Knjiga Sanje Simper „Židovi u Rijeci i liburnijskoj Istri u svjetlu fašističkog antisemitizma (1938.-1943.)“, koja opisuje život Židova tog područja uoči Drugoga svjetskog rata i u razdoblju fašističke vladavine pod rasnim zakonima i propisima, predstavljena je u četvrtak u riječkoj Gradskoj vijećnici.

Knjigu je izdala Židovska vjerska organizacija Bet Israel u Hrvatskoj, a povod predstavljanju je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.U izdavanju knjige pomogli su gradovi Rijeka i Opatija, Primorsko-goranska županija i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel prigodno je rekao kako je važno da postoje takve knjige kako bi trajno podsjećale na žrtve holokausta. „Rijeka je uvijek otvorena za ovakve teme i smatram da je obaveza svakog normalnog građanina da se sjeća tih strahota i svojim životom i djelovanjem pridonosi tome da se to više ne dogodi, iako uvijek ima takvih koji priželjkuju suprotno“, rekao je Obersnel.

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić je istaknuo da je krajem 19. stoljeća u Opatiji i Rijeci bilo mnogo uglednih židovskih obitelji. “Sad u Opatiji nemamo židovsku zajednicu, nego samo židovsko groblje”, rekao je, dodajući da “stalno treba ponavljati pouke iz prošlosti da se takvo što ne događa, ali se čini po suvremenim događajima u Europi i svijetu da se nije mnogo naučilo”.

U ime Primorsko-goranske županije nazočne je pozdravio pročelnik Ureda županije Goran Petrc.

Knjiga je podijeljena na uvodni dio, u kojem se opisuje život židovske zajednice u Italiji te posebno u Rijeci i Liburniji prije Drugoga svjetskog rata, zatim na dio o razdoblju od 1918. do 1938., u kojem se govori o životu Židova u Kraljevini Italiji, te na treći dio, koji počinje 1938. uvođenjem državnog antisemitizma, rekao je Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci. “Nizom propisa se uvode ograničenja za Židove u javnom životu, oduzima im se mogućnost školovanja i rada”, rekao je, dodajući da ti propisi u fašističkoj Italiji nisu bili samo prepisani njemački i doneseni pod njemačkim pritiskom, nego su bili samosvojni talijanski akti.

Rabin Židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Hrvatskoj Kotel Da-Don, ujedno glavni urednik knjige, ocijenio je da je knjiga pionirski rad u hrvatskoj historiografiji i prvi sustavni prikaz fašističkog progona Židova u ovom kraju. Posebna vrijednost knjige su mnoge fotografije te razgovori koje je autorica obavila sa svjedocima, rekao je, dodajući da je to “uspomena na nekad uspješne židovske zajednice koje su gotovo u potpunosti uništene u holokaustu”.

Autorica Sanja Simper je istaknula da je tijekom rada na proučavanju dostupne literature dobila dojam kako se smatra da je sve loše što se dogodilo Židovima na područjima pod talijanskom vlašću počelo 1943. s njemačkom okupacijom i deportacijama u koncentracijske logore.

No, na temelju arhivske građe i iz drugih izvora uviđa se da su Židovi do tada već šest godina doživljavali tragediju. I danas se načelno smatra da antisemitizam nije u biti fašizma, da se to u Italiji događalo pod pritiskom Hitlera te da su postojali antisemitistički propisi, ali da se nisu sustavno provodili”, rekla je. Istaknula je da je suvremena kvalitetna talijanska historiografija to potpuno opovrgnula te da je i ona u svojoj knjizi, u kojoj se mnogo služila tom literaturom, pokazala pravu bit fašističkog odnosa prema Židovima.