Tomas Rajner, nekada bliski suradnik Blaža Petrovića, policiji je otkrio da je sutkinja Maja Šupe tek jedna u nizu osoba unutar pravosudnog i sudskog sustava u neprimjerenim odnosima s Petrovićem i s njime bliskim miljeom, ali i tajne njihovih predatorskih akcija
Koncem proteklog tjedna Nacional je otkrio dosad nepoznate detalje koji bacaju novo svjetlo na razmjere korupcijske afere u kojoj su pod sumnjom na primopredaju mita prošlog tjedna privedeni sutkinja Maja Šupe i Blaž Petrović. Ti detalji pokazuju što je po svemu sudeći motiviralo Tomasa Rajnera, ključnog svjedoka te korupcije, da prvo u svibnju o tomu javno progovori za Nacional, a potom sve to i ponovi istražiteljima te im osigura i dokumentaciju koja je rezultirala privođenjem Maje Šupe, Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.
Maja Šupe, Petrović i Zmijanović pritvoreni su zato što je Rajner precizno objasnio kako je pomogao Petroviću da podmiti sutkinju Maju Šupe s ciljem da mu osigura oslobađajuću presudu u jednom sudskom predmetu. Rajner je to za Nacional opisao ovako:
“Negdje koncem svibnja 2013. pozvao me Blaž Petrović i rekao mi je da je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio kupnju jedne nekretnine na području općine Šibenik. Zamolio me da umjesto njega potpišem predugovor i ugovor o kupoprodaji te nekretnine. Zapravo se radilo o nekretnini koja je trebala biti kupljena od Janje Šupe, majke Maje Šupe. Petrović mi je rekao da se on u toj transakciji ne smije pojaviti izravno zato što je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio da će ga osloboditi kaznene odgovornosti na Općinskom sudu u Šibeniku i ishoditi potvrđenje te oslobađajuće presude na Županijskom sudu za iznos od 15 tisuća eura. Maja Šupe u to vrijeme vodila je sudski spor u kojem je Petrović s Ivicom Kodžomanom optužen da je na štetu Hrvatskih šuma dogovorio nezakonitu transakciju povezanu s atraktivnom parcelom uz more u Tisnome tako da od toga profitira Petrovićeva tvrtka Gambino. Radilo se o spornoj transakciji 53.127 četvornih metara atraktivnog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom na otoku Murteru. On mi je rekao da se s Majom Šupe dogovorio da se sklopi predugovor s Janjom Šupe i uplati akontacija u iznosu od 45 tisuća kuna, a ostalo isplati na ruke kada oslobađajuća presuda bude potvrđena na Županijskom sudu. Ja sam taj predugovor o kupnji nekretnine, odnosno tri čestice zemlje ukupne površine 4925 četvornih metara doista i potpisao. Potom je Petrović sam ispunio opću uplatnicu i odnio uplatiti novac. To se zbilo u Jadranskoj banci u Šibeniku, što pokazuje i pečat na općoj uplatnici. Tako je Petrović uplatio spomenutih 6000 eura. Ali ta zemlja spomenuta u ugovoru nikada nije kupljena, a Janja Šupe zadržala je kaparu. Nije to bila nikakva kapara, nego mito. Sve je to bio igrokaz kako bi Petrović bio oslobođen optužbi u tom postupku.”
Međutim, Tomas Rajner, bivši djelatnik MUP-a koji je nakon umirovljenja godinama surađivao s prošlog tjedna ponovo pritvorenim kontroverznim poduzetnikom Petrovićem, policiji je otkrio i niz dodatnih intrigantnih informacija koje bude sumnju da je sutkinja Maja Šupe tek jedna u nizu osoba unutar pravosudnog i sudskog sustava koja se našla u neprimjerenim odnosima s miljeom u kojem Petrović godinama funkcionira.
Po svemu sudeći upravo zahvaljujući tim neprimjerenim kontaktima Petrović se u više navrata gotovo posve neokrznut izvlačio iz ozbiljnih pravnih problema. Ali i to bi se ubrzo moglo početi mijenjati, također zahvaljujući informacijama koje je policiji nedavno otkrio Rajner.
Rajner je policiji zapravo progovorio o insajderskim informacijama iz u najmanju ruku maglovitog miljea predatorskih i špekulantskih manevara koje je Petrović provodio što samostalno, što povezan s bliskim osobama, među kojima se poprilično izdvaja još jedan kontroverzni poduzetnik – Zoran Pripuz. Rajner je duže vrijeme bio direktor u jednoj tvrtki koja je za Petrovićev račun te manevre poduzimala.
Rajner se potom s Petrovićem razišao i protiv njega pokrenuo više kaznenih postupaka, a kao ključni razlog za sve to nameće se Rajnerovo duboko uvjerenje da ga je Petrović, za početak, naumio prevariti i uskratiti mu najmanje 2 milijuna eura koliko on smatra da mu pripada temeljem samo jednog odrađenog posla.
Sve te nepoznate eksplozivne detalje iz Petrovićeva poslovanja za koje tvrdi da ima neposredna saznanja Rajner je odlučio otkriti potaknut strahom za vlastitu sigurnost i sigurnost članova svoje obitelji. On tvrdi da ga je uplašilo ono što je proljetos čuo preko posrednika, a to je navodna poruka Blaža Petrovića da bi mu bilo dobro da šuti i da pripazi na svoju obitelj.
Ako su i ti navodi točni, moguće je da je Rajneru takva poruka upućena upravo zbog krajnje kompromitirajućih insajderskih saznanja o načinu Petrovićeva poslovanja, koje je Rajner u međuvremenu otkrio i policiji.
Rajner je policiji progovorio o insajderskim informacijama iz miljea predatorskih i špekulantskih manevara koje je Blaž Petrović provodio što samostalno, što povezan sa sebi bliskim osobama
Nacional je uspio rekonstruirati da bi se Rajner mogao prometnuti i u ključnog svjedoka u postupku u kojem je Petrović još tijekom 2016. bio osumnjičen i pritvoren za utaju najmanje 15 milijuna kuna poreza, koje je DORH tada opisao prilično suho i suzdržano, naročito uzme li se u obzir hobotnica uključena u sporne aktivnosti.
Kada je Petrović tijekom 2016. pritvoren, Državno odvjetništvo tvrdilo je da je Petrović nakon što je njegova tvrtka koja je također pod istragom, zaradila 75,7 milijuna kuna novac preusmjerio na račun svoje druge tvrtke koja nije u sustavu PDV-a kako bi izbjegao plaćanje više od 15 milijuna kuna poreza.
Ovako je Tportal tada opisao sporne aktivnosti:
“Tužiteljstvo sumnja da je Petrović, potom, ‘prikrivena sredstva drugookrivljenog trgovačkog društva’ kao pozajmice i gotovinske isplate isplaćivao sebi, supruzi, drugim osobama i tvrtkama, ali i poduzeću čiju je zaradu prebacio kako bi utajio porez.
Sebi je navodno isplatio više od 6,9 milijuna kuna, supruzi 14,4 milijuna, ‘trećoj osobi’ čak 39,2 milijuna kuna, povezanoj tvrtki preko 11,36 milijuna, a optuženom poduzeću 1,86 milijuna kuna navodno za podmirenje odvjetničkih troškova, objavilo je državno odvjetništvo. Kada je krajem listopada 2016. pokrenuta istraga u ovom slučaju državno odvjetništvo je blokiralo imovinu Petroviću i osobama na čije je račune prebacivao novac. Sudac istrage odredio mu je i istražni zatvor iz kojeg je izašao 7. studenoga 2016. nakon što je uplatio jamčevinu od šest milijuna kuna.”
Rajner je istražiteljima opsežno progovorio i o okolnostima tog slučaja i to kao svjedok s neposrednim saznanjima. On je ta neposredna saznanja o spornim aktivnostima imao zato što je u njima dijelom i osobno sudjelovao i to kao direktor tvrtke KG projekt, među čijim su osnivačima bili i Petrović i tvrtka Cubano, čiji su osnivači Dubravka Pripuz i Mirjana Petrović, supruge Blaža Petrovića i Zorana Pripuza.
Izvor s neposrednim saznanjima ovako je opisao što je Rajner o svemu ispričao policiji:
“Tvrtka KG projekt potpisala je sporazum s tvrtkom AS commerce o preuzimanju potraživanja koje je ta tvrtka imala prema jednoj talijanskoj tvrtki iz Brescie. As commerce je temeljem presude Arbitražnog suda u Hrvatskoj imao visoka potraživanja prema toj talijanskoj tvrtki. Talijani su trebali Osječanima isporučiti uređaje za pakiranje suhomesnatih proizvoda, ali to nisu učinili. Osječani su ih tužili i dobili spor, prvenstveno zato što su platili novac za uređaje koji nisu isporučeni. Zbog proteka vremena inicijalnih 1,5 milijuna maraka s kamatama naraslo je na više od 50 milijuna eura duga. Rajner je sudjelovao u pregovorima o nagodbi. Nagodbom je dug spušten prvo na 15,5 milijuna eura, potom na zaključnih 14,25 milijuna eura ako plate odmah. Rajner je u ime KG projekta vodio taj proces pregovora u kojima je KG projekt prema njihovu internom sporazumu trebao preuzeti dio tog novca.”
Vlasnik tvrtke AS commerce bio je uspješni poduzetnik iz slavonskog Višnjevca Petar Vuko. On je tijekom 2011. poginuo pod zagonetnim okolnostima u Dugom Ratu. Ondje je kupio hotel Dalmaciju, bivši hotel za starije osobe i samce, pokrenuo njegovu obnovu te otišao obići gradilište. Ali je iznenada propao kroz okno na krovu koje je bilo prekriveno najlonom.
Isti izvor navodi kako su se omjeri raspodjele više puta mijenjali. AS commerce trebao je dobiti 4,25 milijuna eura, a ostalo je trebalo ići KG projektu, ali i da podmire sudske troškove, oko 6 milijuna kuna povezanih s Arbitražnim sudom i sporovima u Italiji. Na koncu je KG projekt trebao uprihoditi oko 9 milijuna eura.
Ali tada se situacija počinje dodatno komplicirati. Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja navodi da je Petrović tada počeo pritiskati Rajnera i opisao to ovako:
“Kad se na računu pojavilo tih otprilike 9 milijuna eura, Petrović je tražio da se novac izvuče iz firme putem pozajmica prema raznim drugim tvrtkama bez zaposlenih i ikakvih nekretnina koje bi mogle poslužiti kao zalog za povrat. Rajner to nije htio napraviti jer bi time napravio kazneno djelo. Potom je Petrović tražio da Rajner potpiše da sav novac transferira tvrtki GP–BRIM, u kojoj je Petrović direktor. Rajner je ispričao kako je Petrović rekao da će on osobno potpisivati pozajmice, a sve to radio je da ne plati porez. Rajner je pristao potpisati da novac transferira tvrtki GP–BRIM, a transakcija je opisana kao plasman sestrinskoj tvrtki. Vrlo brzo nakon toga Petrović je čak 36 milijuna kuna plasirao kao pozajmicu tvrtki supruge Zorana Pripuza.”
Tomas Rajner mogao bi se prometnuti i u ključnog svjedoka u postupku u kojem je Blaž Petrović još tijekom 2016. bio osumnjičen i pritvoren za utaju najmanje 15 milijuna kuna poreza
Izvor blizak Rajneru navodi kako su se on i Petrović potom sukobili oko iznosa koji je od te transakcije kao svojevrsni bonus za dobro odrađeni pregovarački posao trebao pripasti Rajneru. Tvrdi se da je bilo usuglašeno da bi Rajneru od svega trebalo pripasti oko 2 milijuna eura, prvenstveno zato što je on vodio ključne i najosjetljivije dijelove pregovora s talijanskom stranom oko isplate potraživanja. Ali Rajneru nije isplaćeno ništa. Rajner se potom suočio s nizom minuciozno osmišljenih pravnih manevara poduzetih da mu oduzmu dijelove imovine na koju on polaže pravo.
S druge strane, Rajner je također poduzeo brojne pravne korake, ali se osjeća kao je naletio na zid. Sumnja da Petrović i njegov milje koriste sofisticirane uhodane mehanizme da sudske procese usmjeravaju u vlastitu korist. Tu se nalazi ishodište motiva zašto je Rajner odlučio progovoriti o jednom malom kraku tih suspektnih aktivnosti, koje su zasad dovele do pritvaranja Petrovića i za mnoge iritantne sutkinje Maje Šupe, poznate po netrpeljivosti prema novinarima i oslobađanju Tomislava Horvatinčića. Petrovićeve pravne probleme Rajner je po svemu sudeći spreman dodatno produbiti bogatim saznanjima kojima o Petrovićevu funkcioniranju raspolaže iz dugogodišnje neposredne interakcije koju je s njim imao. O svemu je policiji predao i opsežnu dokumentaciju.
Komentari