Odbor za klimu Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to “nedvosmisleno” krivo čovječanstvo. Meteorologinja Tea Blažević i aktivistkinja Laura Skala u programu N1 Televizije u utorak su govorile o klimatskim promjenama i komentirale posljednji IPCC izvještaj.

Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

“Od sedamdesetih godina se zna da su klimatske promjene prisutne. Svake godine su upozorenja sve ozbiljnija i sada smo došli do crvenih alarma. Došli smo do krajnje točke u kojoj države moraju napraviti plan kako riješiti problem klimatskih promjena. Klimatske promjene su tu, moramo nešto uraditi”, naglasila je Laura Skala.

Zbog globalnog zagrijavanja vrijeme postaje sve ekstremnije

Izvješća poput ovog objavljuju se na svakih šest do sedam godina, kazala je meteorologinja.

“Ovo više nego ikada do sada govori da je čovjek glavni odgovorni za klimatske promjene. Ovdje se jasno daje političarima slika o tome što se događa, kako bi se počelo s djelovanjem. Tu se ne radi samo o porastu temperature Zemljine površine, nego i o porastu razine mora, zatopljenju oceana, smanjenju leda na Arktiku… Ovdje se sve to objedinjuje.

U posljednjih 200 godina, planet je postao topliji za 1.2 stupnja. Uslijed globalnog zagrijavanja, vrijeme postaje sve ekstremnije. Klimatske promjene intenziviraju hidrološki ciklus, više je oborina, raste razina mora, otapaju se ledenjaci, a rastu i globalni toplinski valovi. Od 1850. godine porast globalne temperature je eksponencijalan, posebno u zadnjem dijelu.

U simulaciji klimatskih modela vidi se da kada bismo imali samo prirodne faktore, imali bismo pad globalne temperature. No kada uklopimo i ljudski faktor u te pokretače, slika se znatno mijenja”, rekla je Tea Blažević i dodala kako znamo tko je kriv za klimatske promjene i možemo izbjeći najgore.

“Zemlja je vrlo osjetljiv sistem i na globalnoj razini koju čine oceani, atmosfera i šume 1,2 stupnja povećanja velika je promjena”, rekla je aktivistica.

Imamo smrtnih slučajeva

“Organizmi se ne mogu prilagoditi, ekstremi su puno jači, imamo više smrtnih slučajeva. Klimatske promjene se šuljaju, događaju se postepeno i uglavnom ih ne kužimo.

Mislila sam da kada se u Europi to dogodi da će ljudi shvatiti ozbiljnost, no ljudi još ne primjećuju koliko je to bitno. Klima se mijenja, da, ali očito je da su ljudi glavni faktor u promjeni.

Ljudi se neće moći prilagoditi na takve temperature. Kanada nema inače visoke temperature kakve su imali ove godine – ljudi su zbog vrućine padali po cesti. Priroda se ne može prilagoditi. Amazona upija više ugljikovog dioksida nego što je to bilo do sada”, rekla je Laura Skala.

Pitanje klimatskih promjena traže zajedničku akciju

Za svaki porast od jednog stupnja to znači sedam posto više vlage u atmosferi, rekla je meteorologinja.

“Nama rastu emisija i koncentracija stakleničkih plinova. Ovisno o tome koliko će nastaviti rasti, pokazuju da u nešto gorim scenarijima bismo do 2040. godine izašli iz okvira Pariškog sporazuma, na koji smo se svi obvezali. Ako pređemo granicu od 1,5 ili 2 stupnja, više ćemo puta dosezati ozbiljne posljedice po zdravlje, agrokulturu… U idućih 20 godina će se doseći rast od 1,5 posto”, kazala je Blažević i dodala kako je ovo zajednička akcija u kojoj neće biti velikih popuštanja i gdje stalno treba naglašavati buduće scenarije.

Do sada se pričalo da ne želimo doseći 1,5 posto stupnjeva povećanja, a to je sada postalo neminovno i dogodit će se za 10-30 godina, istaknula je Laura Skala.

Ovo nije pitanje pojedinaca

“Prilagodba se treba dogoditi sada, države se trebaju dići i početi djelovati odmah”, kazala je.

U odnosu na prošli IPCC izvještaj pozitivno je to što smo uveli akcijske mjere,te to da sve države imaju plan smanjenja emisija štetnih gasova do 2030. godine s pogledom na 2050.

“No moramo krenuti sa strogim mjerama prilagodbe. Ovo nije pitanje pojedinaca – iako svatko može doprinijeti, ovo je političko pitanje. U izvještaju je 40 stranica namijenjeno političarima, kako bi ih se uputilo na što hitrije djelovanje.

U vrijeme pandemije smo imali pad emisije štetnih plinova za oko sedam posto. Koncentracije su rasle, ali na početku su padale”, rekla je Blažević.

Treba uvesti drastične promjene

Svaki izvještaj pokazao je da imamo priliku, ali prilika postaje sve manja i manja, kazala je aktivistica.

“Prosvjedi od prije dvije godine traju i dalje, a promjene nismo vidjeli. Političari su uvijek optimistični, ali pošto je klima toliko kompleksna, vidi se da treba uvesti drastične promjene i da nema čekanja.

Optimist sam i mislim da imamo priliku, ali ne vidim da se dovoljno angažira oko svega, jer se inzistira na tome da je to samo pitanje klimatologa – a nije. Ljudi iz različitih područja misle da to nije nešto što ih se tiče, pa nema dovoljno akcije i aktivizma oko svega toga. Svi se trebaju odmah pokrenuti. Svaka generacija ima izbor hoće li to sve prihvatiti”, zaključila je Laura Skala.

Vlada nema plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, premda je na strategije potrošila milijune