Borba protiv klimatskih promjena, postizanje energetske neovisnosti i razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj bit će među ključnim ciljevima mandata novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Imenovanjem specijalnog savjetnika za klimu i energetiku Julija Domca, Milanović je napravio iskorak u odnosu na Kolindu Grabar-Kitarović koja nije imala savjetnika za to danas vrlo aktualno područje. Osim što je imenovanjem Julija Domca naznačio u kojem će smjeru ići njegovi interesi u petogodišnjem mandatu, Milanović je imenovanjem specijalnog savjetnika za klimu i energetiku poslao i jasnu poruku premijeru Andreju Plenkoviću kako to područje smatra vrlo bitnim, što se teško može reći za aktualnu vladu koja je klimatske promjene uvrstila u zapećak prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Osim toga, ako Milanović u prvim mjesecima svog mandata bude insistirao na temi klimatskih promjena, time će pomoći i svojoj bivšoj stranci SDP-u, koja će baš borbu protiv klimatskih promjena predstaviti kao jednu od ključnih točaka programa s kojim će izaći na parlamentarne izbore. Nacional je dobio i ekskluzivnu informaciju da je novi predsjednikov savjetnik za klimu već u prvim danima svog mandata na razgovor pozvao organizatore peticije Apel za klimatsku akciju koji su sredinom siječnja apel s više od 500 potpisa hrvatskih znanstvenika predali svim državnim institucijama, ali ih do sada nitko osim ministrice znanosti Blaženke Divjak nije pozvao na sastanak. Već i sam činjenica da je Domac pozvao predstavnike hrvatske znanstvene zajednice na sastanak prije premijera Plenkovića ili nekog njegovog bliskog suradnika, govori o tome koliko je novi predsjednik ozbiljno shvatio ovu problematiku.

Iako se čini da klimatske promjene i energetika ne spadaju pod izravne ovlasti hrvatskog predsjednika, nekoliko Nacionalovih sugovornika s kojima smo razgovarali o toj temi reklo je da se problem klimatskih promjena i energetske neovisnosti danas smatra zajedničkim problemom čitave Europske unije te je više riječ o vanjskopolitičkoj temi. Budući da je predsjednik po Ustavu sukreator hrvatske vanjske politike, a klimatske promjene su, uz problem migranata, top tema u Europskoj uniji, ne iznenađuje interes Zorana Milanovića za to područje.

Međutim, iznenađuje to što bi upravo klimatske promjene i energetika mogli biti prvo područje u kojem su moguće velike razlike, pa čak i potencijalni sukobi između Pantovčaka i Banskih dvora u mandatu Zorana Milanovića, za što postoji nekoliko pokazatelja. Prije svega to je odabir specijalnog savjetnika Julija Domca, koji je kritizirao politiku aktualne vlade prema toj problematici. Domac je početkom veljače, dok još nije bilo naznaka da će postati Milanovićev savjetnik, dao veliki intervju za Nacional u kojem je kritički govorio o radu ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića i ljudi u njegovu ministarstvu. Domac je za Nacional otkrio zašto smatra da bi u Hrvatskoj trebala postojati nacionalna agencija koja bi okupila stručnjake s tog područja i imala podršku resornog ministarstva:

„Rekao bih da nam treba nacionalna agencija koja mora zadržati stručnost i visoku profesionalnost svojih djelatnika, ali i podršku prije svega resornog ministarstva, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Stručni kapacitet toga tijela treba u svakom trenutku biti dostupan i korišten. Svjedoci smo situacije da je stručni kapacitet našeg ministarstva zaštite okoliša i energetike posljednjih godina u konstantnom padu i da više nisu u stanju odgovoriti na izazove koji se pred njih postavljaju. Primjerice, izrada nacionalne energetske strategije treba uvijek biti u rukama tog ministarstva koje mogu pratiti i podržavati vanjski stručnjaci sa sveučilišta, iz različitih agencija ili konzultantskih tvrtki u vidu savjeta, podloga ili preporuka, ali kontrola mora biti u rukama Ministarstva. Ne smije se dozvoliti da izrada nacionalne energetske strategije ili nekih drugih važnih strategija postane predmet javnog natječaja i da onda vanjski izrađivači dijelova te strategije, koliko god stručni i ugledni bili, pružaju to kao plaćenu uslugu državnoj upravi. To je proces koji mora voditi i nadzirati nadležno ministarstvo ili pak državna agencija na koju će ministarstvo prenijeti svoje ovlasti.“

Novi predsjednikov savjetnik za klimu u prvim danima svog mandata na razgovor je pozvao organizatore peticije Apel za klimatsku akciju koju je potpisalo više od 500 hrvatskih znanstvenika

Iz tog stava novog specijalnog savjetnika predsjednika države za klimu i energetiku jasno se vidi da Julije Domac nema pozitivno mišljenje o kadru koji trenutno radi u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te smatra da aktualni ministar ne čini dovoljno kada je u pitanju izrada nacionalne energetske strategije. Domac je te kritike uputio kao čovjek koji već niz godina uspješno vodi Regionalnu energetsku agenciju Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Riječ je o jednoj od najuspješnijih energetskih agencija u Europi, koja je do sada realizirala investicije u projekte vrijedne oko 900 milijuna kuna, od čega je oko 400 milijuna kuna povučenih nepovratnih sredstava iz mnogobrojnih europskih fondova koji su im stajali na raspolaganju. Ozbiljnost kojom pristupaju poslu i zacrtanim ciljevima zapažena je i u EU-u. Agencija se tako sve češće pojavljuje i u ulozi ugovorne strane, odnosno partnera Europske komisije u projektima od međunarodnog značaja, pa će tako djelatnici REGEA-e upravo ovoga tjedna u Bruxellesu u ime EK-a voditi edukativne radionice za djelatnike sličnih energetskih agencija u zemljama članicama EU-a.

Mirela Holy, bivša ministrica u vladi Zorana Milanovića, koja se vratila u SDP te je zadužena baš za izradu stranačkog programa vezanog uz borbu protiv klimatskih promjena, rekla je kako nije iznenađena činjenicom da je novi hrvatski predsjednik angažirao i specijalnog savjetnika za klimu i energetiku:

„Možda je neke ljude to iznenadilo, ali ja sam očekivala takav potez jer je borba protiv klimatskih promjena top tema danas u svijetu i Europskoj uniji te nijedan ozbiljan razgovor između lidera pojedinih država ne može proći bez razgovora o klimatskim promjenama. Ljude je to možda iznenadilo jer se o toj problematici u Hrvatskoj ne govori dovoljno niti ova vlada čini dovoljno kako bi se stvarno krenulo prema zelenom društvu.“

Kao primjer nedovoljnog činjenja vlade Andreja Plenkovića, Mirela Holy navela je izostanak bilo kakve reakcije premijera i ministra Tomislava Ćorića na Apel za klimatsku akciju koji je sredinom siječnja predan Vladi s potpisima više od 500 hrvatskih znanstvenika. Iako su od tada prošla gotovo dva mjeseca, Mirela Holy otkrila je da nikakav odgovor iz Vlade na zahtjeve iz tog apela nije stigao:

„I sama sam među tih 500 znanstvenika i mogu reći da sam razočarana odnosom Vlade koja očito nije ozbiljno shvatila taj apel. Koliko mi je poznato, samo je ministrica Blaženka Divjak pozvala znanstvenike na razgovor, ali tek nakon što je o Apelu saznala iz medija jer joj nitko od kolega u Vladi nije rekao da je Apel za klimatsku akciju s potpisima znanstvenika stigao u Vladu. To dovoljno pokazuje kakav je odnos Andreja Plenkovića prema borbi protiv klimatskih promjena i koliko mu je ta tema visoko na listi prioriteta. U današnje vrijeme, kada su klimatske promjene top tema u Europskoj uniji i kada zelene stranke bilježe sve bolje rezultate na izborima, moram priznati da me takvo ignoriranje ove teme čudi.“

Holy smatra da je Hrvatska kao predsjedateljica Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci ove godine imala šansu u Zagrebu ili nekom drugom hrvatskom gradu okupiti ministre zadužene za tu temu te održati veliki europski skup o klimatskim promjenama, ali za sada nema nikakvih naznaka da će se to dogoditi. I dok je „Novi zeleni dogovor“ u Europskoj uniji jedna od top tema, u Hrvatskoj se o njemu malo govori. Novi premijerov savjetnik za klimu i energetiku Julije Domac i po tom pitanju ima vrlo jasan stav:

„Duboko vjerujem da je budućnost ‘obnovljiva’, odnosno rekao bih da je i sadašnjost ‘obnovljiva’ jer sve što gledamo u EU-u, čujemo iz globalnih energetskih kompanija ili čitamo u dokumentima vezanima uz ‘Green Deal’ i onima koji dolaze iz Bruxellesa, a uzevši u obzir klimatsku situaciju u kojoj se nalazimo, potvrđuje da nema previše mjesta za kompromis. Posve je jasno da prelazak s fosilnih na obnovljive izvore treba biti postupan i neće se dogoditi preko noći, no takav smjer već sada trebamo trasirati. Budućnost pripada obnovljivim izvorima energije i smatram da je Strategija energetskog razvoja trebala biti više, a ne manje obnovljiva. Uostalom, na tržištu imamo sjajnih primjera da su obnovljivi izvori već danas posve komercijalni i da je energija proizvedena iz njih cijenom konkurentna energiji proizvedenoj iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori već sada su konkurentni fosilnim gorivima. Uostalom, i elektrane na fosilna goriva isto tako država, odnosno građani, visoko subvencioniraju, ali su te subvencije manje vidljive i o njima se u javnosti ne govori. Nema nikakvog govora o tome da će prelazak na energiju iz obnovljivih izvora predstavljati bilo kakvo financijsko opterećenje za građane, pa ni za gospodarstvo. Smisao ‘Green Deala’ upravo je u tome da se to ne dogodi, već da se stvore prilike za investiranje i gospodarski rast.“

‘Svjedoci smo situacije da je stručni kapacitet našeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike u konstantnom padu i da više nisu u stanju odgovoriti na izazove’, izjavio je Julije Domac

Takvi stavovi poprilično se poklapaju i sa zelenom politikom SDP-a koji upravo u tom segmentu pokušava biračima predstaviti temeljnu razliku u programu između dviju najvećih hrvatskih stranaka, ali i takvim programom želi iskoristiti prazninu u hrvatskoj političkoj sceni na kojoj nema pravih zelenih stranaka kakvih ima u ostatku Europske unije. A zelene stranke su na izborima za Europski parlament zabilježile povijesni uspjeh te su postale četvrta najveća snaga u Parlamentu. I nakon tih izbora zelene stranke su diljem Europe nastavile s uspjesima pa su tako ušle i u austrijsku vladu, a bilježe i odlične rezultate na lokalnim izborima u Njemačkoj. Recimo, na izborima koji su prošloga tjedna održani u Hamburgu osvojili su drugo mjesto, iza socijaldemokrata s kojima će formirati vlast u drugom najvećem njemačkom gradu. U Hrvatskoj nakon raspada OraH-a pravih zelenih stranaka praktički nema pa u SDP-u očekuju da svojim programom popune tu rupu. Mirela Holy rekla je da ne očekuje pomoć predsjednika Zorana Milanovića i njegova savjetnika u predizbornoj kampanji jer bi to bilo protuustavno, ali očekuje da će novi predsjednik uz pomoć svog savjetnika jasnije formirati hrvatske politike kada su u pitanju klimatske promjene i suradnja s drugim europskim državama po tom pitanju.

„Naravno da ćemo mi u SDP-u koristiti pasivnost aktualne vlade na tom području i u kampanji ćemo to isticati s našim programom koji je gotov i koji će uskoro biti predstavljen. Naš je cilj osvijestiti građane u tome da klimatske promjene nisu neka velika zavjera i da svaki od nas može pridonijeti u toj borbi. Ja volim reći da SDP postaje predstavnik tzv. zelene socijaldemokracije, koja je danas nezaobilazni dio europske, ali i svjetske političke scene.“

Zanimljivo je i da se nije dugo trebalo čekati na prvi odgovor Plenkovićeve vlade, koja je baš u tjednu u kojem je Milanović imenovao savjetnika za klimu i energetiku, krenula s kampanjom za novu internetsku stranicu Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Stranica pod nazivom „Prilagodba klimatskim promjenama“ predstavlja središnje mjesto za informiranje i edukaciju o prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatskoj, a pokrenulo ju je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da bi građanima i institucijama omogućilo kvalitetan i ažuran izvor relevantnih informacija o prilagodbi klimatskim promjenama. Iz Ministarstva su obavijestili i da se na stranici mogu naći informacije o prilagodbi klimatskim promjenama, kao i pojmovi vezani uz klimatske promjene, a koji prvenstveno proizlaze iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Sve to pokazuje da su i dvije najveće stranke svjesne toga da bi prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti i klimatske promjene mogle imati bitnu ulogu u odluci birača kojoj će stranci dati glas. S tim zaključkom slaže se i Mirela Holy koja je poručila da oni koji smatraju da klimatske promjene i zaštita okoliša ne bi trebali biti jedna od ključnih tema na idućim izborima, samo ovih dana pogledaju kroz prozor i vide kakvo je vrijeme u Hrvatskoj tijekom cijele veljače.