Književna scena u 2018.: Hrvatsku posjetio niz velikih imena svjetske književnosti

Autor:

02.07.2018., Zagreb - Dan Brown, jedan od napopularnijih knjizevnika danasnjice, potpisivao je knjige u knjizari Znanje.  Photo: Filip Kos/PIXSELL

Protekla je godina u sferi književnosti obilježena intenziviranjem aktivnosti nakladnika na polju književnih festivala i gostovanja stranih autora, čime je Hrvatska učvrstila svoje mjesto na literarnoj karti Europe i svijeta, a borba za održavanje ravnoteže između književne i komercijalne fikcije iznjedrila je čitav niz kvalitetnih izdanja domaće i prijevodne književnosti.

Moglo bi se stoga reći da je 2018. bila književno profilirana godina, ali i godina velikih gubitaka, u kojoj su nas zauvijek napustili Daša Drndić, Nedjeljko Fabrio, Vesna Krmpotić i Predrag Lucić.

Velika svjetska imena poput Nobelovaca Wole Soyinke i Herte Mueller, dobitnika Man Bookera kao što su Richard Flanagan, David Grossman i Olga Tokarczuk, zvijezde svjetske književnosti Dan Brown, Frederick Beigbeder, Jo Nesbo i Javier Cercas, redom su se prošetali hrvatskim gradovima i crvenim tepisima književnih festivala.

Američki pisac trilera Dan Brown, jedan od najpoznatijih svjetskih književnika, Zagreb je posjetio u srpnju, gdje se u knjižari Znanje u Hotelu Dubrovnik susreo sa svojim hrvatskim obožavateljima i potpisivao primjerke svoje najnovije u nas prevedene knjige “Postanak” (Petar Vujačić, VBZ).

Tradicionalno distancirana hrvatska čitateljska publika na slavna svjetska imena ne reagira histerijom kakva bi se možda mogla doživjeti u New Yorku ili Londonu, ali svoj interes pokazuje odličnom posjećenošću književnih tribina i festivalskih događanja. Tako je gostovanje jednog od najvećih predstavnika skandinavskoga krimića, norveškog pisca Joa Nesboa, u svibnju osvojilo prvo publiku Zagreba, a potom i Splita, gdje je gostovao na Mediteranskom festivalu knjiga.

Koncem svibnja, Zagreb Book Festival (ZBF) okupio je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom “Selfie kultura – mit i stvarnost”. Jedanaesti v(R)isak u Rijeci je od 13. do 21. svibnja obuhvatio pedesetak događanja i ugostio 150 sudionika, među kojima, uz brojne domaće autore, škotskog povjesničara Neala Aschersona, te njemačkog povjesničara Normana Ohlera, a nagrada VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman dodijeljena je Marini Šur Puhlovski.

Sedamnaesto izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP) u Zagrebu je otvorilo gostovanje nigerijsko-britanskog književnika Bena Okrija, dobitnika prestižnog Man Bookera, a festival je od 27. svibnja do 1. lipnja u Zagrebu i Rijeci predstavio i istaknute književnike kao što su Ukrajinac Andrej Kurkov, Kostarikanac Carlos Fonseca i jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón.

Najveća svjetska imena na Festivalu svjetske književnosti

Vjerojatno najprofiliraniji domaći festival književnosti međunarodnoga karaktera Frakturin je Festival svjetske književnosti (FSK), čije je šesto izdanje 2. rujna u zagrebačkom Kinu Europi otvorila poljska dobitnica Man Booker Internationala Olga Tokarczuk, zatvorio ga je 8. rujna enfant terrible francuske književnosti Frederic Beigbeder, a da u Hrvatskoj čitateljske publike za dobru literaturu ne manjka, pokazala su gostovanja izraelskog pisca Davida Grossmana i Australca Richarda Flanagana, dvojice dobitnika Man Booker Internationala, cijenjenih intelektualaca i velikih književnih zvijezda.

FSK je u sedam festivalskih dana u Zagrebu i Splitu ugostio stotinjak gostiju iz 17 zemalja, a među njima su se još našli i Šveđanin Jonas Hassen Khemiri, te “najaktualniji afrički pisac današnjice”, Nigerijac s američkom adresom Chigozie Obioma.

Nigerijski Nobelovac Soyinka otvorio je 29. studenoga u Puli 24. Sa(n)jam knjige u Istri, ove godine posvećen preminulome novinaru i književniku Predragu Luciću. Na Sa(n)jmu je, među ostalima, gostovao i Javier Cercas, jedan od najvećih španjolskih intelektualaca i književnika. Cercasa su nakladnik Fraktura i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu potom doveli i na pozornicu središnjeg nacionalnog teatra u sklopu programa Filozofski teatar, koji je ove godine u svibnju ugostio i Nobelovku Hertu Mueller.

U godini koja je na izmaku, hrvatska je književnost ostala bez nekih od svojih velikana. U siječnju nas je napustio Predrag Lucić, u svibnju Daša Drndić, kojoj je kao posljednja velika čast u 2018. ukazano uključivanje engleskog prijevoda njezina romana ‘Belladonne’ među finaliste za književnu nagradu EBRD-a. Istaknuti književnik i akademik Nedjeljko Fabrio preminuo je u kolovozu 2018., kao i pjesnikinja Vesna Krmpotić, u listopadu teolog i povjesničar kulture, pjesnik i prevoditelj, akademik Ivan Golub, a u prosincu je umro i pjesnik i prozaik Sead Begović.

Bogata domaća produkcija

Najplodniji hrvatski pisac Pavao Pavličić objavio je u studenome svoj stoti roman, ‘Bakrene sove’ (Mozaik knjiga), a svoje su nove prozne uratke u godini koja je iza nas predstavili, među ostalima, i Borivoj Radaković, Korana Serdarević, Julijana Adamović, Miljenko Jergović, Drago Pilsel, Pero Kvesić, Rajko Grlić, Drago Hedl, Slavenka Drakulić, Ivica Đikić, Ludwig Bauer, Zoran Malkoč, Ivana Šojat, Hrvoje Hitrec, Ivan Aralica …

Nagrada tportala za najbolji hrvatski roman dodijeljena je Dubravki Ugrešić, kojoj je 50 tisuća kuna vrijedno književno priznanje donio roman “Lisica”; nagradu za pjesnički doprinos i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti Goranov vijenac dobio je akademik Tonko Maroević, dok je Goran za mlade pjesnike uručen u Lukovdolu pjesnikinji Mariji Dejanović. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo iz područja književnosti dobio je u 2018. književnik Feđa Šehović, a godišnju nagradu Branko Maleš, za zbirku pjesama “Mutno”.

Manifestacija Noć knjige ove se godine održala 23. travnja u 284 grada i mjesta diljem Hrvatske, u njoj je sudjelovalo više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, kulturno-informativnih centara i drugih sudionika, s preko 1130 programa i akcija na zajedničku temu “Budućnost knjige”. Dobre vijesti stigle su i s međunarodnog sajma knjiga i učila Interliber, na kojemu je štandove tristotinjak izlagača od 13. do 18. studenoga u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma obišlo oko 130 tisuća posjetitelja.

Nove inicijative

Nakladnici su tijekom čitave godine vrijedno organizirali tribine i gostovanja, kako stranih tako i domaćih autora, a inicijativi prevođenja i predstavljanja književnika i književnica koji pripadaju manje u nas prevođenim jezicima, koju Naklada Ljevak već godinama realizira kroz festival Europeu, ove se godine pridružio i nakladnik Hena com, s festivalom Europa izvana i iznutra, koji je dosad u Zagreb doveo najpoznatijeg postsovjetskog gruzijskog književnika Aku Morchiladzea, Danca Kima Leinea i Bugarku Inu Valčanovu.

Od festivalskih gostovanja stranih autora svakako treba spomenuti i boravak u travnju u Zagrebu izraelsko-američkog povjesničara Efraima Zuroffa, koji je odigrao ključnu ulogu u privođenju pravdi preostalih nacističkih ratnih zločinaca u posljednjih više od 3,5 desetljeća, koji je na 12. Festivalu tolerancije – JFF Zagreb predstavio svoju knjigu “Operacija posljednja prilika – Potjera za nacističkim zločincima” (Fraktura).

Kraj godine obilježila je 14. Revija malih književnosti koja se održala od 3. do 7. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, a predstavila je u okviru teme “Pobunjena želja” književnost Magreba – šestero književnika i književnica iz Maroka, Alžira i Tunisa.

Čini se da u godini koja je na izmaku književnih događanja nije manjkalo, kao ni knjigoljubaca, koji su ta događanja vrijedno obilazili, a da razloga za optimizam ima, može se naslutiti i po otvaranju Velike adventske knjižare Galleria, najveće knjižare u povijesti Zagreba na kojoj pedesetak nakladnika na gotovo tri tisuće četvornih metara predstavlja svoja izdanja uz pozitivnu poruku za kraj godine: tražite li nešto više od života, pronaći ćete to u knjigama.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.