno učiniti drugim plovilima u pomorskom prometu. Vrlo je bitno da postoje limiti gdje i u obveznom osiguranju moraju značajno biti osigurana plovila koja su u charteru jer je moguće da napravite štetu koja se mjeri u milijunima eura. Kad imate charter tvrtku prvi zahtjev je da plovilo mora biti primjereno osigurano, da ima policu obveznog ali i kasko osiguranja. Agencije naprosto neće rezervirati plovilo ako ono nema policu obveznog osiguranja i dobrovoljno osiguranje od odgovornosti na primjerenu svotu, a kako su vrijednosti plovila u pomorskom prometu sve veće i veće traži se da je pokriće moguće štete čak do iznosa od dva milijuna eura. I sami klijenti traže da plovilo ima visoko pokriće u polici osiguranja od odgovornosti jer tako štite sebe u slučaju bilo kakve štete koje će prouzročiti trećim osobama. Kada je riječ o kasko osiguranju, tu treba imati puno pokriće, posebice kada se radi o eventualnim štetama prouzročenim otkazivanjem putovanja, odnosno nemogućnosti da charter tvrtka izvrši već bukirane tjedne aranžmane. Također, tu su bitna i pokrića koja pokrivaju eventualnu nesreću člana ili članova posade, krađu na brodu, štetu i kvar na motoru plovila, štetu na jedrima, osiguranje od štete koju može napraviti korisnik broda, najčešće skiper koji odgovara za plovilo, štetu od požara, sudara ili neke druge pomorske havarije, kao i štete koje mogu biti rezultat prirodnih nepogoda na moru. Ističem još jednom, nema dobrog poslovanja u charteru u kojem flota nije na primjeren način pokrivena kada su u pitanju štete u budućem razdoblju. Rizici za čarter tvrtku su višestruko veći ako plovila nisu primjereno osigurana jer će u slučaju veće havarije ili pomorske nesreće štete biti tako velike da je moguć i bankrot charter tvrtke.”