Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija otvorilo je u petak novu sezonu premijerom operete “Kneginja čardaša” mađarskog skladatelja Emmericha Kalmana, u režiji Ivana Lea Leme, čija se romantična radnja pjesmama, plesom i orkestralnom glazbom plete oko priče o zabranjenoj ljubavi mladoga bečkog kneza prema mađarskoj kabaretskoj pjevačici.

Veselu operetu, punu šaljivih dijaloških razmjena koje se neprekidno izmjenjuju s odlično koreografiranim plesnim točkama i laganim, pjevnim arijama u živahnoj melodiji čardaša, premijerna je publika Komedije često prekidala aplauzima, isprativši na kraju izvođače i autorski tim uz ovacije.

Skladana prema libretu Lea Steina i Bele Jenbacha, “Kneginja čardaša” praizvedena je u Beču u jeku Prvoga svjetskog rata u studenome 1915., doživjevši golem uspjeh i više od 500 izvedbi.

Njezina univerzalna ljubavna priča ispričana mješavinom veselih tonova i zabavnih arija, našla je svoj put u vihoru rata do pozornica diljem Europe, te je 1917. dospjela i na newyorški Broadway. Od praizvedbe 1915. do 1932. izvedena je otprilike 30 tisuća puta; u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Rusiji čak su prema njoj snimljeni i filmovi, a s jednakom se popularnošću i danas izvodi na kazališnim pozornicama diljem svijeta.

U Zagrebu je praizvedena 1951. te je, uz obnovu tri godine kasnije, doživjela više od 240 izvedbi, sa sličnim odjekom i u novijoj inačici premijerno izvedenoj 1992.

Najnovije uprizorenje jednoga od bisera u opusu mađarskog operetnoga velemajstora Kalmana za zagrebačku je publiku scenski oblikovao Lemo, koji je njezinu romantičnu radnju, punu zapleta i nesporazuma koji se svi redom na kraju uspješno riješe, zamislio kao dinamičnu scensku igru punu sjajne glazbe i lako pamtljivih glazbenih brojeva.

Začinjena strastvenim tonovima čardaša, radnja operete vrti se oko zabranjene ljubavi između budimpeštanske kabaretske pjevačice Sylve i mladoga austrijskog plemića Edwina.

Sylvu je na premijeri utjelovila Sandra Bagarić, a Edwina Đani Stipaničev. Veliki je aplauz publike dobio i Nedim Prohić koji je nastupio u ulozi njegova oca kneza, kao i Dubravka Ostojić, koja je glumila majku.

Dražen Bratulić je odigrao ulogu grofa Bonija Kancsianua, a publiku je oduševila i Vlatka Burić Dujmović u ulozi kontese Stasi. Trećeg plemenitog Sylvinog obožavatelja Ferija pl. Kerekesa utjelovio je Adalbert Turner, a veliki ansambl činili su još i Ivan Magud kao Edwinov rođak poručnik Rohnsdorf, Davor Svedružić kao američki veleposlanik MacGrave, te Dario Došlić, Blaženka Blažinić, Božidar Peričić, Matija Škvorc, Ana Hruškovec i Dean Melki.

Šaljivo-ironična dimenzija predstave velikim se dijelom oslanja na vrlo duhovite dijaloške replike, ali i tekstove arija, za koje prijevod potpisuje Aleksandar Aco Binički, dok Lemo potpisuje adaptaciju teksta.

Vrlo atmosferičnu scenografiju koja kabaretsko okruženje prvoga čina zamjenjuje aristokratskom hladnoćom drugoga, da bi sretan završetak smjestila u topao ambijent hotelskoga predvorja, potpisuje Vesna Režić.

Živost u radnju unose grupne plesne scene, koje je odlično koreografirao Leo Mujić a izveo Baletni ansambl kazališta Komedije, Stela Gajski, Ana Hanić, Mateja Ivanković, Tamara Masnjak, Ivana Mesec, Morana Paškiević, Petra Radošević, Kristina Škorić, Marko Herceg, Dejan Jakovljević, Mario Jukić, Emil Kuzminski, Zoran Simikić i Bojan Valentić.

Kostimi su vrlo efektni, a osmislio ih je Marko Marosiuk, dok je svjetlo oblikovao Miljenko Bengez. U produkciji sudjeluju i Zbor i Orkestar kazališta Komedije, kojim je na premijernoj izvedbi ravnao maestro Veseljko Barešić.