Infektivne bolesti poput COVID-a 19 pokazale su mogućnost evoluiranja kao nijedna druga vrsta bolesti u čovjeka. Kako bi se što bolje i brže moglo odgovoriti na izazove koje predstavljaju, nužna je međunarodna suradnja u kliničkim istraživanjima. Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” jedna je od 19 partnera iz devet zemalja u projektu prve mreže takve vrste u Europi.

Brz razvoj cjepiva i terapija bili su ključni u zaustavljanju pandemije COVID-a. Kao odgovor na prijetnju koje zarazne bolesti predstavljaju osnovana je europska mreža za klinička istraživanja.

– Ono što smo naučili tijekom pandemije COVID-a je da je iznimno važno graditi mreže, surađivati ​​među europskim državama članicama, a Hrvatska je bila vrlo važna u izgradnji tih mreža, rekao je Herman Gossens, profesor emeritus mikrobiologije na Sveučilištu u Antwerpenu.

Mreža obuhvaća više od dvije tisuće bolnica, ustanova primarne zdravstvene zaštite i laboratorija u više od 40 europskih zemalja.

– Mi imamo već godinama kliniku za infektivne bolesti koja je referentni centar za sve infektivne bolesti, ljude educirane, ali vrlo važnu suradnju s dvjema vrlo važnim strukama a to su mikrobiolozi i epidemiolozi gdje smo svi zajedno odreagirali odmah na početku, kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Suočavanje s novom epidemijom

Osim COVID-a svijet se već desetljećima suočava s još jednom epidemijom.

– Postoji globalna kriza u otpornosti na antibiotike. Broj infekcija uzrokovanih bakterijama koje više nisu osjetljive na današnje antibiotike, u velikom je porastu, posebice u istočnoj Europi. Sljedeća faza mogli bi biti novi antibiotici, ali svi znamo da novi antibiotici ne dolaze brzo, istaknuo je Bonten Marc, profesor molekularne epidemiologije zaraznih bolesti na Sveučilišnom medicinskom centru Utrecht.

Jer klinička su ispitivanja dugotrajna, a jedino međunarodnom suradnjom možemo doći do pouzdanih i brzih odgovora.

– Mnoge zemlje nisu adekvatno reagirale na pandemiju jer nisu bile dio tih mreža. Nećemo biti spremni za sljedeću pandemiju ako ne riješimo te probleme, upozorio je Gossens.

Jer, slažu se stručnjaci, pitanje nije hoćemo li se suočiti s novim epidemijom, nego kada.

Održiva mreža

O ovoj temi govorila je gošća Dnevnika HTV-a, Arjana Tambić Andrašević s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Kaže da je cilj projekta da stvori jednu održivu mrežu centara izvrsnosti te da se u budućnosti može reagirati s kliničkim istraživanjima.

– Naravno da jedan centar ne može ništa. S 50 ljudi na 100 pacijenata možete vrlo slabe zaključke izvući. To predugo traje i financijski je neisplativije, jer svatko ulaže u nešto fragmentirano, istaknula je.

Dodaje da se mora raditi na koordiniranim brojevima.

– Da se u to krene potrebne su vam barem dvije godine da uopće to administrativno riješite, kazala je Tambić Andrašević.

Kako bi se došlo do novih antibiotika zbog rezistencije organizma na njih, kaže da je potrebno vrijeme.

– Dobro je da se i o tom problemu priča, baš zato što je povezano i ponašanje građana, ulaganja u istraživanja, ali ne samo novih antibiotika, nego možda i alternativnih. Kupujemo vrijeme, da ovi antibiotici koji postoje budu što dulje djelotvorni, rekla je.

Na pitanje jesmo li spremni za koju buduću pandemiju, kaže da se nada da smo spremniji.

– Nismo baš loše reagirali, pogotovo na razini Europske unije, ali moglo se i bolje u puno segmenata, poručila je za kraj Tambić Andrašević.