Karla Škrlec, Sandra Mihajlović i Dario Pavičić vode Klub studenata sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je pod imenom Diskrepancija osnovan 1988. i jedan je od najstarijih studentskih klubova

Klub studenata sociologije Diskrepancija jedan je od najstarijih studentskih klubova na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Taj klub, koji je nastao još 1988. kao neformalna grupa studenata, a udrugom postao 1995., kroz svoje djelovanje spaja studente i pokušava im ponuditi platformu s kojom im pomaže da postanu potpuni akademski građani. Današnji predsjednik Dario Pavičić kaže da su ciljevi Kluba pozitivno društveno djelovanje i stvaranje suradnje među studentima raznih smjerova. „Mi, kao klub studenata sociologije, ne bavimo se samo sociologijom. Putem časopisa i skupova pružamo platformu raznim usmjerenjima unutar društveno-humanističkog područja. Nastojimo i pozitivno društveno djelovati. Kritiziramo ono što na strukturalnoj razini vidimo kao negativnu pojavu unutar društva.“

Klub Diskrepancija sastoji se od nekoliko sekcije, a to su Sekcija za simpozij, Filmska sekcija,  Party sekcija, Socioškola i Istraživačka sekcija te danas broji 60 članova. Događaji u njihovoj organizaciji otvoreni su široj javnosti. „Naša Istraživačka sekcija trenutno završava istraživanje o zagrebačkoj underground glazbenoj sceni. Prošlog mjeseca smo održali simpozij o društvu rizika gdje smo informirali ljude i držali raspravu o nesigurnosti u globaliziranom svijetu“, rekla je Karla Škrlec, potpredsjednica Kluba.

Časopis Diskrepancija izlazi od 2000. godine i ove godine izaći će njegov 25. broj. Osim što donosi razne teme i intervjue iz područja društvenih znanosti, časopis studentima pruža mogućnost da objave vlastiti akademski rad i priliku da razviju svoje pisanje. Pavičić, koji je ujedno jedan od urednika časopisa, kaže da je ovogodišnja tema časopisa 2020. godina u retrospektivi i društvene posljedice pandemije. „U časopisu ćemo imati studentske radove i intervju s Borisom Jokićem, direktorom Instituta za društvena istraživanja, te intervju s Brankom Ančićem koji je predsjednik Hrvatskog sociološkog društva. Imat ćemo dva prikaza suvremenih radova iz područja društvenih znanosti te dva izvještaja. Jedan je s Konferencije Hrvatskog sociološkog društva, dok je drugi s Konferencije svjetske banke o utjecaju covid-pandemije na hrvatska kućanstva. Časopis izlazi već dugo i preko njega želimo pružiti studentima platformu pomoću koje razvijaju akademsko pisanje i izražavanje kako bismo lakše premostili pristup akademskom svijetu. Ovako već mogu imati objavljen akademski rad. Svaki broj časopisa može se pronaći u digitalnom izdanju na portalu Hrčak. Ove godine ćemo dijeliti 150 fizičkih primjeraka časopisa“, objasnio je Pavičić i napomenuo da se časopis dijeli studentima na fakultetu i šalje relevantnim suradnicima.

Tajnica Kluba Sandra Mihajlović kaže da Klub želi pomoći studentima stvoriti vještine koje možda ne bi stekli tijekom redovnog studiranja. „Studentska udruga je tu da omogući studentima stvari koje nisu moguće u sklopu redovnog studija, od organizacije simpozija do razvijanja kritičkog mišljenja kroz zajedničko gledanje filma te stvaranja organizacijskih vještina koje će im biti potrebne na tržištu rada. Simpoziji koje organiziramo su ponajprije studentski gdje pozivamo studente da izlažu teme kojima su se bavili. Imamo program ‘Studenti pomažu studentima sociologije’, što je program mentorstva za brucoše. Svi koji upišu sociologiju imaju pravo upisati se na taj program. U njemu brucoši dobiju starijeg studenta koji im pomaže u snalaženju na faksu, dijele im skripte i savjete u vezi određenih profesora.“

Karla Škrlec kaže da se Diskrepancija povezala i sa srednjim školama kako bi se srednjoškolci uspjeli bolje upoznati sa studijom sociologije, sociologijom kao društvenom znanošću te djelovanjem Diskrepancije. Projekt je prošle godine pokrenula glavna urednica časopisa Diskrepancija Aurora Rakić, a zove se Socioškola. Za ovu školsku godinu predvidjeli su suradnju s oko 15 srednjih škola iz cijele Hrvatske. „Imali smo i filmsku večer sociologa i srednjoškolaca vezanu uz droge, pod nazivom ‘Bolje spriječiti nego liječiti’, gdje smo doveli srednjoškolce na fakultet te im pokušali približiti formu simpozija i predstaviti format filmskih večeri. Profesori su nam stvarno izašli u susret. Poslali su nam svoje učenike tako da smo s njima imali i malu debatu o prednostima i nedostacima legalizacije lakih droga. Razmišljali smo i da uvedemo dan otvorenih vrata Diskrepancije, ali ćemo za to još vidjeti. Htjeli bismo da nam srednjoškolci svake godine dođu i vide što nudimo.“

Pavičić nadodaje da učenici srednjih škola, ali i sami studenti, nisu svjesni prilika koje pruža sociologija ako se na pravilan način pristupi studiju te da žele to ispraviti pomoću Socioškole. „Istovremeno želimo demistificirati kod učenika značenje i opseg sociologije te razliku između sociologije i srodnih znanosti. Projekt je cikličan i odnosi se na školsku godinu. Ideja je da u kasnijim iteracijama projekta pokrenemo državno natjecanje iz sociologije u srednjim školama jer već postoje takva natjecanja iz logike i filozofije. Kao pomoć za maturu iz sociologije, koja ima relativno nisku prolaznost, pripremili smo materijal u obliku skripti i kvizova kojima učenici mogu pristupiti.“

Mihajlović za Zagreb News kaže da su za početak projekta Socioškole birali srednje škole iz kojih su oni sami potekli. „Od većine škola kojima smo prišli, dobili smo pozitivan odgovor. Većina škola je s područja Zagreba, ali surađujemo sa školama iz Požege, Našica, Daruvara i drugih gradova. Kao volonteri obilazili smo te škole i održavali predavanja o studiju sociologije. Pokušali smo im je približiti jer im je ona štura i daleka.“