U glavnom programu ovogodišnjeg Motovun Film Festivala bit će prikazan kontroverzni poljski film “Kler” Wojciecha Smarzowskog. Radi se o jednom od najvećih kino-hitova u Poljskoj, snimljenom 2018., koji je već u prvom tjednu prikazivanja oborio sve rekorde na kino-blagajnama. Radnja “Klera” fokusirana je na trojicu svećenika koji se nađu u vrtlogu pedofilije, neželjene trudnoće i korupcije. Jedan je na važnom crkvenom položaju u velikom gradu, a gaji ambicije za unosnu poziciju u Vatikanu. Drugi je seoski župnik kojeg sve više obuzimaju ljudske slabosti, dok treći gubi povjerenje župljana nakon saznanja da je mladi ministrant seksualno zlostavljan. Događaji brzo eskaliraju i sve likove odvode do samog ruba. Film koji eksplicitno progovara o licemjerju i korupciji u Katoličkoj crkvi savršeno je pogodio raspoloženje poljske liberalne javnosti, našavši se istodobno pod paljbom Crkve i konzervativnih medija. No usprkos rastućem konzervativizmu i nacionalizmu u državi, velika poljska kinematografija pokazuje žilavost i otpornost te bilježi novi val mladih, darovitih i uspješnih autorica i autora. Dio njih bit će predstavljen na ovogodišnjem  Motovun Film Festivalu unutar programa Poljska u fokusu.

Autor filma “Kler” Wojciech Smarzowski bit će jedan od gostiju Motovun Film Festivala, koji počinje 23. srpnja. Smatraju ga jednim od najozbiljnijih društvenih komentatora nakon početka tranzicije 1989. godine i jednim od najznačajnijih filmskih autora koji su se nakon 2000. godine pojavili u Poljskoj. Njegov film “Vjenčanje” iz 2004. dobio je posebno priznanje žirija na Međunarodnom festivalu u Karlovym Varyma, dok je film “Róża”  2007. dobio poljsku nacionalnu filmsku nagradu u sedam kategorija. I u ostalim filmovima, kao što su “Mračna kuća”, “Prometni odjel” i “Anđeo”, Smarzowski se bavi ključnim društvenim problemima i bolnim pitanjima poljske svakodnevice.

Uoči dolaska na Motovun Film Festival i hrvatsku premijeru svog filma “Kler”, Wojciech Smarzowski objasnio je kako su zbog scenarija koji se bavi licemjerjem i korupcijom u Katoličkoj crkvi imali problema s dobivanjem dozvola za lokacije od strane crkvenih vlasti:

“Od početka smo znali da nemamo šanse za snimanje u poljskim crkvama. Čak nismo pokušavali dobiti nikakve dozvole. Iz dva razloga. Prvi je ideološki: imamo biskupe posebne vrste. Njihov je stav da crkve ne mogu biti optužene ni za što, a “ruka dignuta na Crkvu ruka je dignuta na državu’, izjavio je Jarosław Kaczyński, vladar zemlje iz sjene. Drugi razlog je tehnički – dnevno se u Poljskoj odvija pet misa, zbog čega ne bismo imali kada snimati. Zbog toga smo crkve iz našeg filma pronašli u Češkoj. Tamo se odvija jedna misa tjedno pa nema gužve u crkvama.”

Upitan jesu li ga prilikom pisanja scenarija inspirirali neki stvarni likovi i ima li humora u toj mračnoj priči, Smarzowski kaže:

“Svaka sličnost sa stvarnim događajima i osobama je slučajna. Zbog toga je materijal posuđen iz života. A na pitanje ima li humora teško je odgovoriti jer svatko sve doživljava drugačije. U “Kleru” vidim mnogo zabavnih situacija koje potiho uvode gledatelja u ozbiljnu temu ili dozvoljavaju promatrati duhovne ljude, ljude poput nas, a razlika je u tome da oni nose halje, a mi ne.”

‘Nismo snimali u poljskim crkvama – dnevno se u Poljskoj održava pet misa. Zbog toga smo crkve pronašli u Češkoj. Tamo se održava jedna misa tjedno pa nema gužve u crkvama’

Film je vidjelo rekordnih pet milijuna gledatelja u Poljskoj i dobio je prestižne nagrade, no usprkos tome, ili baš zbog toga, redatelj je bio izložen napadima i prijetnjama, na koje je navikao tijekom svoje duge filmske karijere:

“Bili su to napadi u obliku verbalnih okršaja, članaka ili manjih provokacija. Uz to sam, naravno, doživio i nepoštovanje, kao i podsmjehivanja od desničara i nacionalista. Uistinu ništa posebno. Ovo nije moj prvi film koji izaziva emocije.”

Na tezu kako je zanimljivo da u Poljskoj, u kojoj je već godinama na vlasti ultrakonzervativna i nacionalistička vlada, cvate nova generacija filmskih autora koji se svojim radom suprotstavljaju vlasti, Smarzowski odgovara da se ne slaže da je poljska vlada već godinama ultrakonzervativna i nacionalistička:

“Bez obzira na to kako je izgledalo iz perspektive Hrvatske, Poljska je tek posljednje tri godine zakoračila u radikalizam, a naše filmove koji trenutno dobivaju nagrade na festivalima u vrijeme prošle vlade često je financirao Poljski filmski institut. Samo je “Kler”dobio dodatne financije u posljednjem valu, neposredno prije promjene, kada je počela vladati desnica. No odmah nakon premijere jedan od aktualnih donositelja odluka izjavio je da današnja poljska država ne bi financirala takvo smeće.”

Smarzowski dodaje i kako status neovisnih i kritičnih filmskih autora, kao i problem financiranja njihovih projekata, kreće od individualne discipline:

“Mogu govoriti samo za sebe. Uspjeh “Klera” i mojih prethodnih filmova doveo je do toga da nemam problema u pronalasku posla. Financiranje je zasebna priča jer je film skup pothvat. Čovjek može sam naslikati sliku ili napisati pjesmu. Bez podrške institucija ne može postojati velika povijesna kinematografija. Predviđam problem u financiranju od strane društva onih poljskih scenarista i filmova koji našu povijest promatraju dvosmisleno, kritično. Sam ću, u nadolazećim danima, otkriti jesam li u pravu ili ne jer moj sljedeći veći projekt bavi se neugodnim tzv. povijesnim politikama moje zemlje – kakav bolestan izraz je “povijesna politika’! – a to su poljsko-židovski odnosi.”

Na konstataciju da se, gledano iz perspektive ostalih europskih zemalja, čini da je film u Poljskoj postao dominantno oruđe za kritiku režima, budući da su mediji uglavnom pod kontrolom vladajuće politike, Smarzowski ističe:

“Kino je najvažnija umjetnost od svih’, davno je rekao jedan gospodin s bradicom i kapom. Danas je na snazi kultura slike, ljudi rijetko čitaju ili ne čitaju ono što bi trebali. U posljednjem desetljeću u Poljskoj se pojavio velik broj reportaža, pa i knjiga o grijesima Crkve. Moj film nije rekao ništa o čemu se već nije govorilo na imendanima ili obiteljskim objedima. Međutim, samo je film izazvao širu javnu raspravu.”

Budući da se između dviju država mogu povući neke paralele – jer i u Hrvatskoj jačaju populizam i utjecaj Crkve – upitan kakvu reakciju hrvatske publike očekuje Smarzowski kaže:

“Iskrenu. Zanima me hoće li izazvati raspravu, hoće li emocionalno dotaknuti hrvatske gledatelje, jer se emocije sigurno događaju u kinu.”

“Kler” će biti prikazan u srijedu 24. srpnja u motovunskom najvećem otvorenom kinu Trg. Redatelj Wojciech Smarzowski veseli se svom dolasku na Motovun Film Festival, kao i u Hrvatsku, koju posjećuje već dvadeset godina.

“Pamtim vašu zemlju još kad nije bilo autocesta, zgrade oštećene mecima. Naravno, išao sam na more, prvo sam lutao cijelom obalom, zatim sam završio putovanje izletom do Istre, a moje je najdraže mjesto, kao i moje obitelji, Umag, kojeg posjećujemo i dva puta godišnje.”

Zagrebačka publika imat će prilike vidjeti film krajem kolovoza na retrospektivi Motovuna u Laubi, a što se tiče kino-distribucije – očekivano, nitko se od hrvatskih distributera još nije javio.