Na čuvenoj plaži Stiniva na otoku Visu, osmometarskim rekvizitom kita nasukanog na hrpi odbačene plastike i porukom “Plastika jednokratna – šteta višekratna”, aktivisti su slikovito upozorili na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se ozbiljno suočiti s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom.

Konačni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom 13. srpnja je na drugom čitanju u Saboru. Zakon prenosi i dijelove Direktive EU o jednokratnoj plastici. Udruge okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom podsjećaju da je Hrvatska već probila rokove za donošenje ovog Zakona: neke odredbe Direktive EU o jednokratnoj plastici, primjerice zabrana stavljanja na tržište desetak proizvoda, moraju se primjenjivati već od 3. srpnja ove godine, a ovaj zakon koji to omogućava još nije usvojen.

Krovni zakon

“Ključno je da ovaj krovni zakon bude što određeniji i ambiciozniji u dijelovima koji se odnose na jednokratnu plastiku. Kada se već kasni neka to bude s razlogom, neka Vlada i Sabor pokažu veću ambiciju i ciljeve od onih koji su trenutno uvršteni”, istaknula je Petra Andrić iz Greenpeacea.

Između ostalog, zakon uvodi i zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje. “Drago nam je što je Vlada ustrajala na zabrani laganih plastičnih vrećica koju Sabor sada treba usvojiti, ali još jednom ističemo zahtjev da se zabrana proširi i na vrlo lagane plastične vrećice, koji je u Greenpeaceovoj peticiji podržalo više od 65.000 ljudi”, dodaje Andrić.

Udruge pozivaju Sabor da odredi konkretan cilj smanjenja potrošnje za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu, primjerice čaše i šalice te posude za hranu, i to cilj od 50% do 2025. odnosno 80% do 2030., kao i da propiše mjere za razvoj sustava višekratne uporabe koji će učinkovito zamijeniti jednokratne proizvode i otvoriti brojna zelena radna mjesta.

Aktivisti su imali performans s plastikom na Visu. Photo: Ivan Šejić, Greenpeace

Višekratna upotreba

Nužno je da ovaj zakon postavi temelje koji će osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovno punjenje, a ne puku zamjenu plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, poput papira, bioplastike i sl.

“Direktiva o jednokratnoj plastici jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima. Uz zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda, važno je osigurati mjere koja doprinose stvaranju istinskog kružnog gospodarstva”, pojasnila je Ana Mileusnić iz Zelene akcije.

U ime Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom, u akciji sudjeluju: Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija / FoE Croatia, Udruga Tatavaka – Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Udruga Eko-Zadar, Terra Hub Hrvatska, Udruga Zelena Istra, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Institut Plavi svijet.