Hrvatski crveni križ (HCK) ovog ponedjeljka je u rekordnom roku pokrenuo postupak za razrješenje Josipe Rimac s mjesta potpredsjednice te institucije, samo tri dana nakon što je državna tajnica i bivša gradonačelnica Knina privedena u velikoj antikorupcijskoj akciji USKOK-a s još dvanaestero osumnjičenih. Predsjednik HCK-a Josip Jelić na izvanrednoj konferenciji za novinare najavio je sazivanje izvanredne skupštine kako bi se ta odluka mogla i formalno provesti, a nekoliko sati nakon toga je za Nacional najavio da se skupština čak ni neće održati, nego će on kao predsjednik „prihvatiti ostavku koju je Rimac dala“. Po njegovim riječima, to se dogodilo tijekom pretresa u Ministarstvu uprave. „Tom prilikom gospođa Rimac uputila nam je posrednu poruku da daje ostavku i traži razrješenje, imamo dva svjedoka budući da nas nije uspjela kontaktirati. No i da nije to učinila, bila bi razriješena. Crveni križ iznimno je osjetljiv na takve pojave i osim zakonima, vodi se i svojim međunarodno prepoznatim načelima i etičkim kodeksom. Bilo bi tragično da se humanim poslom bave korumpirane osobe“, kazao je Jelić za Nacional. Budući da, kako kaže, dosadašnja potpredsjednica nije stavila mandat na raspolaganje nego je izričito dala ostavku, skupštinu neće biti potrebno sazivati nego tek uvažiti njen zahtjev.

„Jako smo osjetljivi na takve pojave, ne bismo si nikad oprostili da u našim redovima postoji netko takav“, kazao je, između ostaloga, Jelić, ignorirajući presumpciju nevinosti same Rimac i ne pričekavši ni podizanje optužnice, a kamoli pravomoćnu presudu. S druge strane, Jelić je prešutio da je upravo u Crvenom križu zaposlena bliska prijateljica Josipe Rimac, nekadašnja ravnateljica Uprave za područja posebne državne skrbi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Anna Maria Radić, koja je (zasad nepravomoćno) osuđena za zloupotrebu položaja i ovlasti jer je nezakonito pogodovala suprugu Josipe Rimac da, kao hrvatski branitelj, umjesto jednog dobije dva stana u Kninu.

Radić je osuđena na godinu dana zatvora, što joj je zamijenjeno radom za opće dobro pa umjesto izdržavanja zatvorske kazne nakon pravomoćnosti mora odraditi 730 sati humanitarnog rada, a usto državi nadoknaditi štetu od 548.653,14 kuna. Radi se o jednom od najneobičnijih slučajeva u povijesti hrvatskog pravosuđa jer je za zlouporabu položaja osuđena jedino osoba koja je protuzakonito dijelila državnu imovinu i nitko više, uključujući osobe koje su tu istu imovinu prisvojile. Neslužbene informacije otprije nekoliko godina govorile su da je u tom slučaju optužnica protiv Josipe Rimac već bila napisana, ali je povučena na intervenciju samog vrha Državnog odvjetništva.

Kada je protiv nje otvorena istraga, Anna Maria Radić nastavila je raditi kao savjetnica za razvojne, stambene i socijalne projekte u kabinetu ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a državnu službu napustila je 13. siječnja 2015. godine na temelju sporazuma, budući da je dan ranije formalno suspendirana zbog kaznenog postupka. No već 14. siječnja iste godine, dakle samo dan kasnije, ona nalazi novi posao: postaje voditeljica Službe za fondove EU-a i edukaciju Crvenog križa, gdje radi i danas. Radni staž nastavio joj je teći doslovce bez ijednog dana prekida.

„Rimac joj se odužila i riješila joj posao, to je savršeno jasno“, kazao je Nacionalov sugovornik iz Crvenog križa, dodavši da nakon njezina angažmana u najmanju ruku nije primijećen napredak u iskorištavanju europskih fondova.

Izvršni predsjednik Crvenog križa Robert Markt za Nacional je izrijekom potvrdio da je Anna Marija Radić zaposlena „na preporuku potpredsjednice Josipe Rimac“ i bez raspisivanja javnog natječaja. „U tom trenutku formirali smo službu za europske fondove i tražili smo pogodnu osobu koja bi mogla započeti posao, a nakon preporuke potpredsjednice provjerili smo o kome je riječ i na koncu je primili na posao“, kazao nam je Markt. Po njegovim riječima, Anna Maria Radić svjesna je toga da joj, u slučaju da joj presuda bude potvrđena, slijedi izvanredni otkaz.

„Dapače, upravo nakon što je ona nepravomoćno osuđena promijenili smo pravilnik o radu HCK-a i regulirali ta pitanja. Jasno je da pravomoćno osuđenim osobama ne bi bilo mjesta u Crvenom križu“, dodao je. Predsjednik te organizacije Josip Jelić, pak, za Nacional nije htio komentirati slučaj voditeljice Službe za fondove EU-a „jer se po funkciji ne bavi zaposlenicima i operativnim osobljem“.

Josipa Rimac ušla je u sustav Crvenog križa još kao maloljetnica, kada se sa šesnaest godina upisala u HDZ i paralelno tu počela volontirati. S 20 godina postala je predsjednica Crvenog križa u Kninu, gdje je preuzela dužnost od jedne svoje sestre, a kada je pet godina kasnije postala gradonačelnicom, dužnost je predala svojoj drugoj sestri. Tijekom cijele političke karijere ta organizacija bila joj je iznimno važna pa se uspjela progurati na mjesto potpredsjednice na nacionalnoj razini. Drugi potpredsjednik je bivši premijer Franjo Gregurić.