Novinari su u prvim redovima borbe protiv mnogih obmanjujućih tvrdnji o klimatskim promjenama. Kreativnost, upornost i naporan rad uloženi u razotkrivanje manipulativnog ‘zelenog marketinga’ i razotkrivanje klimatskih mitova iznimno su inspirativni. Težak je zadatak pozvati najmoćnije financijske institucije na odgovornost za njihova zelena obećanja”. Ovako je Magnus Bredsdorff, član žirija za nagradu za klimatsko novinarstvo, objasnio razloge zbog kojih je veliko međunarodno istraživanje, u kojem je aktivno u sklopu međunarodne suradnje unutar mreže EIC (European Investigative Collaboration) sudjelovao i Nacional, ove godine primilo nagradu Climate Journalism Award.

Od 197 prijava žiri je ove godine između 14 finalista u uži izbor odabrao pet najboljih istraživanja. Među njima i članak Stefana Valentina i Giorgiosa Michalopoulosa koji je bio dio istraživanja koje su koordinirali Voxeurop i Europska istraživačka suradnja (European Investigative Collaborations), čije partner je Nacional, uz potporu stipendije Bertha Challenge.

»Greenwashing« ili manipulativni ”zeleni marketing” je prijevarna praksa u kojoj institucije promiču ulaganja ili inicijative kao ekološki prihvatljive ili održive, ali zatim propuštaju implementirati te politike i nastavljaju podržavati industrije koje pridonose klimatskoj krizi. Nagrađeni članak bavi se financijskim institucijama, uključujući velike upravitelje imovinom poput BlackRocka i Vanguarda, kao i velike banke poput JPMorgan Chasea i HSBC-a, koje nastavljaju financirati najveće svjetske emitere stakleničkih plinova unatoč njihovoj predanosti održivosti, objavio je žiri u četvrtak na svečanosti na ”News Impact Summitu: Borba protiv dezinformacija o klimi” u Kopenhagenu.

U okviru tog dubinskog međunarodnog istraživanja Nacional je krajem lipnja objavio članak s naslovom ”Europske zelene financije: Prijevara od 87 milijardi eura”, u kojem su predstavljeni rezultati detaljnog istraživanja o ulaganjima 4484 ”zelena fonda” koji se trže u Europi i koji su uložili čak 87 milijardi eura u tvrtke koje su među najvećima zagađivačima emisijama CO2, najviše u tvrtke iz sektora nafte i plina. Tjedan kasnije objavili smo i drugi dio istraživanja u kojem smo dubinsko provjerili 42 inozemna fonda koji djeluju na hrvatskom tržištu. Prema našim nalazima ti fondovi uložili su najmanje 3,6 milijardi dolara u 200 tvrtki koje emitiraju stakleničke plinove, a Nacional je istražio i poslovanje hrvatskih investicijskih fondova. Žiri je zaključno konstatirao kako ovo istraživanje ne samo da poziva najmoćnije financijske institucije na odgovornost za njihova zelena obećanja, već donosi i sveobuhvatan skup podataka koji se mogu pretraživati – što ga čini relevantnim za sve dionike uz dokumentiranje katastrofalnih nedostataka EU-a u osiguravanju da investicijska sredstva ne završe u projektima koji pridonose uništavanju planeta.