Usred polja, među kukuruzima, u 12 bazena na otvorenom uzgaja se hrana budućnosti. Prijatelji iz Nizozemske potaknuli su ih na uzgoj algi, počeli su s jednom litrom sirovine. Sada na godinu proizvedu i 50 tona, kažu, čistoga zdravlja.

“Bili smo predmet smijeha ljudima kada smo krenuli s ovim da uzgajamo ‘žabokrečinu’ , ali evo uspjeli smo uzgojiti proizvod koji je stvarno tražen na tržištu”, opisuje direktorica farme Josipa Dutković.

“Imamo savršenu klimu, bogati smo suncem i imamo zdravu vodu”, dodaje Dutković.

To je jedini recept za uspješan uzgoj, a proizvodnja na otvorenom eksperiment je koji im je uspio. Tvrde – moramo se okrenuti ekološkom, zelenom i održivom jer zelenu tranziciju promovira cijeli svijet.

“Alga se pokazala kako nešto što će u budućnosti biti vrlo važna namirnica iz koje se može raditi veliki spektar proizvoda od poljoprivrede, prehrane, kozmetike, farmaceutike”, opisuje prokurist farme Dubravko Škare.

Upotrebljava se čak i u građevinskom sektoru i tekstilnoj industriji. Oni su se zasad okrenuli poljoprivredi jer u svim se politikama zagovara smanjivanje upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida, a potiče primjena ekoloških preparata.

Konkretno ona djeluje na zdravlje biljaka, poboljšani rast, poboljšani vegetacijski ciklus, čak i na povećanje ploda, pojašnjava Škare.

Njihove alge na okoliš djeluju poput šuma – iz zraka apsorbiraju ugljikov dioksid i otpuštaju kisik. Već rade na projektu uzgoja algi u gradovima jer su pravi čistači prirode. Uskoro će se njihove svježe alge upotrebljavati i u prehrani.

“Bogata je proteinima, mineralima, vitaminima, omega 3 kiselinama”, opisuje Dutković.

“Za razliku od onih spirulina i nekih drugih algi koje su više poznate našim ljudima, naša alga nema okusa i nema mirisa”, dodaje Dutković.

S većom proizvodnjom, kažu, i cijena će joj početi padati. Žele popularizirati ovakav uzgoj u Hrvatskoj jer imamo savršene klimatske uvjete koji omogućuju berbu algi čak 8 mjeseci u godini, javlja HRT.