Sveučilišna profesorica Christine Blasey Ford u četvrtak je pred Senatom iznijela detalje svoje tvrdnje da ju je Brett Kavanaugh, kandidat američkog predsjednika Donalda Trumpa za Vrhovni sud, seksualno napastovao prije 36 godina, a to bi saslušanje moglo odrediti hoće li on biti imenovan na doživotnu funkciju u tom tijelu.

Ford je pravosudnom odboru Senata rekla kako je tijekom incidenta na okupljanju tinejdžera, dok su ona i Kavanugh bili školski kolege u Marylandu, mislila da će je on silovati i možda slučajno ubiti.

Neki republikanci i Trump smatraju da su njezine i optužbe još dviju žena protiv Kavanaugha dio klevetničke kampanje, no ona je odboru istaknula kako je “neovisna osoba” i “nije ničiji pijun”.

Ford i Kavanaugh, konzervativni sudac saveznog prizivnog suda kojeg je Trump u srpnju odabrao za doživotnu funkciju u najvišem američkom sudu,  jedini su svjedoci na saslušanju. Kavanaugha su za seksualno zlostavljanje optužile još dvije žene. On to sve odbacuje.

“Ovdje sam danas ne zato što to želim. Prestravljena sam. Ovdje sam jer vjerujem da mi je građanska dužnost otkriti vam što se dogodilo između mene i Bretta Kavanaugha u srednjoj školi”, naglasila je Kavanaugh, čitajući svoj pripremljen iskaz drhtavim glasom.

Ta profesorica psihologije sa kalifornijskog sveučilišta Palo Alto tvrdi kako ju je pijani Kavanaugh napao i pokušavao joj skinuti odjeću dok je on imao 17, a ona 15 godina.

“Brett me pipao i pokušao skinuti moju odjeću. To mu je bilo otežano jer je bio pijan i jer sam ispod odjeće nosila jednodijelni kupaći kostim. Mislila sam da će me silovati. Pokušala sam pozvati pomoć”, kazala je Ford i dodala kako su se Kavanaugh i njegov prijatelj “pijano smijali tijekom napada”.

Rekla je i kako ju je on pokušao rukom ušutkati, te da je uspjela pobjeći kad su Kavanaugh i drugi tinejdžer koji je bio u sobi pali s kreveta.

Rachel Mitchell, istražiteljica seksualnih zločina koju su republikanci angažirali da ispita Ford, otvorila je svoje ispitivanje suosjećajući se sa svjedokinjom.

“Prva stvar koja me ovo jutro pogodila iz vašeg svjedočenja jest da ste prestravljeni. Želim vam samo reći da mi je jako žao. To nije u redu”.

Republikanac Chuck Grassley, predsjednik odbora, na otvaranju saslušanja je kazao kako želi da ono bude “ugodno i dostojanstveno za oba svjedoka”.

Osudio je “medijski cirkus” oko optužbi i rekao kako su i ona i Kavanaugh prošli kroz par teških tjedana otkad su te tvrdnje izašle u javnost.

“Ono što su oni prošli svi mi trebamo smatrati neprihvatljivim i lošom refleksijom stanja civiliziranosti naše demokracije”, naglasio je Grassley.

“Stoga se želim ispričati obama zbog načina na koji ste tretirani”.

“Žalim zbog načina na koji je došlo do ovog saslušanja”, dodao je Grassley, podsjetivši da su se tvrdnje Ford pojavile tek nakon što je završilo originalno saslušanje Forda ranije ovog mjeseca. Ustvrdio je da je na senatu da procijeni vjerodostojnost Kavanaugha i Ford.

Senatorica Dianne Feinstein, glavna demokratkinja u odboru, u svom je govoru rekla kako je seksualno uznemiravanje ozbiljan problem u SAD-u i da većinom prolazi ispod radara. Zahvalila je Ford na hrabrosti i referirala se na pokret #MeToo.

Istaknula je kako Ford treba dobiti više poštovanja nego Anita Hill koja je 1991. optužila kandidata za Vrhovni sud Clarencea Thomasa za isti zločin. Thomas je na kraju ipak završio u toj instituciji.

Na pitanja demokratkinje Ford je rekla da je zbog zlostavljanja patila od anksioznosti i klaustrofobije, zbog čega joj je na početku bilo teško na fakultetu.

Kavanaugh je u svom pripremljenom svjedočenju ponovno “nedvosmisleno i kategorički” odbacio njezinu tvrdnju, kao i “ostale lažne i nepotvrđene” optužbe drugih žena.

“Seksualno uznemiravanje je stravično. Moralno je pogrešno. Ilegalno je. Protivi se mojoj vjeri i proturječi temeljnom obećanju ove nacije da su svi ljudi stvoreni jednaki i da se prema njima treba odnositi s poštovanjem i dostojanstvom”, rekao je Kavanaugh.

Kandidate za Vrhovni sud mora potvrditi Senat, a Trumpovi republikanci kontroliraju to tijelo s minimalnom većinom od 51 naprema 49 zastupnika. To znači da bi dio umjerenih republikanaca koji još nisu otkrili hoće li podržati Kavanaugha mogli odrediti njegovu sudbinu.

Odbor će o Kavanaughu glasovati u petak, a Senat početkom idućeg tjedna.

Ovaj slučaj se pojavio samo nekoliko tjedana uoči izbora na polovici predsjedničkog mandata koji se održavaju 6. studenog i na kojima će demokrati pokušati preuzeti kontrolu Kongresa od republikanaca.

Kavanaughovo imenovanje bi zacementiralo konzervativnu premoć u Visokom sudu.

Imenovanja u to tijelo u kojem sjedi 9 članova važna su jer su doživotna, a u njemu se donose odluke o spornim pitanjima poput pobačaja, kontrole naoružanja, smrtne kazne i vjerskih prava.

Trump je u srpnju na svom Twitter profilu napisao: “Dugo sam slušao kako je najvažnija odluka koju predsjednik može donijeti odabir suca Vrhovnog suda”.

Trumpov kandidat Neil Gorsuch u travnju prošle godine imenovan je u to tijelo, čime je ono već dobilo minimalnu konzervativnu većinu.

Suca Anthonyja Kennedyja kojeg bi Kavanaugh trebao zamijeniti imenovao je konzervativni predsjednik Ronald Reagan 1987., zbog čega bi dolaskom novog konzervativca ideološki omjer na sudu trebao ostati isti.

No američki predsjednik, po pisanju Business Insidera, računa da bi u svom mandatu mogao imenovati još barem dva suca zbog visoke dobi i lošeg zdravlja dviju sutkinja u tom tijelu.