Kipar Miro Vuco dobio Nagradu za životno djelo HDLU-a

Autor:

Zagreb, 19.12.2017 - Sveèana dodjela godišnjih likovnih nagrada Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) za postignuæa u 2017. godini održana je pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba u Staroj gradskoj vijeænici. Na slici predjsednik HDLU-a Josip Zanki (L) i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Andrija Mikuliæ uruèuju nagradu za životno djelo ak. kiparu Miri Vuci (D).
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Akademski kipar Miro Vuco primio je u utorak na svečanoj dodjeli u Staroj gradskoj vijećnici Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), a tom su prigodom dodijeljene i godišnje nagrade Društva.

Priznanje za veliki doprinos hrvatskoj umjetnosti Vuco je dobio kao autor koji je svojim umjetničkim djelovanjem “ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj kiparskoj umjetničkoj sceni, nagrađivani umjetnik bogatog stvaralačkog i izlagačkog opusa”.

Zahvalivši u ime nagrađenih i u svoje ime, Vuco je rekao kako su danas nagrađeni “ljudi s iskazom koji su obogatili našu sredinu svojim kulturnim naporima” i kojima te nagrade puno znače, ali su i podstrek za sljedeća zbivanja i iznenađenja jer, u njegovom slučaju, nagrada ne znači da će prestati umjetnički djelovati.

“Možda mi nagrađeni postajemo jezgra, a možda i misionari u generacijskom slijedu, dodiru i razmjeni ideja, motiva i formi. Stvaralaštvo je sklad koji nas prožima i postaje najviše dobro i zato budimo bitni elementi jednog vremena, njegovi klasici u lancu bez prekida tog velikog izazova. Živjela budućnost,  živjela Hrvatska”, poručio je laureat.

Miro Vuco (1941., Vojnić kod Sinja) je nakon završene Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, upisao Pedagošku akademiju, no prije kraja prvog semestra odlučuje se za studij kiparstva.

Svoj kiparski put započeo je suprotno dominirajućim teorijama suvremenog formalizma i vladajućoj estetici te se okrenuo iskazu art bruta te se sa drugim članovima grupe Biafra sukobio s tadašnjim dominantnim likovnim trendovima.

Uz bogatu umjetničku produkciju ističe se pedagoškim radom – od Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu do Akademije likovnih umjetnosti, gdje je i mentor na poslijediplomskom studiju.

Kako se ističe u obrazloženju nagrade, Vuco intenzivno i predano sudjeluje u obrazovanju, ali i unaprjeđenju nastavne prakse, oblikujući generacije mladih umjetnika, pa je njegov doprinos struci, ali i hrvatskoj kulturi uopće, neosporan, i bit će, uz ovu nagradu, dodatno potvrđen.

Njegovi se radovi nalaze u fundusima mnogih muzeja i zbirci u Hrvatskoj i inozemstvu,a u opusu su mu brojni spomenici i javne skulpture, među ostalim, autor je spomenika Tinu Ujeviću u Zagrebu, Anti Starčeviću u Osijeku, Bademi Sokolović u Zagrebu.

Gordana Bakić osvojila Nagradu za najbolju izložbu

Likovna nagrada HDLU-a za najbolju izložbu dodjeljuje se izložbi “Obnavljanje” akademske slikarice Gordane Bakić, na kojoj je predstavila ‘prostorni crtež”, rad u nastajanju, kojeg se može sagledavati kroz prizmu scenografije, makete ili predložene nove arhitekture prostora.

Prostor Galerije SC u Zagrebu, gdje se izložba održala od 24. ožujka do 12. travnja ove godine, bio je za tu prigodu preobražen sa sadržajem koji je zauzeo svaki centimetar poda, kao “ogledalo autoričinog vježbanja kompozicije cjeline te mjesto gdje postavljena pitanja pronalaze nova pitanja pa i logične odgovore unutar sebe samih”.

Žiri za dodjelu nagrada zaključio je kako je Gordana Bakić tom izložbom “predložila metodu nadogradnje i obnavljanja svog vlastitog unutarnjeg prostora putem umjetničkog procesa te iznjedrila vrlo kvalitetan i inovativan umjetnički sadržaj”.

Bakić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kesera. Radila je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu na oslikavanju scenografija, te 2011. magistrirala slikarstvo na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani, u klasi prof. Bojana Gorenca.

Od 2012. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u umjetničko-nastavnom zvanju docentice.

Nagrada mladom umjetniku pripala Damiru Soboti

Mladi umjetnik, akademski slikar-grafičar Damir Sobota, dobio je Nagradu HDLU-a za mladog umjetnika, kojom se, obrazloženo je, potvrđuje i potiče njegova daljnja uspješnost.
Sobota je još za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti, odbacio figuraciju te se, naslanjajući se estetikom na umjetničku tradiciju apstraktnih umjetnika šezdesetih godina, izražavao kroz apstraktni ‘jezik’.

U novijim radovima bavi se odnosom punog i praznoga, materije i antimaterije, umjetnika i prostora, a njegovi radovi prvi put poprimaju iluziju treće dimenzije.

“Sobotin je rukopis nedvojbeno njegov, prepoznatljiv, konstantan. Ne ulazeći u maniru, on kontinuirano napreduje, predano se razvija i osvježava, ne ostavljajući prostor tautologiji, a gledatelj uvijek iznova ostaje iznenađen”, ističe se u obrazloženju.

Damir Sobota (1988., Zagreb) stekao je po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2013., u klasi prof. Roberta Šimraka, zvanje akademskog grafičara.

Prije dvije godine je pohađao rezidencijalni program u Belgiji, a radio je i kao vanjski suradnik na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Do sada je imao šest samostalnih izložbi, a sudjelovao je i na nizu skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu.

Boži Biškupiću posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti

Bivši ministar kulture Božo Biškupić dobio je posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti. “U posljednjih pet desetljeća, razvoj kulture, kulturne politike i likovne umjetnosti u Republici Hrvatskoj, s velikim utjecajem na susjedne zemlje, bez gospodina Bože Biškupića bio bi nezamisliv”, obrazloženo je.

“Njegova prosvjetiteljska vizija, ostvarena kroz djelovanje na raznim poslovima u kulturi, sve do pozicije ministra kulture u više mandata, naslonila se na tradiciju djelovanja dvaju velikih ‘prosvjetiteljskih’ ličnosti, Isidora Kršnjavog i Josipa Jurja Strossmayera, koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća osigurali kontinuitet kulturnog života i djelovanja, kako u velikim gradovima, tako i u malim sredinama”, dodaje se.

Kako je istaknuto, Biškupić nastavlja tu viziju “ne samo iz uvjerenja o važnosti kulture, već prvenstveno iz osobne ljubavi i zaljubljenosti u umjetnost. Likovna umjetnost u njegovom srcu zasigurno ima posebno mjesto”.

Biškupić je nagrađen i za potporu radu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u posljednjih tridesetak godina. “Svojim primjerom kontinuirano nas podsjeća da je naša dužnost raditi najbolje za kulturu i umjetnost te da, bez obzira na teškoće na koje nailazimo, ne odustajemo od nastojanja da stvorimo nešto novo, jedinstveno i lijepo. Novo umjetničko djelo”, napominje se u obrazloženju.

“Način rada i rezultati koje postiže pokazatelj su svima nama da je uvijek moguće učiniti više; da su osobno uvjerenje, ljubav i neprestano djelovanje jedini način da omogućimo kulturi da mijenja svijet te ga učini boljim”, rečeno je.

Božo Biškupić (1938., Mala Mlaka) završio je Pravni fakultet i poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti, te stekao zvanje magistra društvenih znanosti iz područja informacijskih znanosti (muzeologija).

Skupljajući godinama suvremenu poslijeratnu umjetnost, te etnografsku građu Turopolja, Posavine i Pokuplja osnovao je Zbirku Biškupić koja je 1976. registrirana i zaštićena kod Ministarstva kulture Uprave za zaštitu spomenika kulture.

Od 1970. sudjelovao je u organiziranju likovnih manifestacija i promidžbi hrvatske kulture u domovini i inozemstvu, a niz umjetnina je darovao galerijama, nacionalnim knjižnicama i muzejima diljem Hrvatske i svijeta te je pokrenuo osnivanje međunarodnog trijenala grafike u Livnu 2017.

U vlastitoj je nakladi objavio i uredio više od stotinu literarno-likovnih autorskih knjiga i grafičkih mapa, autor je suautor ili priređivač brojnih monografija te, među ostalim, autor, priređivač i urednik više od pedeset likovnih izložbi.

Nagrade pomažu i oblikovanju identiteta hrvatskog društva

“Kultura je individualno-kolektivno dobro koje oblikuje identitet pojedinca, zajednice i društva, stoga i ove nagrade pomažu da se oblikuje identitet sviju nas i hrvatskog društva”, rekao je na dodjeli Josip Zanki, predsjednik HDLU-a.

“Imamo dvije tisuće članova i vodimo brojne projekte, vodeći računa da njima omogućavamo bolji položaj našim članovima i promoviramo hrvatsku likovnu umjetnost u međunarodnom kontekstu”, dodao je Zanki, najavivši da HDLU iduće iduće godine slavi 150 godina utemeljenja i 80 godina izgradnje Meštrovićevog paviljona, u kojemu se Društvo nalazi.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević zahvalila je Društvu što dodjelom tih likovnih nagrada usmjeruje pažnju na talentirane umjetnike. “Ova nagrada ima poseban značaj jer ih umjetnici dodjeljuju umjetnicima, strukovne nagrade svima su uvijek najdraže”, napomenula je.

Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba koja je pokrovitelj nagrade, ocijenio je kako su nagrade HDLU-a svojevrsni rezime najvećih dostignuća proteklih godina u kategoriji umjetničkog stvaralaštva.

“Bez obzira na raznovrsnost djela, pristup stvaranju i pogledu na umjetnost, zajedničko nagrađenima je vrhunska izvedba i ugled koji donose hrvatskoj likovnoj umjetnosti, gradu Zagrebu i Hrvatskoj”, istaknuo je.

U Odboru za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a za proteklu godinu bili su Peruško Bogdanić, Ivona Jurić, Robert Šimrak i Zlatan Vrkljan.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.