Najveći kitovi na svijetu nisu samo zapanjujuća stvorenja. Slično kao ocean, tlo i šume, kitovi mogu pomoći u spašavanju čovječanstva od sve brže klimatske krize izdvajanjem i pohranjivanjem emisija ugljika koje zagrijavaju planet, kažu istraživači.

U radu objavljenom u četvrtak u časopisu Trends in Ecology & Evolution, klimatski istraživači sugeriraju da su kitovi važni, ali često zanemareni, ponori ugljika. Ogromna veličina ovih morskih sisavaca, koji mogu doseći 150 tona, znači da mogu pohraniti ugljik mnogo učinkovitije od manjih životinja.
A budući da kitovi žive dulje od većine životinja, neki i više od 100 godina, novine navode da bi mogli biti “jedan od najvećih stabilnih živih bazena ugljika” u oceanu. Čak i kad uginu, lešine kitova spuštaju se u najdublje dijelove mora i talože se na morskom dnu, hvatajući ugljik koji su pohranili u svojim čvrstim tijelima bogatim proteinima.

Neizravan način na koji kitovi mogu biti kritični ponori ugljika jest njihov izmet. Kitov je izmet bogat hranjivim tvarima koje može preuzeti fitoplankton — sićušni organizmi koji upijaju ugljični dioksid dok rastu. Kada umru, fitoplankton također tone na dno morskog dna, uzimajući male komadiće ugljika u svojim truplima.

Proces sekvestracije ugljika pomaže u ublažavanju klimatskih promjena, jer zaključava ugljik koji bi inače zagrijavao planet negdje drugdje stotinama, ako ne i tisućama godina.

Ipak, kitovi su ugroženi, pri čemu je šest od 13 velikih vrsta kitova klasificirano kao ugroženo ili ranjivo zbog prijetnji uključujući industrijski lov na kitove, koji je smanjio biomasu kitova za 81%, kao i zapetljanost s ribolovnom opremom, promjene u dostupnosti plijena izazvane klimatskim promjenama , zagađenje bukom i drugo, kaže CNN.

Heidi Pearson, glavna autorica i istraživačica na Sveučilištu Alaska Southeast, rekla je da istraživanje pokazuje da zaštita kitova ima dvostruku korist — pomaže u zaustavljanju krize bioraznolikosti kao i klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

To je još jedan sloj koji povezuje krizu bioraznolikosti s klimatskom krizom – ali za sada, Pearson je rekla da će se ona i tim vratiti na teren kako bi u potpunosti kvantificirali ugljični utjecaj kitova.

“Kitovi nisu srebrni metak za spašavanje planeta; to je samo jedna mala stvar koju bismo mogli učiniti među mnogim drugim stvarima koje trebamo učiniti za klimatske promjene,” rekla je Pearson. “Samo trebamo razjasniti znanstvenu priču.”