Klimatska kriza uzrokuje produljenje trajanja dana, pokazuju analize, dok masovno topljenje polarnog leda preoblikuje planet.

Taj fenomen je upečatljiv dokaz kako djelovanje čovječanstva transformira Zemlju, kažu znanstvenici, uspoređujući ga s prirodnim procesima koji postoje milijardama godina. Globalno zatopljenje i klimatska kriza, naime, doveli su do produljenja trajanja dana, još uvijek u milisekundama, ali i to bi moglo biti dovoljno da potencijalno poremeti internetski promet, financijske transakcije i GPS navigaciju, koje se oslanjanju na precizno mjerenje vremena, piše The Guardian.

Dan na Zemlji postaje sve dulji

Duljina dana na Zemlji neprestano se povećavala tijekom geološkog vremena zbog gravitacijskog povlačenja Mjeseca na oceane i kopno planeta. Topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča redistribuira vodu pohranjenu na višim geografskim širinama u oceane, što dovodi do više vode u morima bližima ekvatoru. Posljedica je da je Zemlja ‘spljoštenija’, što usporava njenu rotaciju i dodatno produžuje trajanje dana. Nedavno istraživanje pokazalo je kako je čovjek utjecao na redistribuciju vode, što je pomaklo i Zemljinu os rotacije – sjevernog i južnog pola. Drugi znanstveni rad je otkrio da emisije ugljika koje stvara čovjek smanjuju stratosferu.

“Možemo vidjeti utjecaj ljudi na cijeli Zemljin sustav, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već fundamentalno, jer se mijenja način na koji se Zemlja kreće u Svemiru i rotira. Zbog naše emisije ugljika, to smo učinili u samo sto ili dvjesto godina. Nekad su se ti procesi odvijali milijardama godina”, rekao je profesor Benedikt Soja s ETH Zurich u Švicarskoj.

Atomski satovi

Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, jedna rotacija Zemlje varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih čimbenika.

“Te se razlike moraju uzeti u obzir”, ističe profesor Soja. “Svi podatkovni centri koji pokreću internet, komunikacije i financijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice”, tumači.

Istraživanje objavljeno u američkom Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti koristilo je računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na duljinu dana. Stopa usporavanja varirala je između 0,3 i 1,0 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. Ali od 2000. godine, kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se također ubrzala na 1,3 milisekunde po stoljeću.

Zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika

“Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko tisuća godina”, ističu znanstvenici. “Pretpostavlja se da će ostati na približno istoj razini od 1,0 milisekunda/cy sljedećih nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova ozbiljno ograniče. A ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja povećat će se na 2,6 milisekunda/cy do 2100., pa će taj fenomen prestići ​​mjesečeve plime koje inače najviše utječu na duljinu dana”, kažu znanstvenici, piše The Guardian.

Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, rekao je: “Ova studija potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika ima izravan utjecaj na trajanje i duljinu dana, zbog čega se naši dani produljuju. Varijacija u duljini dana ima kritične implikacije ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju našim modernim životima”.