HSLS je na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi s HDZ-om osvojio dva mandata, po jedan u prvoj i drugoj izbornoj jedinici. U Sabor su tako ušli bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Darko Klasić. Nakon izbora HSLS je s Reformistima formirao klub zastupnika, jedan od triju unutar vladajuće većine.

Nacional je o planovima HSLS-a, potpori većinskom partneru kada je riječ o neradnoj nedjelji i pobačaju, stanju u Gradu Zagrebu te o ponašanju predsjednika stranke u odnosu na izrečenu mu mjeru samoizolacije, razgovarao s Darkom Klasićem. Inženjer medicinske radiologije po struci, Klasić je od 2017. zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, a saborski mandat osvojio je s petog mjesta zajedničke liste u prvoj izbornoj jedinici.

NACIONAL: Što je HSLS dogovorio u koalicijskom sporazumu s HDZ-om i ostalim partnerima, posebice s HDZ-om? Kakav ćete koalicijski partner biti HDZ-u?

Nadamo se uspostaviti jedan konstruktivan odnos s većinskim partnerom, bit ćemo partner koji će imati konstruktivne primjedbe, korigirati i upotpunjavati zakone koje ćemo predlagati i donositi, a sve u skladu s politikama koje HSLS zastupa. Primjer za to je aktualni zakon o obnovi grada Zagreba, mi ćemo tu insistirati na transparentnosti svih javnih procesa, da građanima budu dostupni i vidljivi svi podaci – od toga kome se pomaže u obnovi i koji su iznosi u pitanju do toga da se jasno zna kod privrednih subjekata tko su vlasnici koji su dobili natječaj u obnovi, da se ne dogodi da pod različitim nazivima tvrtki stoji isti vlasnik. Jedino što je HSLS-u bilo prioritetno dogovoriti jest ono što smo zagovarali u kampanji – transparentnost. Smatramo da građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac. Projekt transparentnosti koji je HSLS implementirao u Bjelovaru, želimo da sada postane i zakonska obaveza za sve načelnike, gradonačelnike i župane, a pogotovo “kralja netransparentnosti” Milana Bandića. Naravno da smo zadovoljni što su i drugi dijelovi HSLS-ova programa pronašli svoje mjesto u Programu Vlade RH, poput daljnjeg rasterećenja gospodarstva, smanjenja birokracije, digitalizacije javne uprave, ukidanja parafiskalnih nameta.

NACIONAL: Hoćete li dati ruke HDZ-u ako na stol dođe tema neradne nedjelje?

Nećemo glasati za neradnu nedjelju zato što se liberali u svijetu, pa tako i HSLS, zauzimaju za poticanje poduzetništva i poduzetničkih sloboda, a svako ograničavanje poduzetništva priječi razvoj Hrvatske. Da budemo jasni, HSLS nema ništa protiv neradne nedjelje, ali imamo protiv toga da država to propisuje. Hrvatska je ionako pretjerano regulirana država, a svako ograničavanje poduzetništva priječi razvoj zemlje, previše sprječavamo poduzetničke slobode i otežavamo razvoj poduzetništva i zato smo protiv neradne nedjelje.

NACIONAL: Kada je riječ o neradnoj nedjelji, HDZ će računati na zastupnike iz redova desnice, tako da im vi tu i niste potrebni, jeste li se spremni žešće suprotstaviti svom koalicijskom partneru?

Mi se ne natječemo s HDZ-om, nego imamo odgovornost da u skladu s izbornim rezultatom zajedno radimo na dobrobit svih građana. Vlast u demokratskom sustavu, između koalicijskih partnera, funkcionira tako da se razgovara i traži kompromis koji će donijeti najviše dobrog za najveći broj ljudi. Stav HSLS-a je jasan i da HSLS ima 76 zastupnika, država sigurno ne bi ograničavala rad, nego suprotno, poticali bismo rad i stvaranje nove vrijednosti.

NACIONAL: Što će na to Crkva reći, je li vas za to briga?

Nije nas briga što će na to Crkva reći, mi smo sekularno društvo i kao liberali moramo gledati dobrobit i napredak države i svojih građana. Kao saborski zastupnici mi predstavljamo građane i njima smo odgovorni. Crkva, kao i svaki akter u društvu ili inicijativa, ima pravo na svoj stav. Uvažavamo da različiti stavovi postoje, pa tako i liberali imaju pravo na svoj stav.

NACIONAL: Kako ćete se postaviti ako na dnevni red dođe pitanje zabrane pobačaja, koji je vaš stav?

Općenito govoreći, liberali su protiv zabrana jer one, iskustvo govori, najčešće ne funkcioniraju. Pobačaj nije odlazak na kavu i protiv smo toga da se o tome tako govori, vjerujem da je to traumatično i teško iskustvo za svaku ženu. Protivimo se ograničavanju slobode žene na izbor i nećemo podržati zakon koji bi to priječio, jer to je odluka svake žene i tako i treba biti i ostati.

NACIONAL: Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, datira još iz prošlog stoljeća, 1978 godine. Ustavni sud je još 2017. godine naložio Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon. Zašto nije, kada će i hoće li biti ispoštovana odluka Ustavnog suda?

Postojeći zakon mora se mijenjati, mora se modernizirati. Kada će doći na red, ne znam, ali u prošlom pitanju jasno sam dao do znanja koji je naš stav o tome.

NACIONAL: Dario Hrebak, vaš predsjednik stranke, oglušio se na odluku epidemiologinje i nije ispoštovao izrečenu mu mjeru samoizolacije?

Problem je nastao iz kontradiktornih izjava samih epidemiologa, jedni su mu rekli da ne može izaći iz samoizolacije, jedni da može, a većina naših ljudi postupi prema onome što želi čuti. On je procijenio da grad mora funkcionirati i u okviru covida-19, da netko mora biti na čelu grada, izbjegavao je socijalne kontakte da nekoga ne ugrozi i da pritom ne ugrozi funkcioniranje Grada Bjelovara – i zato je sam plaćao testove. No ovakva poruka definitivno nije dobra, posebice prema građanima koji su zbunjeni, koji danas ne znaju kako točno da postupaju. Poruka nije bila dobra, ali je namjera bila dobra. Imamo kontradiktorne izjave i ja mislim da moramo ići na to da se zakonom propiše da su neki postupci obavezni i onda će se ljudi toga pridržavati. Dok su samo preporuke, ljudi to ne shvaćaju ozbiljno i ima puno zbunjujućih faktora u zraku.

NACIONAL: Kakvu je poruku javnosti Hrebak time poslao, da za političare vrijede jedna pravila, za puk druga?

Da, u pravu ste, stvorio se dojam da je Dario Hrebak napravio nešto u suprotnosti s preporukama epidemiologa, no kad pogledate činjenice, situacija je malo drugačija. Naime, Hrebak se na testiranje uputio PRIJE negoli je epidemiologinja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji proglasila samoizolaciju. Napravio je test o vlastitom trošku i dobio mišljenje epidemiologa koje izričito navodi da narednih 36 do 48 sati nije zarazan, a onda mora ili napraviti novi test ili otići u samoizolaciju. On je postupio u skladu s mišljenjem epidemiologa te se nakon isticanja tog roka ponovo testirao o vlastitom trošku, ali je i otišao u samoizolaciju. Znam da je u medijima slika ispala drugačija, da su mnogi to iskoristili za neke sitne političke poene ili ostvarivanje publiciteta kako bi rekli da Hrebak nešto može, a drugi ne, no to ne odgovara istini. Hrebak je poštovao epidemiološke preporuke.

NACIONAL: Je li Nacionalni stožer paraustavno tijelo, kako to kaže predsjednik Milanović, imate li i u ovom slučaju izdvojeno mišljenje, bi li i tu trebalo nešto doraditi?

Prvo treba reći da, bez obzira na sve, Stožer radi dobar posao i Hrvatska se kvalitetno nosi s ovom pandemijom, htjeli to neki priznati ili ne. Naravno, život nije predvidiv i događaju se svakakve situacije, a stručnjaci u Stožeru donose odluke često na temelju nedostatnih informacija. Ali da odgovorim na pitanje, Stožer funkcionira u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti. Ne zaboravimo da se borimo protiv nevidljivog neprijatelja, a da istovremeno moramo održati razinu gospodarske aktivnosti i funkcioniranja svih institucija.

NACIONAL: Kako komentirate poziciju Krunoslava Capaka u slučaju Hrebak, s obzirom na to da prosječni građanin teško može dobiti drugo mišljenje i savjet direktno od samog ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo niti si može priuštiti pet, šest testova na koronavirus. Najčešće nema novca ni za jedan, a zbog mjere samoizolacije može mu biti ugroženo radno mjesto?

Ravnatelj HZJZ-a je igrom slučaja epidemiolog pa je, kako je sam naveo, dao stručno mišljenje jer u to vrijeme nije bilo drugog epidemiologa u Zavodu. To mišljenje je mogao dati i bilo koji drugi epidemiolog. Što se tiče ugroženosti radnog mjesta, mislim da je to tema za razgovor, ali svatko tko je u samoizolaciji može dobiti potvrdu o tome i samoizolacija ne može biti razlog otkaza.

NACIONAL: I sami ste dugo radili u zdravstvu, kako biste vi postupili u ovom slučaju, biste li olako riskirali zdravlje ljudi oko sebe?

Postupio bih u skladu s mišljenjem epidemiologa. Koliko sam vidio, Hrebak nije riskirao zdravlje ljudi oko sebe, on je postupio u skladu s pisanim mišljenjem epidemiologa. Ali što bi bilo tko napravio na tuđem mjestu, to je zona špekulacije u koju ne bih ulazio. Svatko ima svoju savjest. Kako bih postupio da sam na njegovu mjestu – to vam je kao da idete po drugo mišljenje kod doktora, ide čovjek po drugo mišljenje da bi čuo ono što želi čuti.

NACIONAL: Je li Andrej Plenković mogao – ali nije želio – naći koji „žetončić“, glas, dva više pa ne bi bila potrebna ova zavrzlama s Hrebakom? Ili ih možda čuva za kasnije?

To ćete morati pitati Andreja Plenkovića, međutim, vidim da se Bandićev termin „žetončić“ počeo vrlo široko koristiti. Za mene su „žetončići“ oni koji preskaču s jedne strane na drugu iz vlastitog interesa, a ne zastupnici koji su spremni podržati nešto za što su izabrani, za što vjeruju da je dobro za građane i Hrvatsku.

NACIONAL: Hoće li 76 glasova biti dovoljno da Vlada izdrži mandat od četiri godine, čini li se to vama prenapeto ili Andrej Plenković uvijek ima plan B ili C?

Vjerujem da hoće, a kakav plan ima Andrej Plenković, to morate njega pitati. Bolje je i 76 čvrstih glasova nego takva većina koja neprestano opstruira.

NACIONAL: Kakva je budućnost HSLS-a s novim vodstvom, gotovo pa ste nestali, više od desetljeća bilježite pad i izborne poraze? Darinko Kosor, kao jedini zastupnik HSLS-a, bio je gotovo nevidljiv u prošlom sazivu Sabora?

Da budemo realni, pad HSLS-a nije počeo s Darinkom Kosorom, nego davno prije. Da budemo fer, u posljednjih 10 godina HSLS nema afera. Ne bih rekao da je bio nevidljiv, ali kad imate jednog zastupnika, imate i toliko moći, toliko mogućnosti nešto mijenjati. Za tog jednog zastupnika tražili smo manje porezno opterećenje i to se dogodilo tijekom mandata prošle vlade. Liberali imaju budućnost, ali to je tradicija koju moramo graditi. Hrvatska nema liberalnu tradiciju, liberalni centar opterećen je podjelama i dokle god je tome tako, bit će teško, no vjerujem da korak po korak, grad po grad, imamo perspektivu.

NACIONAL: Što možete Hrebak i vi napraviti za HSLS na nacionalnoj razini? Hrebak, kako vidimo, nije dobro počeo?

Upravo suprotno, u odnosu na prošli saziv Sabora imamo duplo više zastupnika. Imali smo jednog, sad imamo dva zastupnika i vrlo smo jasno rekli što želimo – transparentnost javnih financija općina, gradova i županija. Za razliku od mnogih strategija i studija, to je najkonkretnija prevencija korupcije u zadnjih 30 godina. Vjerujemo da će građani to prepoznati, kao i činjenicu da nismo obećavali med i mlijeko, a onda ne napravili ništa. Baš suprotno, ono što smo rekli, to ćemo i isporučiti. Na kraju dana, to je ono što se računa, a transparentnost javnih financija je naizgled možda mali korak, ali će značajno utjecati na ponašanje političara i njihovu odgovornost. Ne zaboravimo da je upravo Dario Hrebak prvi hrvatski političar koji je potpuno otvorio financije Grada Bjelovara prema građanima i iako su mu mnogi govorili da se ne može, danas je ta „transparentnost“ riječ u koju se kunu i lijevi i desni. Eto, to je nešto vrlo konkretno što je HSLS napravio za bolju Hrvatsku.

NACIONAL: Imate li u HSLS-u dobro razrađen program za borbu protiv korupcije, što po tom pitanju mislite predložiti i na čemu insistirate?

U prvom planu je transparentnost, o kojoj sam već govorio. Drugo su debirokratizacija i digitalizacija, jer upravo previše birokracije stvara prostor za korupciju. Tada rade kuverte, tada se privatni interesi uvuku pod okrilje javnoga, školski primjer za to je Grad Zagreb, vidjeli smo i previše toga pod Bandićem. A treće je nešto za što treba širi konsenzus, a to je reforma pravosuđa. Previše je zastara, previše je mogućnosti da oni koji su nešto zgriješili izbjegnu ili ne dočekaju završetak suđenja.

NACIONAL: Zastupnik ste i u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, zašto je Zagreb tako nespreman dočekao potres i nedavne poplave kanalizacije?

Zato što je gradonačelnik Bandić trošio novac na koješta, pa čak i ono što je zakonski bilo namijenjeno izvanrednim situacijama, a nije se dovoljno i sustavno ulagalo u komunalni sustav. Nije tajna da je komunalna infrastruktura u Donjem gradu, a i u cijelom Zagrebu starija i više od pola stoljeća te su često cijevi nedovoljnog kapaciteta.

Tu Bandić ne može imati izgovor, on je na vlasti već 20 godina i to se moglo riješiti, uostalom, za to je prije desetak godina i digao kredit veći od dvije milijarde kuna, koji je, nažalost, nenamjenski potrošio.

NACIONAL: Je li moguće da gradonačelnik Bandić osvoji još jedan mandat, izbori su na proljeće iduće godine, to će doći vrlo brzo? Vidite li vi u oporbi kandidata koji bi pobijedio Bandića i vratio razvoj grada na pravi put?

U svakom slučaju, nadam se da je Bandićevoj eri napokon kraj. Još uvijek ne znamo tko će sve biti kandidati i tko će biti u savezu s kim, ali tko god dođe iza Bandića, neće imati lak posao jer će ga vjerojatno dočekati „kosturi iz ormara“ i „crne rupe“ u financijama kojih danas nismo ni svjesni. Upravo transparentnost javnih financija, gdje se jasno vidi komu se plaća, koliko i za što, najbolji je lijek protiv takvih pojava.