Invazivna vrsta komaraca udomaćila se u 13 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, a stručnjaci povezuju njihovu prisutnost s porastom denga groznice u Europi.

Naime, klimatske promjene stvaraju povoljne uvjete za širenje tigrastih komaraca, priopćio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Putovanja povećavaju rizik od novih epidemija

ECDC je upozorio da će međunarodna putovanja dodatno povećati rizik od novih epidemija u Europi, piše portal N1.

Građanima se savjetuje da uklone ustajalu vodu iz vrtova ili balkona, gdje se komarci mogu razmnožavati te da koriste repelente i mreže na vratima i prozorima, prenosi BBC.

Azijski tigrasti komarac širi se Europom

Komarci su u posljednja dva desetljeća postali sve veća prijetnja u Europi. Azijski tigrasti komarac, aedes albopictus, koji se smatra najinvazivnijom vrstom komaraca na svijetu, sada se širi Europom iz svoje južnoeuropske baze.

Zapažen je u nizu europskih zemalja – Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj, pokazuju podaci ECDC-a.

Uz to, uočen je i u Belgiji, Cipru, Češkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj.

Tigrasti komarci šire bolesti kao što su denga groznica, chikungunya i Zika virus. Ove su bolesti donedavno bile specifične za područja Afrike, Azije i Amerike.

Komarac koji prenosi žutu groznicu ima ‘zabrinjavajući potencijal’ širenja

Još jedna vrsta komarca, aedes aegypti, koji prenosi žutu groznicu, ali i druge bolesti, nastanio se na Cipru.

Stručnjaci kažu da je njegov potencijal za širenje u druge dijelove Europe “zabrinjavajući” s obzirom na to da voli gristi ljude i na njegovu sposobnost prenošenja bolesti.

Većina europskih slučajeva je uvezena, što je odraz međunarodnog kretanja ljudi i trgovine. Prošle godine broj uvezenih slučajeva popeo se na gotovo 5000.

Simptomi groznice Zapadnog Nila

Tri su najčešće bolesti koje prenose ovi insekti – groznica Zapadnog Nila, denga groznica i Chikungunya.

Najveći broj slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila prijavljuje se od srpnja do rujna.

“Većina zaraženih osoba je asimptomatska. U oko 20 do 40 posto zaraženih osoba javlja se bolest nalik gripi – povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima, mučnina, ponekad kožni osip. U oko jedan posto zaraženih javlja se teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica, te akutne mlohave klijenuti”, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Kod denga groznice moguća i smrt

Osobe s klinički razvijenom bolesti najčešće obole od blagog oblika – denga groznice koja se, nakon inkubacije od četiri do sedam dana (3-14), manifestira naglim nastankom temperature u trajanju od prosječno dva do sedam dana, praćene glavoboljom, bolovima iza očiju, bolovima u zglobovima i osipom.

U manje od pet posto slučajeva može se javiti teži oblik bolesti u smislu hemoragijske groznice i šoka koji mogu imati smrtni ishod.

S virusom Chikungunya bolovi mogu trajati i godinama

Kod Chikungunye, nakon inkubacije od četiri do osam dana (2-12), kod oboljelih se javlja visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i jaki bolovi u zglobovima. Polovina zaraženih razvija makulo-papularni osip koji se češće javlja u djece s mogućom pojavom krvarenja iz desni i petehija po koži.

Kod 30 do 40 posto zaraženih mogu dugo vremena ostati prisutni bolovi u zglobovima, ponekad godinama. Osobe starije životne dobi (preko 65 godina) i kronični bolesnici imaju veći rizik za razvoj teže kliničke slike. U trudnica koje razviju bolest u zadnjem tjednu pred porod moguć je prijenos virusa na plod.

Ključne osobne zaštitne mjere

U ovakvom razvoju događaju veliku ulogu igraju i klimatske promjene, naglasila je direktorica ECDC-a Andrea Ammon.

“Europa već vidi kako klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih komaraca u prethodno nezahvaćena područja i porast zaraženih bolestima poput denge”, naglasila je.

Savjeti za alergičare: Kreće peludna groznica, a mi znamo kako ‘preživjeti proljeće’

“Osobne zaštitne mjere u kombinaciji s ranim otkrivanjem slučajeva, pravodobnim nadzorom, daljnjim istraživanjem i aktivnostima podizanja svijesti najvažnije su u onim područjima Europe koja su u najvećem riziku”, dodala je Ammon, a prenosi N1.