Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) u Hrvatskoj je često prepoznato kao kazalište specifične estetike koju izgrađuje i posebna umjetnička etika unutar glumačkog ansambla, a jedno od programskih usmjerenja ovog kazališta nazvano je Projekt Inkubator, u sklopu kojeg je i najnovija predstava ZKM-a ‘Knjiga o ljetu’ namijenjena djeci i mladima.

Premijera predstave ‘Knjiga o ljetu’ održana je u subotu, 27. ožujka.

Inkubator je platforma koja je osmišljena kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla u kućnoj i zaštićenoj atmosferi vlastitog kazališta mogu slobodno istraživati i razvijati osobni autorski izraz, koji često izlazi izvan okvira temeljne profesije. Mjesto unutar tog prostora sasvim je sigurno pronašla i ‘Knjiga o ljetu’, kao najnoviji projekt Zagrebačkog kazališta mladih.

Predstava je nastala adaptacijom romana Tove Jansson, finske spisateljice koja je svjetsku slavu stekla svojom serijom knjiga o dobroćudnim trolovima Muminijima. Sam roman magična je proza smještena na teško opipljiv rub između dječje književnosti i literature za odrasle čitatelje. ‘Knjiga o ljetu’ duboko je nostalgična priča o djevojčici Sofiji, njenom ocu i baki koji ljeta provode na malom otoku u finskom zaljevu.

U dvadest i dvije kraće priče, ili poglavlja nema avantura od kojih staje dah, ali postoji niz svakodnevnih situacija, rituala i razgovora koji pokazuju da je život sam avantura koju treba preživjeti i da nas otoci mogu štošta o tome naučiti. U tim igrama i putovanjima Sophia i baka su poput dvije antiheroine klasične literature za djecu u kojima se ne zaboravlja na važnost osluškivanja prirode, šuma mora i leta ptica koji postaju putokazima za život.

“U kontekstu današnjeg vremena, ‘Knjiga o ljetu’ postaje i prekrasan podsjetnik na duga, dječja, razigrana ljeta i velike dječje brige, kojima ne smijemo pristupiti olako već, po uzoru na baku, posvetiti im svoju pažnju i vrijeme. Baš zbog toga ovo je i vizualno zanimljiva predstava za odrasle, posebno za sve nas koji se sjećamo onih ljeta koja smo proveli bez druge djece, samo s roditeljima, bakama i djedovima, bez vršnjaka s kojima bismo se igrali”, ističu u kazalištu.

Tatu glavne junakinje glumi Nikša Butijer, a maštovitu djevojčicu Sofiju dočarala je Nika Barišić, čiju će alternaciju glumiti Jana Slamnig. Predstavu je režirala Nadežda Perišić Radović, koja je uz Ivanu Vuković i autorica adaptacije te glumi ulogu bake.

U ostatku autorske ekipe također su dobro poznata glumačka imena: scenograf je Jasmin Telalović, kostimografkinja Barbara Prpić, dok su Pjer i Mara Meničanin autori ilustracija. Predstava je dodatno podržana video projekcijama Dalibora Barića.