Human Rights Film Festival (HRFF), posvećen autorskim i angažiranim ostvarenjima novije svjetske produkcije, počinje u ponedjeljak u zagrebačkom kinu Europa, gdje će ga otvoriti film “Tko bi rekao: Fantazije umreženog svijeta”, novi dokumentarac Wernera Herzoga.

Uz Herzogovu filmsku studiju o utjecaju Interneta, robotike i umjetne inteligencije na ljude, na otvorenju će se prikazati posljednji dokumentarni film “Vodi me kući”. nedavno preminulog uglednog iranskog filmskog redatelja Abbasa Kiarostamija.

Festival će u Zagrebu trajati do 11. prosinca, filmovi će se prikazivati u kinu Europa te Multimedijalnom centru Studentskog centra, dok će se riječko izdanje festivala održati od 8. do 12. prosinca u Art-kinu Croatia.

Ovogodišnje, 14. izdanje festivala koji svoju publiku nastoji potaknuti na razmišljanje o današnjem svijetu, donosi 35 igranih i dokumentarnih filmova, među kojima premijerno i neke od zanimljivijih i zapaženijih filmova godine.

Najavljen je dolazak i nekoliko autora koji će u Zagrebu predstaviti svoja najnovija ostvarenja, među kojima je i austrijski redatelj Klaus Handl, autor igranog filma “Mačak”, u kojem prikazuje izgon dvojice ljubavnika iz raja. Njegov je film osvojio nagradu Teddy na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu za najbolji film s LGBT-tematikom, a redatelj je nagrađen priznanjem za najboljeg novog autora na Hong Kong Film Festivalu.

Mlada estonska novinarka Zosya Rodkevich autorica je dokumentarca “Moj prijatelj Boris Njemcov”, nastalog na temelju reportaže koju je autorica inicijalno snimala. Naime, imala je zadatak snimiti 53-godišnjeg doktora fizike, nekadašnjeg bliskog suradnika Borisa Jeljcina i najpoznatijeg Putinovog oponenta, no nakon što je njihovo druženje preraslo u prijateljski odnos, Njemcov je 2015. likvidiran. Taj intimni portret vodi gledatelje kroz posljednje tri godine njegova života i uvodi ih u svijet ruske politike u trenutku kada glasovi otpora postaju sve brojniji i jači. Film je nagrađen Zlatnim rogom za režiju i najbolji dokumentarac na filmskom festivalu u Krakowu te posebnom nagradom žirija na Odessa Film Festivalu.

Dokumentarni film “Ideja mora” predstavit će belgijska autorica Nina de Vroome, o pomorskom internatu u Ostendu, u kojemu dječaci od šest do šesnaest godina spavaju, jedu, igraju se i uče kako čitati pomorske karte i samo more.

Još jedan gost festivala je izraelski dokumentarist Eyal Sivan koji će u Zagrebu biti predstavjen s tri filma “Izkor”, “Specijalist” te “Jaffa, paklena naranča”. Sivan je autor niza antologijskih dokumentarnih filmova, a pored toga objavljuje, drži predavanja i organizira događaje o izraelsko-palestinskom konfliktu, dokumentarističkom filmskom stvaralaštvu i etici, političkim zločinima i reprezentaciji, političkom korištenju sjećanja.

U suradnji s Restartom u Zagrebu će održati masterclass “O političkom i povijesnom dokumentarnom filmu”, na kojemu će govoriti 30 godina vlastite prakse i istraživanja vezanog uz vizualne i narativne modalitete političkih zločina u kolonijalnim i postkolonijalnim uvjetima te se kritički osvrnuti na tradicionalne moduse filmske, preciznije dokumentarističke tradicije, i njezin modus pričanja povijesti.

Na festivalu će se prikazati, među ostalim, “Austerlitz” Sergeja Loznice, filmski esej o tzv. genocidnom turizmu u nekadašnjim koncentracijskim logorima, “Egzil” Rithyja Panha o životu u Kambodži tijekom režima Crvenih Kmera, “Havarija” Philipa Scheffnera o izbjegličkoj krizi.

Dokumentarni film “Djeca oluje, knjiga prva” Lava Diaza prikazuje posljedice razornog tajfuna na Filipinima, filmovi “Ta’ang” i “Gorka nadnica” Wanga Binga govore o temi migracije, a “Neruda” Pabla Larraina o političkom putu slavnog pjesnika.

Među desetak filmova iz igrane selekcije festivala je i nagrađivani brazilski film “Aquarius” Klebera Mendonce Filhae, drama u čijem je fokusu posljednja stanarka jedne zgrade koja odbija prodati svoj stan građevinskoj kompaniji.

Program s nagrađivanim, ponešto eksperimentalnijim ove će se godine prikazivati u nedavno digitaliziranom kinu MM centar u Studentskom cenru.

Po riječima direktora festivala Petra Milata, za ovogodišnji, jaki dokumentarni program odabrani su autori koji su u posljednja dva deseteljeća bitno definirali estetiku autorskog dokumentarnog filma, a tu su i iznimni filmaši koje je HRFF redovito pratio od samih početaka, a danas su među vodećim imenima svjetske filmske scene.

Bogati popratni program otvara prostor za niz diskusija na razne teme vezane uz razne oblike ljudskih prava, od pitanja vjere, aktivizma, građanske slobode do kršenja radničkih prava i klimatskih promjena.

Human Rights Film Festival organiziraju Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”, a ulaz na sve projekcije i popratna događanja je besplatan.