Klimatske promjene i posljedice koje uzrokuje porast temperature atmosfere, poput sve učestalijih suša, požara, poplava i oluja, predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve ekosustave i gospodarstvo te ugrožavaju održivi razvoj društva.

Mediteran je drugo najosjetljivije područje na Zemlji na kojem je temperatura već porasla za 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsku razinu. Hrvatska je kao dio ovog bazena iznimno izložena ekstremnim vremenskim pojavama i događajima uzrokovanim klimatskim promjenama, a prema podacima Europske okolišne agencije štete su do 2019. godine iznosile više od 3200 milijuna eura odnosno, 719 eura po glavi stanovnika.

Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stoga je u okviru Konferencije o budućnosti Europe, koju su pokrenuli Europska komisija, Vijeće EU-a i Europskog parlamenta kako bi se čuo glas građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe, inicirala široku javnu raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti.

Cilj Europske unije jest da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent, a taj cilj snažno podržava i Hrvatska. Kako bi to ostvarila, Europska komisija nedavno je predstavila paket „Fit for 55“ koji sadrži izmjene klimatsko-energetskog zakonodavstva i uključuje niz izmijenjenih ili posve novih mjera kojima će se do 2030. postići smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990.

Donošenje paketa „Fit for 55“ rezultat je nastojanja da se transformiraju cjelokupna europska ekonomija, industrija i društvo. U Hrvatskoj, scenariji smanjenja emisije stakleničkih plinova opisani su u ljetos usvojenoj Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. koja će s novim zakonodavstvom usmjeriti razvoj Hrvatske prema drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Izgradnja klimatski neutralnog društva odgovor je u borbi protiv klimatskih promjena, a ujedno i prilika koja donosi višestruke koristi. Glavna korist je zdravlje, u najširem smislu, za sva bića na Zemlji. Tranzicijom se poboljšavaju svi parametri stanja okoliša, zrak, voda, tlo i sl. Prema posljednjim podacima, samo od onečišćenja zraka u Europi umire 400.000 ljudi godišnje, u Hrvatskoj 400. Smanjenjem štetnih emisija kroz modernizaciju proizvodnih procesa, povećanje energetske učinkovitosti na svim razinama, uvođenjem ekološki prihvatljivih prometnih rješenja smanjit će se i onečišćenje zraka.

Pozitivne rezultate smanjenja negativnog utjecaja čovjeka na prirodu, i to u relativno brzom vremenu, mogle su se vidjeti tijekom prošlogodišnjeg lockdowna kada smo mogli pratiti vijesti o čistom moru u Veneciji, čišćem zraku u industrijskim dijelovima Europe. No pokazalo se da su se emisije stakleničkih plinova smanjile za manje od 7%, a čim su se gospodarske aktivnosti ponovno počele odvijati, sve se vratilo na staro. Klimatski ciljevi trebaju se integrirati u sve politike uz neprekidnu komunikaciju poslovnog sektora, stručnjaka i znanstvenika, obrazovnog sustava te, naravno, uz uključenost svih građana.

Ministarstvo je u okviru rasprave o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti tijekom rujna i listopada održalo osam panela s različitim dionicima – poslovni sektor, donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mladi, mediji, obrazovni sektor, znanstvenici, sindikati, organizacije civilnog društva.

Sudionici panela raspravljali su o ulozi sektora u cjelokupnoj tranziciji, aktivnostima koje potrebno provesti kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova, dekarbonizirali industriju, povećali korištenje obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost, kao i o poteškoćama s kojima se pri tom suočavaju, ali i onima koje mogu anticipirati. Svaki panel donio je svoje zaključke u kojima se ističe koja je njihova uloga u tranziciji.

Finalni događaj ove široke javne rasprave koju provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bit će Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti koja će se održati u Zagrebu 27. listopada, a moći će se pratiti i on-line.

Na konferenciji će se okupiti predstavnici brojnih sektora, institucija, mladih, udruga, sindikata, znanstvenika iz raznih područja, kako bi nakon nešto više od mjesec dana tijekom kojih se na svim razinama aktivno promišljalo o odgovoru na klimatske promjene i postizanju klimatske neutralnosti, javno iznijeli konkretne zaključke sa svih osam održanih panel-rasprava.

Tranzicija prema niskougljičnom, odnosno klimatski neutralnom društvu, nedvojbeno je dugotrajna i svi trebaju sudjelovati kako bi se napori raspodijelili, kako bi tranzicija bila pravedna. Ministarstvo poziva sve zainteresirane da se pridruže ovoj javnoj raspravi i dadu svoj doprinos postizanju klimatske neutralnosti u Republici Hrvatskoj.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.