Klubovi saborskih zastupnika podržali su prijedlog izmjena Zakona o osiguranju radničkih tražbina kojim se štiti radnike u slučaju stečaja poslodavca ili blokade računa poslodavca, ali uz traženje oporbe da se za radnike osigura širi pristup tim pravima i dulje zaštićeno razdoblje.

Zaštićeno razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava radnika, odnosno isplata minimalnih plaća namjerava se produljiti sa sadašnjih tri na pet mjeseci, rekao je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić.

Predlaže se, uz to da se omogući pristup zaštiti radnicima kojima je radni odnos prestao deset mjesec prije otvaranja stečajnog postupka a ne kao sada šest mjeseci prije stečaja.

Osim te novine uklanjaju se nedostaci pa se stečajnim upraviteljima propisuje obveza za otvaranje posebnog namjenskog računa za isplatu radničkih tražbina u slučaju kad se otvoreni stečajni postupak ne provodi a poslodavac ima zaposlene radnike.

Prijedlogom se po njegovim riječima pojačava materijalno pravna zaštita radnika kojima je zbog stečaja poslodavca ugrožena socijalna sigurnost i nastavlja usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Od 2003. otkad se provodi zaštita radnika u slučaju stečaja do danas, Agencija za osiguranje radničkih tražbina je na ime osiguranih tražbina iz stečajnog postupka za 84.816 radnika isplatila 845 milijuna kuna, a ostvaren je povrat 260 milijuna kuna.

Katarina Peović iz Kluba zastupnika HSS-a i RF-a rekla je da je dobra stvar što će država isplaćivati pet minimalca i što će se proširiti obuhvat radnika.

Očekuje da će se time minimalno popraviti status radnika ali nedovoljno jer se stečajevi, dodala je, ne otvaraju na vrijeme, predugo traju, najviše na štetu radnika i to zbog lošeg stečajnog zakona.

Oporbeni zastupnici podržali prijedlog sindikata

Smatra boljim prijedlog Nezavisnih hrvatskih sindikata koji traže da prava mogu ostvariti i radnici kojima je radni odnos prestao unutar 12 mjeseci prije stečaja i da se zaštićeno razdoblje produlji s tri na na šest mjeseci.

Erik Fabijanić iz Kluba zastupnika Socijaldemokrati složio se da prijedlog sindikata može biti integriran do drugog čitanja. Zakon će podržati, ali se nada da će doći do boljeg rješenja.

Predstavnica Kluba zastupnika SDP-a Martina Vlašić Iljkić rekla je također da će podržati prijedlog ali se nadaju da će do idućeg čitanja uvažiti prijedlog sindikata.

Za nju je dobro što se nacionalne agencije obvezuje da obavještavanju europske agencije o relevantnim podacima u skladu s direktivom i da nas europska komisija na neki način kontrolira.

S obzirom na to da će uz zavod za zapošljavanje zahtjeve radnika moći zaprimati i zaposlenici Hrvatske pošte, nada se da su oni osposobljeni za taj dio posla.

Urša Raukar Gamulin upozorila je u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka da u Hrvatskoj previše vremena prolazi do otvaranja stečaja zbog opterećenosti sudova i neuspjelih predstečajnih postupaka zbog čega radnici ne mogu do zajamčene plaće.

Izmjene donose veću zaštitu ali joj nije prihvatljivo što se na njih dugo čekalo jer je obrazac prethodne promjene bio u javnom savjetovanju 2019. i mogao je biti usvojen početkom 2020.

Silvano Hrelja iz Kluba zastupnika HNS, HSU i nezavisnih zastupnika također će podržati promjene, ali je predbacio sindikatima što od države očekuju da namiri sve tražbine.

Podržan zakon kojim se uvodi novi oblik dobrovoljne mirovinske štednje

Zastupnici su u prvom čitanju podržali i Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) kojim se uvodi novi financijski proizvod u obliku dobrovoljne mirovinske štednje.

Smisao te uredbe je prilagođenost građanima koji imaj svoje interese u više država članica, sele se ili rade u jednoj a žive u drugoj državi članici, rekao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj.

Objasnio je da se prema prijedlogu kapitalizirana individualna štednja može seliti s građaninom i da nova mogućnost ne utječe na nacionalne mirovinske proizvode, a najbliži je treći mirovinski stup. Riječ je o proizvodu koji mogu svi koristiti a ne mora nitko.

Europska komisija je krenula u tom smjeru jer je europsko tržište mirovina dosta neujednačeno, dosta se razlikuju sustavi i sama prekogranična prenosivost i prodaja postojećih mirovinskog proizvoda je ograničena zbog nestandardiziranosti mirovinskih proizvoda.

Namjera je usmjeravanje većeg dijela štednje građana Europske unije iz gotovine i bankovnih depozita na tržište kapitala, odnosno na dugoročne investicijske proizvode kako bi pojedinci imali koristi od većih povrata i poboljšane primjerenosti ali i opće gospodarstvo.

Damir Bakić (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) rekao je da nema argumenta da se jednokratna isplata u stopostotnom iznosu može zatražiti već s 55 godina, a s njime se složio i Silvano Hrelja koji smatra da to onda više nije imovinski proizvod.

Čuraj im je odgovorio da se tom mogućnošću želi osigurati konkurentnost fondova.

Ante Bačić (Klub zastupnika HDZ-a) rekao je da taj proizvod osmišljen na razini Europske komisije kako bi bio na usluzi svakome tko se odluči za takav oblik štednje i želi na ovakav način uložiti u tržište kapitala koje je možda malo neizvjesno ali puno isplativije.

Martina Vlašić Iljkić (Klub zastupnika SDP-a) rekla je da je proizvod usmjeren na mlađe i mobilne ljude i dobar je način štednje. No, što se tiče naših uvjeta pitanje je, kaže, koliko je ostalo prostora za štednju. Podržala je prijedlog u prvom čitanju a za iduće će, kao je rekla, vidjeti.

I Erik Fabijanić iz Kluba zastupnika Socijaldemokrata vidi također prednost u novom mirovinskom proizvodu, ali je upitao je jesu li pouzdane i dovoljno kvalitetne ustanove koje nadziru i reguliraju rad mirovinskih fondova.