Donošenje Zaključka o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala kasni jer je novi ministar graditeljstva krenuo u izradu potpuno novog dokumenta na koji su izrečene mnogobrojne primjedbe
Ivan Paladina, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kasni s donošenjem Zaključka o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala. To je po mnogima ključni dokument koji bi trebao potpisati premijer Andrej Plenković i njime umiriti dramu velikog broja građevinskih tvrtki, ali i naručitelja projekata koji sada kasne zbog ogromnog porasta cijena sirovina, koje prijete opstanku tih tvrtki i realizaciji nekih ključnih infrastrukturnih projekata.
Paladina je taj proces preuzeo od Olega Butkovića koji je na donošenju tog dokumenta radio prije njega, oformio radnu skupinu te praktički posao priveo kraju, ali se nakon Paladinina ulaska u Vladu sve iznenada promijenilo. Taj osjetljivi posao preuzeli su Paladinini suradnici, gotovo potpuno zanemarili ono što je dotad proizvela radna skupina pod Butkovićevim okriljem i počeli raditi na novoj verziji tog dokumenta.
Ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković pripremio je teren ministru Paladini, ali je ovaj njegov dokument ignorirao. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
Ali oni sada kasne jer dokument koji je već trebao biti potpisan, s pratećom drugom dokumentacijom povezanom s metodologijama izračuna novih cijena, neće biti potpisan vrlo vjerojatno još najmanje mjesec dana. Sve to otkriva dokumentacija koju je Nacional dobio na uvid. Što bi moglo proizvesti novu veliku nervozu i neizvjesnost na tržištu, dramatično usporiti brojne građevinske projekte i utjecati na gospodarstvo u cjelini.
O koliko se osjetljivoj problematici radi ponajbolje pokazuje veliki odjek koji je u javnosti imao raskid ugovora o gradnji dječje bolnice na Srebrnjaku u Zagrebu. Tvrtka Kamgrad samoinicijativno je u svibnju raskinula ugovor za taj projekt tvrdeći da investitor, a to su Grad Zagreb i bolnica Srebrnjak, nisu poštovali ugovor.
Paladina je proces preuzeo od Olega Butkovića koji je na donošenju dokumenta radio prije njega, oformio radnu skupinu te praktički posao priveo kraju, ali se nakon Paladinina ulaska u Vladu sve promijenilo
Međutim, u pozadini te priče u najmanju ruku djelomično se nalazi i porast cijena sirovina i kompleksna tržišna situacija. Zakon o obaveznim odnosima predviđa kako se investitori i izvođači radova u takvim situacijama mogu zaštititi i tražiti nadoknadu razlika u cijenama, ali se u praksi takvi skokovi cijena dosad nisu događali. Zbog toga se nitko ne upušta u samoinicijativno rješavanje tih problema, već se čekaju smjernice Vlade. A s njihovom izradom je zapelo.
Moguće je da se taj proces zakomplicirao i zbog složenih odnosa između Paladine i Butkovića. Izvor blizak Vladi Nacionalu je otkrio kako je Paladina Butkovića bez Butkovićeva znanja predložio da bude na čelu posebne komisije koja će u ime Vlade odlučivati o projektu Kupari, iz kojeg se Paladina morao isključiti zbog sukoba interesa jer ondje ima 10 posto dionica i neriješene odnose s novim većinskim vlasnikom tog projekta. Butković to, tvrdi se, nije baš najbolje primio. Pa još nije preuzeo tu dužnost. Čeka da o svemu tome popriča s premijerom Plenkovićem.
Ministar Paladina je Butkovića bez Butkovićeva znanja predložio da bude na čelu posebne komisije koja će u ime Vlade odlučivati o projektu Kupari, iz kojeg se Paladina morao isključiti zbog sukoba interesa. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL
Nije isključeno da je i to razlog zašto Paladina ignorira ono što je Butkovićeva radna skupina proizvela po tom pitanju. Ali sve to sada stvara pritisak i na Paladinu, od koga javnost nestrpljivo očekuje prve konkretne rezultate kojima bi opravdao povjerenje koje mu je iz mnogima teško razumljivih razloga ukazao premijer Plenković.
Nacional je dobio na uvid internu prepisku hrvatske vlade koja se već tjednima vodi između nekoliko ministarstava, nominalno neovisnih stručnjaka i odvjetnika, predstavnika Hrvatske gospodarske komore i pojedinih poduzetnika s ciljem da Vlada donese Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda koji dramatično prijeti realizaciji velikog broja građevinskih i infrastrukturnih projekata, kako onih koji su već u tijeku, tako i onima koji tek trebaju započeti.
O koliko se osjetljivoj problematici radi ponajbolje pokazuje veliki odjek koji je u javnosti imao raskid ugovora o gradnji dječje bolnice na Srebrnjaku u Zagrebu. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL
Ključni razlog tog poremećaja ruska je agresija na Ukrajinu, što je dovelo do tektonskih promjena cijena goriva, plina, a među ostalim i većeg broja sirovina neophodnih za realizaciju spomenutih građevinskih projekata. Kako su cijene nekih sirovina porasle i do dvjesto posto, te okolnosti prijete izvođačima građevinskih radova koji su ugovore o realizaciji tih projekata potpisali pod jednim, a sada bi ih trebali realizirati pod sasvim drugim tržišnim uvjetima. U tim okolnostima, u tom dosad nezabilježenom tržišnom kontekstu, poduzetnici traže način kako se zaštititi da ih ogromni porast cijena sirovina naprosto ne odvede u poslovnu propast. Pa se već mjesecima očekuje kako će se postaviti hrvatska vlada, kakav će zaključak donijeti vezan uz tu krajnje osjetljivu temu.
Taj bi zaključak trebao potpisati hrvatski premijer Andrej Plenković, on bi trebao biti svojevrsni hodogram i putokaz kako pomoći izvođačima radova i naručiteljima projekata da se problemi nadvladaju. Ali taj zaključak ozbiljno kasni.
Izvor Nacionala s neposrednim saznanjima o izradi tog zaključka navodi da je on već prije tjedan dana trebao biti upućen u Vladu, ali se to nije dogodilo.
Od ministra Paladine javnost nestrpljivo očekuje prve konkretne rezultate kojima bi opravdao povjerenje koje mu je iz mnogima teško razumljivih razloga ukazao premijer Plenković
Nacionalov izvor upućen u tu problematiku navodi kako je najveći prijepor između ministarstava kojima su na čelu Paladina, Butković i Malenica povezan s člankom 627. Zakona o obveznim odnosima. O tomu taj izvor kaže: ‘’Ministarstvo pravosuđa taj članak zakona tumači tako da se povećanje cijena uvijek odnosi na ukupnu cijenu bez obzira je li neki ugovor definiran po jediničnoj cijeni (tzv. obračun građevinskih knjiga), ili po ukupnoj cijeni (tzv. obračun ključ u ruke). Dodatni su prijepori oko toga treba li se povećanje cijena gledati od trenutka davanja ponude ili potpisivanja nekog ugovora.
Primjerice, javna nabava traje ponekad i oko devet mjeseci, za to se vrijeme cijena ne smije mijenjati, a u tom su periodu cijene dramatično skočile. Pa se počelo događati da naručitelji projekta naplaćuju bankovne garancije ako odabrani izvođač povuče ponudu, a ako su pak potpisali ugovor, ne daju povećanje cijene iako su skočile. Zasad se čini da se predstavnici ministarstva graditeljstva i pravosuđa slažu da se cijena ne bi trebala mijenjati od trenutka sklapanja ugovora, a predstavnici Ministarstva prometa misle da se ne bi trebala mijenjati od trenutka davanja ponude. S druge strane, Zakon o javnoj nabavi kaže da se nakon otvaranja ponuda cijena više ne smije mijenjati. Pa se sada traži putokaz kako riješiti te i dodatne dvojbe’’.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica poslao je prošlog četvrtka Ivanu Paladini dopis u kojem je iznio više kritika i zamjerki na ono što su mu na uvid poslali suradnici ministra Paladine. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL
Dokumenti u koje je Nacional dobio uvid otkrivaju dramu koja se odvija u pozadini tog procesa, koji je nedugo nakon stupanja na svoju dužnost preuzeo Ivan Paladina, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministar pravosuđa Ivan Malenica poslao je prošlog četvrtka Ivanu Paladini dopis, odnosno svoje mišljenje na draft prijedloga spomenutog Zaključka, u kojem je iznio više kritika i zamjerki na ono što su mu na uvid poslali suradnici ministra Paladine.
Paladina je taj Prijedlog zaključka poslao na veći broj adresa 6. lipnja i tražio da mu se zamjerke dostave u roku od jednog dana. Međutim, Malenica mu je odgovorio nakon tri dana i ponudio mu i novu verziju tog Prijedloga zaključka te mu ga poslao na uvid. Nacional je dobio uvid i u draft tog dokumenta. Malenica je jedan od više sudionika tog postupka, što pokazuje o koliko se kompleksnom procesu usuglašavanja radi, a rješenja još nema na vidiku.
Izvor koji je Nacionalu omogućio uvid u spomenutu dokumentaciju navodi kako mu nije jasno zašto je Paladina ignorirao angažman radne skupine koja je djelovala pod okriljem Olega Butkovića i o tomu kaže:
‘’Butković je taj posao već bio priveo kraju. Radna skupina sastajala se više puta, praktički je proizveden gotov dokument, a onda su sve preuzeli suradnici Ivana Paladine. Butković je u sve to ušao kao ministar u čijem se resoru izvode najveći i najskuplji projekti, kao što su izgradnje cesta ili obnove željeznice. Ali ima i logike da tim procesom rukovodi i koordinira ministar graditeljstva i obnove. Međutim, nema logike da svatko ide svojim putem i da Paladinini ljudi ignoriraju Butkovićevu radnu skupinu. A koliko čujem, brojni su prigovori na ono što je Paladinin tim pripremio. Nervoza izvoditelja i naručitelja projekata zbog toga samo dodatno raste, a sve to prijeti i realizaciji projekata koji se financiraju iz EU fondova’’.
Zaključak bi trebao potpisati premijer Andrej Plenković, a on bi trebao biti svojevrsni hodogram i putokaz kako pomoći izvođačima radova i naručiteljima projekata da se problemi nadvladaju
Oleg Butković sazvao je prvi sastanak svoje radne skupine 14. ožujka. Na sastanak u dvorani 904, na devetom katu svog ministarstva, pozvao je Ninu Čulinu, ravnateljicu Uprave za trgovinu i politiku javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, Josipa Škorića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, Ivana Kršića, predsjednika Uprave HŽ infrastrukture, Borisa Huzjana, predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta, Zorana Đurokovića, predsjednika uprave Hrvatskih voda, Mirjanu Čagalj, potpredsjednicu Hrvatske gospodarske komore, Jasminku Čorda Truhar, odvjetnicu iz odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, Ivicu Završkog, profesora s Građevinskog fakulteta, Lidiju Brković, ravnateljicu Državnog zavoda za statistiku i još par ljudi. Poziv im je uputio Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU Fondove i strateško planiranje.
Oni su započeli intenzivnu diskusiju o toj tematici i posljednji radni sastanak na tu temu održali 12. svibnja. Dotad su već bili izradili radnu verziju metodologije i pravne podloge za eskalaciju cijena građevinskih radova te više puta ažurirali dokumentaciju u pripremi. Završni dokument od 10. svibnja bio je naslovljen ovako: ‘’Izrada mišljenja vezano uz porast cijena građevinskih radova i primjenu članka 627. Zakona o obveznim odnosima te Zakona o javnoj nabavi na postojeće ugovore o javnoj nabavi i izrada Metodologije priznanja razlike u cijeni na temelju ugovora o građenju u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda’’. Dan ranije Odvjetničko društvo Hanžeković i partneri izradilo je i Pravno mišljenje o porastu cijena građevinskih radova te korekciji cijena ako je ugovorena nepromjenjiva cijena građenja. Ono je također uključivalo neke konkretne preporuke. Među ostalim, Butkovićeva radna skupina u ažurirane verzije uvrstila je i očitovanje Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u vezi s pravnim mogućnostima smanjenja utvrđenih izazova i rizika nastalih uslijed poremećaja cijena materijala i proizvoda u građevinskom sektoru.
Nacionalov izvor s neposrednim saznanjima o ovim događajima navodi kako je lako moguće da razne interesne skupine pokušavaju ostvariti svoj utjecaj na ta zbivanja, ali da je zasad teško procijeniti tko i zašto
Izvor upućen u te procese navodi da je sve to isporučeno Ivanu Paladini, ali da su osobe od njegova povjerenja predvođene Krunoslavom Komesarom, stručnjakom za statiku, izjavile da ništa od toga nije dovoljno dobro. Pa su pristupili izradi novih preporuka, ali se sve skupa zakompliciralo.
Nacionalov izvor s neposrednim saznanjima o tim događajima navodi i kako je lako moguće da razne interesne skupine pokušavaju ostvariti svoj utjecaj na ta zbivanja, ali da je zasad teško procijeniti tko i zašto manipulira s tim procesom za koji postoji ogroman interes ne samo zainteresiranih strana, nego i šire javnosti. Što potvrđuje i činjenica da je panel na kojemu se o toj temi diskutiralo na Šesnaestim danima Hrvatske komore građevinara, koji se od 9. do 12. lipnja održavao u Opatiji, bio najposjećeniji. Dodatni sastanci nastavili su se i početkom tjedna, kada su se sastali predstavnici ministarstava koje vode Malenica, Butković i Paladina te pokušali ubrzano usuglasiti stavove. Ali definitivnog rješenja još uvijek nema, a sve to sada počinje proizvoditi i dodatni pritisak na Ivana Paladinu.
Prijedlog zaključka Paladine i suradnika i odgovor ministra pravosuđa Ivana Malenice
Evo što piše u spomenutom Prijedlogu zaključka koji je pripremio Ivan Paladina sa suradnicima:
‘’1. U cilju ublažavanja posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda pozivaju se javni naručitelji koji imaju ugovore o građenju odnosno ugovore o nabavi radova sklopljene u postupcima javne nabave da pristupe analizi ugovorenih cijena radova i elemenata (građevinskih materijala, proizvoda, rada i dr.) na temelju kojih je cijena radova određena za neizvršene ugovore o javnoj nabavi kako bi utvrdili kod kojih su se neizvršenih ugovora o javnoj nabavi cijene povećale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.
2. Ukoliko je, sukladno Metodologiji iz točke 3. ovog Zaključka utvrđeno povećanje cijene za više od deset postotaka, pozivaju se javni naručitelji da po istim ugovorima postupe odgovarajuće primjenjujući odredbe članka 627. Zakona o obveznim odnosima, bez izmjene ugovora, uz osiguranje potrebne dokumentacije sukladno pravilima unutarnje revizije o tako povećanim cijenama, vodeći računa je li cijena radova određena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) u kojem slučaju će se analizirati povećanje za pojedinu jediničnu cijenu ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena) u kojem slučaju će se računati povećanje iznosa ukupno ugovorene cijene.
3. Pozivaju se javni naručitelji za potrebe analize iz točke 2. ovog Zaključka primijeniti Metodologiju priznanja razlike u cijeni radova na temelju ugovora o građenju u slučajevima porasta cijena pojedinih elemenata na temelju kojih je cijena radova određena, a koju donosi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
4. Pozivaju se javni naručitelji da, uvažavajući aktualnu situaciju iz točke 1. ovoga Zaključka u dokumentaciji o nabavi, za postupke javne nabave koji su u tijeku i za postupke koji će tek biti pokrenuti, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, za svaki konkretan slučaj javne nabave, utvrde mogućnost određivanja promjenjive cijene radova sukladno članku 24. Zakona o obveznim odnosima, te Metodologije iz točke 3. ovog Zaključka, kako bi umanjili ili uklonili potencijalne rizike.
5. Zadužuje se Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom pravosuđa i uprave u roku 8 dana od donošenja ovog Zaključka donese Metodologiju iz točke 3. ovog Zaključka.
6. Ovim Zaključkom slavlja se izvan snage Zaključak od 30. rujna 2021. (Narodne novine broj: 127/21).
Tri dana kasnije Malenica mu je poslao duži popis zamjerki.
One su formulirane ovako:
‘U odnosu na točku 1. Prijedloga zaključka predlažemo poduzimanje analize ugovornih cijena radova i elemenata (građevinskim materijala, proizvoda, rada i dr.) ukoliko isto zahtijeva jedna od ugovornih strana, a ne kako proizlazi iz navedene točke da isto bude predmetom analize svih postojećih ugovora o nabavi radova sklopljenim u postupcima javne nabave. Napominjemo da isto naknadno može biti prihvaćeno i izmijenjeno dodatkom ugovora ukoliko je utvrđeno da je došlo do opravdanog povećanja cijena odnosno opravdanog smanjenja cijena uz konkretan dokaz, a radi osiguranja relevantnog revizorskog traga. U odnosu na točku 2. Prijedloga zaključka predlažemo brisanje riječi: „bez izmjene ugovora“, naime ukoliko se poveća cijena ugovora istu bi trebalo revidirati i izmijeniti u obliku dodatka ugovora na način da dodatak ugovora sadrži novu cijenu ugovora. Mijenjati cijenu radova bez dodatka ugovora moglo bi tijekom provedbe izazvati poteškoće, nedoumice i otvoriti prostor za manipulaciju. Cijena radova kao i rokovi najvažniji su elementi ugovora o nabavi radova sklopljenim u postupcima javne nabave. Dodatno ističemo, sve vrijednosti naznačene u ugovorima proizašlim iz postupka javne nabave kao i sve naknadne promjene evidentiraju se u Registru ugovora na Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) na temelju članka 28. stavaka 2. i 4. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) te sukladno članku 4. stavku 8. Pravilnika o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove (NN 126/21).
Također, člankom 627. ZOO određeno da se cijena može izmijeniti samo ako su se cijene elemenata na temelju kojih je ona određena povećale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od 10%. Kako za traženje izmjene ukupne cijene nije mjerodavno samo povećanje onih elemenata koji utječu na povećanje ukupne cijene, nego i smanjenje cijena onih elemenata koji djeluju na pojeftinjenje ukupne cijene, predlažemo pojasniti Prijedlog zaključka kako bi isti bio u skladu s člankom 629. ZOO-a.
U točki 4. Prijedloga zaključka vezano za promjenjivost cijene radova predlažemo razmotriti upućivanje na članak 23. ZOO, kojim je uređena indeksna klauzula, s obzirom na to da je u članku 24. ZOO iz dostavljenog Prijedloga zaključka predviđena mogućnost korištenja klizne skale.
Nadalje, uzimajući u obzir navedeni članak 23. ZOO predlažemo u proces kao ovlaštenu osobu odrediti i uključiti Državni zavod za statistiku i to u točki 5. Prijedloga zaključka.
Dodatno, za donošenje Metodologije iz točke 3. Prijedloga zaključka predlažemo razmotriti propisivanje duljeg roka od 8 dana od onoga koji je predviđen točkom 5. Prijedloga zaključka s obzirom na materiju koju je potrebno urediti Metodologijom.’’
Komentari