Hrvoje Klasić, profesor povijesti 20. stoljeća na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bio je gost Radio Nacionala u petak gdje je, među ostalim, komentirao treba li vratiti ime Trga maršala Tita i zašto to nova zagrebačka vlast sa Tomislavom Tomaševićem to izbjegava.

“Komentari su podijeljeni, kao što je i društvo podijeljeno. Čini mi se, sudeći po komentarima, da stvarima i dalje pristupamo ‘crno-bijelo’. Dakle, ne tražimo nijanse, nego ili si za ili si protiv. Dajem odgovor koji se možda ne očekuje od mene na taj način… Treba li Titu – u ovome trenutku – vratiti trg. Mislim da treba dobro razmisliti”, rekao je Klasić na početku.

Kada se skidala ploča, kaže, bio je protiv toga. “Godine 1945. Tito je trg dobio kao predvodnik jedne antifašističke vojske, kao osloboditelj Jugoslavije, kao borac protiv fašizma, borac za ravnopravnost svih naroda. U tom trenutku, nema spora da je trebao dobiti trg. Međutim, sljedećih 30-ak godina nešto se drugo događalo”, govori Klasić i nastavlja:

“Ono što su nas HDZ i hrvatski nacionalisti od 1990., nažalost, natjerali da tu Jugoslaviju i mi počnemo – koji smo ’80-ih uviđali probleme kojima se ona nosila – nju braniti baš zato što ju oni napadaju”.

Podsjetio je da je donesen zakon o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita. “Moglo se završiti u zatvoru ako je netko kritizirao… No Tito je najvažnija ličnost u hrvatskoj povijesti. Mislim da je čovjek koji je zadužio – ne samo Hrvate i hrvatske građane – nego i Europu i svijet svojim potezima iz vremena rata, ali i potezima s vremena Hladnog rata. Mnogi su ga cijenili, i to iskreno”, dodaje Klasić.

Čini se da Zapadni političari puno više cijene ulogu maršala Tita, nego što to čine predstavnici Istočnih zemalja koji su bili iza “željezne zavjese”.

“Netko izvana gleda samo jednu dimenziju Titovog djelovanja. Jugoslavija… Tito je to maestralno odigrao. Pozicionirao je Jugoslaviju, jednu malu siromašnu zemlju, u vrh svjetske politike. Mi smo to 1990. potpuno odbacili”, pojašnjava.

Rekao je još jednu zanimljivu stvar. “Kada se raspravljalo o tome kako će Njemačka biti podijeljena, Rusi su – s Amerikancima i Englezima – dogovorili da će biti podijeljeno na tri zone. Onda su Amerikanci i Englezi rekli: ‘Mi bismo ipak zonu i za Francuze’. Onda im je rečeno: ‘Onda bi i Jugoslaveni trebali dobiti jednu zonu’. Josip Brzo Tito jedini je političar na ovim prostorima koji je 1941. godine jasno i glasno odlučio reći: ‘Ne fašizmu’. Mnogi su to mogli. Meni je danas žao što Vlatko Maček to nije napravio. Pazite, imate komunističku partiju koja ima par tisuća članova. Maček je imao oružje, bazu… Nije napravio ništa, ni mnogi drugi. Tako da – Tito je do početka do kraja rata bio posvećen borbi protiv okupatora. Što je najvažnije, bio je posvećen obnavljanju suživota između naroda koji su se, u tom trenutku, međusobno ‘klali'”, pojašnjava Klasić.

Problem Bleiburga i Golog otoka

Te dvije stvari, kaže, bi podijelio, a više o tome i cijelu emisiju možete poslušati na linku ispod: