Prema jednoj novoj studiji, Njemačka može očuvati svoj prosperitet samo uz pomoć useljavanja.
U protivnom, tržištu rada prijeti veliki pad. U nadolazećim godinama bit će, naime, potrebno oko 288.000 stranih radnika godišnje.
‘Neophodno useljavanje kako bi se zadržalo blagostanje’
Kako piše Deutsche Welle (DW), njemačko tržište rada svake godine ovisi o useljenicima “u značajnom obujmu”. Zaključak je to analize naručene od strane Zaklade Bertelsmann.
“Kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom i osiguralo blagostanje Njemačke, useljavanje međunarodnih radnika, posebno iz trećih zemalja, postaje sve važnije“.
Bez useljavanja značajno će se smanjiti radna snaga
Prema tome, do 2040. godine bit će potrebno oko 288.000 međunarodnih radnika godišnje kako bi se osigurala dostatna ponuda radne snage.
Prema studiji, broj radnika bez dodatnih useljenika smanjit će se do 2040. godine s trenutačnih 46,4 milijuna na 41,9 milijuna. Do 2060. godine, taj bi broj, bez dodatne imigracije, mogao pasti čak za četvrtinu, na samo 35 milijuna.
“Demografske promjene, koje će u nadolazećim godinama zbog umirovljenja generacije ‘baby boomera’ postaviti velike izazove pred njemačko tržište rada, također zahtijevaju useljavanje”, rekla je Susanne Schultz, stručnjakinja za migracije iz Zaklade Bertelsmann.
“Naravno, prvenstveno se mora razvijati domaći potencijal radne snage – kako lokalnih stanovnika, tako i već useljenih osoba – te povećati njihovo sudjelovanje na tržištu rada”.
Neophodna ‘kultura dobrodošlice’ u tvrtkama i institucijama
Međutim, buduće potrebe do 2040. godine ne mogu se zadovoljiti samo tako.
Reformirani zakon o useljavanju stručne radne snage pruža nove mogućnosti radnicima koji su zainteresirani za Njemačku. Ipak, prema studiji, oni neće doći bez izražene kulture dobrodošlice u institucijama, tvrtkama i zajednicama, kao ni bez dugoročnih perspektiva za ostanak.
Najveći pad radne snage u Tiringiji, Saskoj-Anhaltu i Saaru, najmanji u velikim gradovima
Do 2024. godine neće sve njemačke savezne pokrajine biti jednako pogođene nedostatkom useljavanja.
Prema studiji, najveći pad radne snage zabilježit će se u Tiringiji, Saskoj-Anhaltu i Saaru, s više od deset posto. Manji pad, ispod deset posto, očekuje se u Hamburgu, Berlinu i Brandenburgu.
Razina potreba za useljavanjem u saveznim pokrajinama ovisi o projekciji potrebne radne snage do 2040. godine. Budući da se strukturne promjene različito odražavaju, najviše međunarodnih radnika trebat će one pokrajine u kojima će do 2040. godine rast potreba za radnom snagom biti veći od smanjenja.
NEUSPJEŠNA POLITIKA Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16 tisuća odbijenih azilanata, ali…
To posebno vrijedi za Baden-Württemberg, Bavarsku, Hessen, Berlin i Hamburg, piše DW.
Komentari