Veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj Qi Qianjin povodom 32. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa Hrvatske i Kine govori o političkim i gospodarskim odnosima dviju država

Ove godine Narodna Republika Kina slavi 75. obljetnicu osnutka, a obilježava se i trideset i druga godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa Hrvatske i Kine. U svijetu koji se suočava s brojnim krizama i sigurnosnim izazovima, prije svega zbog sukoba Rusije i Ukrajine te na Bliskom istoku, Kina kao druga ekonomija svijeta i jedna od najvećih, najmnogoljudnijih i najmoćnijih zemalja može odigrati važnu ulogu. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Qi Qianjinom, veleposlanikom Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj.

Po obrazovanju magistar javne uprave, Qi Qianjin započeo je karijeru u novinskoj agenciji Xinhua krajem osamdesetih. U diplomaciju je ušao ranih devedesetih, a od tada do danas obnašao je različite dužnosti u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova kao i u kineskim veleposlanstvima u Kuvajtu, u Stalnoj misiji Narodne Republike Kine pri Ujedinjenim narodima, Izraelu, Egiptu i Siriji. Prije nego što je preuzeo dužnost u Hrvatskoj, 2021. radio je na Odjelu za Zapadnu Aziju i Sjevernu Afriku, u Ministarstvu vanjskih poslova Narodne Republike Kine.

NACIONAL: Ove godine slavi se 75. obljetnica osnutka Narodne Republike Kine. Koja su najveća dostignuća vaše zemlje u tih sedam i pol desetljeća?

Doista, ove godine obilježavamo 75. obljetnicu osnutka Narodne Republike Kine i želio bih podijeliti s vama dio naše povijesti. Godine 1949. Narodna Republika Kina utemeljena je nakon poraza stranih okupatora i kolonista. Postali smo jači i bogatiji, osobito u posljednjih 40 godina. Kina je u tom razdoblju ostvarila velika dostignuća u ekonomiji. Godine 1978. započeli smo s reformama i otvaranjem prema svijetu. Nekoliko desetljeća prije toga, Kina je bila je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Godine 1978. BDP je iznosio 156 američkih dolara po glavi stanovnika, da bi danas dosegao gotovo 13 tisuća, što je 80 puta više. U međuvremenu je Kina postala druga najveća ekonomija na svijetu. Mogao bih ispričati i svoju osobnu priču o tome kako se Kina razvijala i kakve je promjene doživjela. Kada sam bio mlad i imao osamnaest-devetnaest godina, moj san je bio da kupim vlastiti automobil. U to vrijeme kineski građani bili su siromašni i nisu mogli priuštiti auto, pa ni ja nisam imao dovoljno novca. Konačno, 2006. ispunio sam taj svoj san i kupio sam auto, što pokazuje ekonomski napredak koji smo ostvarili. Najveći doprinos Kine svijetu, osobito u posljednjih nekoliko desetljeća, jest činjenica da je oko 800 milijuna ljudi izašlo iz krajnjeg siromaštva. Dakle, Kina je doprinijela smanjenju 3⁄4 svjetskog siromaštva. Osim toga, Kina je postala najveće tržište na svijetu, a posjeduje i kompletan opskrbni lanac, s brojnim proizvođačima. Mnogi stranci pitaju koja je tajna takvog nevjerojatnog razvoja, a ja bih odgovor mogao sažeti u nekoliko riječi. Prvo, kineska vlada i Kineska komunistička partija vode ispravne politike, a mi to zovemo socijalistička tržišna ekonomija, s kojom smo započeli još 1978. Radi se o kombinaciji socijalističkog sustava s elementima slobodnog tržišta. To je naša tajna i način na koji smo uspjeli ostvariti takva značajna postignuća u našoj ekonomiji i dobili priliku utjecati na svjetsko gospodarstvo. Kineska ekonomija je danas vrlo dinamična i postala je najveći trgovački partner s preko 140 zemalja svijeta. Ukupna razina carinske tarife pala je na 7,3%, približavajući se razini razvijenih članica Svjetske trgovinske organizacije. U isto vrijeme Kina je poduzela različite mjere kako bi privukla strane investitore, poput brojnih reformi ekonomskih politika i otvaranja. Također treba spomenuti da Kina brine o zelenoj tranziciji i zaštiti okoliša, jer svi mi moramo čuvati zeleni okoliš i nadamo se da će sljedeća generacija živjeti u boljem okruženju. Kina u tom smislu ulaže puno truda u razvoj zelenih politika i sve više koristi zelenu i obnovljivu energiju, kako bismo još više doprinijeli sprečavanju klimatskih promjena. Kina ima najveće tržište i najveći je proizvođač električnih vozila. Dakle, koristeći obnovljivu energiju i električna vozila, dat ćemo veliki doprinos zelenoj tranziciji.

NACIONAL: Ove godine obilježava se 32. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa Kine i Hrvatske. Kako ocjenjujete razvoj odnosa dviju zemalja?

Što se tiče odnosa Kine i Hrvatske, oni su prije svega prijateljski, a mi ove godine, kao što ste rekli, slavimo 32. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa naših dviju zemalja. Kad govorimo o političkim aspektima, sve dosadašnje vlade međusobno su se uvažavale i tretirale jedna drugu kao partnere i prijatelje. Vođe kineskih i hrvatskih vlada održavale su međusobnu komunikaciju i uspostavile političko povjerenje. A po pitanju trgovinsko-gospodarskih odnosa i poslovne razmjene, svakako je najprominentniji zajednički projekt Pelješki most. Visoki dužnosnik hrvatske vlade opisao ga je kao najljepši dragulj na kruni kinesko-hrvatskih odnosa. Taj projekt nije samo simbol kinesko-hrvatskog prijateljstva, već predstavlja i dobar model suradnje Kine i Europske unije. Ja vidim značaj i u samom mostu i u prijateljstvu dvaju naroda. Mislim da smo njime unaprijedili naše prijateljstvo i zadobili povjerenje hrvatske vlade i hrvatskog naroda. Kineski narod i kineske tvrtke doista su veoma ponosni na taj projekt.

NACIONAL: Osim Pelješkog mosta, posljednjih godina bilo je puno projekata suradnje Kine i Hrvatske, na primjer Vjetroelektrane Senj. Postoje li neki projekti i na kojim će područjima dvije države surađivati u budućnosti?

Točno, osim Pelješkog mosta, kineske tvrtke radile su na brojnim projektima u Hrvatskoj, a između ostalih i investirale su u Vjetroelektranu Senj koja je u posljednje tri godine proizvela preko 530 milijuna kilovata struje. Radi se o adaptivnom projektu jer su strategije koje hrvatska vlada provodi promjenjive. Kineska tvrtka China Bridge and Road Corporation, koja je izgradila Pelješki most, dobila je još jedan posao, odnosno projekt Vučevica i probijanje “koridora” od Zagore prema Splitu. I druge kineske tvrtke također sudjeluju u projektima na području infrastrukture i visoke tehnologije. Moram istaknuti kako smo sada u pregovorima o uvozu meda i tune na kinesko tržište. Naime, kako jača kineska srednja klasa, tako i raste potražnja za kvalitetnim hrvatskim proizvodima, poput tune, maslinova ulja, meda, tartufa. Mi smo veliko tržište i imamo velike zahtjeve za tim proizvodima koji su vrlo popularni među sve brojnijom kineskom srednjom klasom.

NACIONAL: Pitanje je samo može li Hrvatska proizvesti dovoljno za tako veliko tržište.

Reći ću vam nešto što uvijek nastojim istaknuti kada govorimo o razmjeni naših dviju zemalja, a to je da se moramo potruditi i uvoziti što više visokokvalitetnih proizvoda iz Hrvatske na kinesko tržište.

NACIONAL: Može se reći da je turizam stup hrvatskog gospodarstva. Koje su konkretne mjere poduzele Kina i Hrvatska u turističkoj suradnji? Hoće li dvije zemlje uspostaviti izravne letove?

Hrvatska je jako lijepa zemlja i jedna od vodećih turističkih odredišta za Europljane i turiste iz cijelog svijeta. Prije pandemije, tijekom 2019. pola milijuna kineskih turista posjetilo je Hrvatsku. Na žalost, uslijed pandemije taj je broj znatno smanjen. Ali počevši od prošle godine, taj se broj ponovo počeo povećavati i sve je više turista u Hrvatskoj. Sada razmišljamo o načinima kako još povećati taj broj jer što će više kineskih turista dolaziti u Hrvatsku, to će biti veće razumijevanje među našim državama. Kako bismo privukli kineske turiste, moramo još više promovirati Hrvatsku u Kini. Na primjer, Dubrovnik je jako poznat grad i zbog svoje ljepote i povijesti i mora, ali i zbog filmova i serija koje su tamo snimane, poput „Igre prijestolja“. Smatramo da je najbolji način za privlačenje više kineskih turista uspostavljanju direktne avionske linije.

‘Pelješkim mostom smo unaprijedili naše prijateljstvo i zadobili povjerenje hrvatske vlade i hrvatskog naroda. Kineski narod i kineske tvrtke doista su veoma ponosni na taj projekt’

NACIONAL: Rekli ste da je Pelješki most važan ne samo zbog suradnje s Hrvatskom, već i Europskom unijom. Nedavno je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio Europu. Kako će se dalje razvijati odnosi Kine i Europske unije? Naime, nedavno su održani europski izbori, Europska unija ima novo vodstvo, hoće li doći do promjena?

Naša vlada smatra izuzetno važnima odnose s Europskom unijom i vrlo joj je važno unaprijediti odnose s europskim zemljama. Kao što ste rekli, prošlog mjeseca naš predsjednik Xi Jinping posjetio je Francusku, Mađarsku i Srbiju. To je prvi put da je u posljednjih pet godina kineski predsjednik posjetio europske države. Tim su posjetom poboljšani kineski prijateljski odnosi s tim državama. U skladu s našom vanjskom politikom, mi tretiramo europske zemlje kao dobre partnere i prijatelje. Kineska vlada je oduvijek željela razvijati te odnose na strateški način i možemo reći da smatramo Europsku uniju važnim faktorom u multipolarnom svijetu. Zato smatram da bi se Kina i Europska unija trebale međusobno poštovati i držati do partnerstva i prijateljstva. Kad sam govorio o kineskom ekonomskom razvoju, smatramo da bi europske zemlje trebale smatrati otvaranje Kine prema Europskoj uniji prilikom, a ne prijetnjom.

NACIONAL: Kakvi su stavovi Kine o sukobima Rusije i Ukrajine i Palestine i Izraela?

Danas je svijet prepun kriza. Vrlo dobro razumijemo situaciju u Ukrajini i na europskom kontinentu. Razumijemo i strahove i osjećaje stanovnika Europe. Prije nekoliko dana sudjelovao sam na Dubrovnik Forumu, na kojem su sudjelovali predstavnici različitih zemalja, od Azije, preko Afrike, EU-a do SAD-a. Svi sudionici su se složili da se sve države na međunarodnoj sceni trebaju koordinirati i pronaći zajedničko rješenje za postojeće krize. Kada je riječ o kineskoj poziciji, naš stav je jasan – mi podržavamo mirno razrješenje svih sukoba. Kina nije direktni sudionik ni igrač u tim sukobima, ali ne možemo samo gledati sa strane. Pokušali smo odigrati svoju ulogu u rješavanju tih sukoba i poslali smo naše posebne izaslanike koji su putovali u tri kruga i pokušavali pokrenuti pregovore tih zemalja.