Zakon o obnovi Zagreba mora biti pravedan, mora se znati od kud će se obnova financirati, moraju se znati rokovi i voditi računa o socijalnoj komponenti, istaknuli su u utorak saborski klubovi u raspravi o Vladinu prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa 22. ožujka.

Most NL neodrživim smatra model financiranja 60 posto država, po 20 posto lokalne jedinice i vlasnici objekata. „60 posto od 11 milijardi eura procijenjenih troškova, je 6,6 milijardi eura, a Vlada ima spremno oko 700 milijuna eura što znači da fali osam puta sredstava, a ni građani nisu likvidni za takav pothvat”, ocijenio je Zvonimir Troskot.

I Siniši Hajdašu Dončiću (Klub SDP-a) upitan je udio države u financiranju obnove, ali i oslanjanje na EU sredstva. „Zakon govori o 42 milijarde kuna, dakle pola negdje fali”, ustvrdio je. Zakonu zamjera izostanak vizije budućeg identiteta Zagreba, ali i to što ne potiče vlasnike na korak više i ne otvara ideju nadstandarda.

Zlatko Hasanbegović (Klub DP-a) kaže da 11 milijardi eura, koliko iznose troškovi obnove, nema, niti će ih u doglednoj budućnosti biti „ osim ako se projekt obnove ne zamišlja kao stogodišnja obnova dvorca Zende”.

„Zakonskim prijedlogom o državnom subvencioniranju privatne imovine Plenković je u jeftinom populizmu i aktivističkoj predizbornoj demagogiji prestigao platformu Možemo! i Radničku frontu”, ustvrdio je zastupnik.

Socijalna komponenta važna i lijevima i desnima

Zeleno-lijeva koalicija zadovoljna je što se obnova uređuje posebnim, ne općim zakonom, Tomislav Tomašević kaže kako je nulta točka za procjenu financijskog tereta, dinamike, redoslijeda obnove, informacija o stanju objekata. Traži od Grada Zagreba te podatke do drugog čitanja, jer inače je, dodaje, teško procijeniti što zapravo znači 25 tisuća oštećenih objekata u potresu.

Zakon mora biti pravedan i uzeti u obzir različit socijalni položaj stradalih, kaže Sandara Benčić koja opasnim drži rješenje o založnom pravu države nad obnovljenim nekretninama i predlaže da se nađe drugi instrument osiguranja za građane koji sami neće moći financirati svojih 20 posto.

I Hrvoje Zekanović (HS) ističe da treba voditi računa o socijalnoj komponenti, jer po zakonu, kaže, ispada da bogataš sa 10 stanova ima jednako pravo na obnovu kao i onaj tko ima samo jednu nekretninu. Ključnim drži pitanje odakle će se financirati obnova, Vladi predlaže da razmisli o trošarinama na duhan, gorivo, žestoka alkoholna pića. Smanjio bi udio države, te podignuo udio županija, odnosno Grada Zagreba u financiranju obnove.

Nikoli Grmoji (Most) ne sviđa se ideja o trošarinama, poručuje „ne želimo plaćati korupciju i klijentelizam u Zagrebu, neodgovorno upravljanje“.

SDP-ov Zvane Brumnić (SDP) upozorio kako je Zagreb prekomjerno zadužen i potpuno nesposoban sudjelovati u projektu obnove, a na istom je tragu i razmišljanje Darka Klasića (HSLS) koji poziva na javnost financiranja.

Četiri jahača apokalipse u Zagrebu

Klasić kaže i kako su Zagreb ove godine pohodila četiri jahača apokalipse: potres, korona, poplava i Milan Bandić.

Inzistirali smo na transparentnosti, ističe Predrag Štromar (HNS)  koji kaže da će svaki građanin moći ući na portal, kliknuti na određenu zgradu i vidjeti što je na njoj rađeno i za koliko novca. Slaže se sa razmišljanjima zastupnice Benčić o založnom pravu i njegovim mogućim posljedicama.

Milorad Pupovac (SDSS) naglasak stavlja na rokove, ističe kako važno da građani imaju projekciju kad će objekti biti završeni, suglasan je da se mora voditi računa o socijalnim razlikama, te o ekološkoj dimenziji obnove.

Anka Mrak Taritaš (Glas) zadovoljna je što zakon ide u dva čitanja, no ne i time što se bavi samo konstruktivnom, ne i urbanom obnovom Grada. Dalija Orešković (SSIP) drži da obnova treba biti prilika za novi iskorak, te da je u zakonu izostala vizija Zagreba za 21. i 22. stoljeće.

HDZ hvali zakon, a Domagoj Ivan Milošević ističe da je kompleksan i sveobuhvatan, te s obzirom na okolnosti takav zakon nije donašan još od Domovinskog rata.