Preko farmaceutske industrije počela je nova geopolitička bitka. Postalo je to ja­sno kada se koronavirus počeo širiti svijetom. Da će krenuti utrka u proizvodnji cjepiva slična utrci u proizvodnji oružja. Isto tako bilo je jasno da će oni koji prvi počnu proizvoditi cjepivo zadobiti veliku količinu strateške moći, uključujući i geopolitičku, a farmaceutske kompanije ekonomsku i financijsku moć. Do pronalaska cjepiva primjenjivali smo epidemiološke mjere poznate ljudskoj civilizaciji već tisućama godina. Rimski car Marko Aurelije prije 2000 godina u svojim logorima oko današnjeg Beča primjenjivao je slične mjere izolacije zaraženih kako se zaraza ne bi širila. Današnje mjere ograničavaju fizičke kontakte, ali istodobno usporavaju i gospodarsku aktivnost. Nalazimo se u posebno zahtjevnoj situaciji koju jedino mogu promijeniti cjepivo i mogući lijek u budućnost”, izjavio ja za Nacional Vlatko Cvrtila, aktualni rektor Sveučilišta VERN i savjetnik za obranu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića.

Glavni tajnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da scenarij ‘curenja virusa iz laboratorija’ ne treba odbaciti već detaljnije proučiti. PHOTO: Fabrice Coffrini/Pool via REUTERS/PIXSELL

No u pozadini velikog geopolitičkog obračuna, koji je Vlatko Cvrtila najavio, krije se i nadmetanje između SAD-a i Kine. Dok je bivši američki predsjednik Donald Trump koronavirus nazvao “kineskim virusom”, sugerirajući da je taj virus u svijet pustila Kina, aktualni američki predsjednik Joe Biden na procjepljivanju Amerikanaca gradio je svoju izbornu kampanju koja mu je donijela pobjedu na izborima. Kina inzistira na tome da bi se istraga o porijeklu koronavirusa “trebala pridržavati načela objektivnosti i pravednosti i znanstvenih stavova”, a stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije Peter Ben Embarek, koji je početkom godine vodio znanstveni tim koji je u suradnji s kineskim kolegama istraživao porijeklo koronavirusa, u dokumentarcu danske televizije T2 izjavio je da su kineski dužnosnici vršili pritisak da se ne istražuje teorija prema kojoj je virus iscurio iz laboratorija u kineskom Wuhanu, prenio je američki dnevnik Washing Post.

Ta izjava Petera Ben Embareka pokazala se kontroverznom pa je reagirao i glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije Tarik Jašarević, koji je ocijenio da se radilo o pogrešnom prijevodu s danskog na engleski jezik. Dosad je utvrđeno da je od koronavirusa oboljelo više od 200 milijuna pacijenata, a umrlo najmanje 4,3 milijuna ljudi. Prema Washington Postu, spomenuti zajednički tim Svjetske zdravstvene organizacije i kineskih stručnjaka razmatrao je četiri različita scenarija prema kojima se virus proširio na ljude, označivši teoriju zoonotskog širenja sa životinja na ljude kao “najvjerojatniju”. No prije nekoliko dana više od 60 zemalja pisalo je glavnom tajniku Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosu Adhanomu Ghebreyesusu, naglasivši da je “istraga o porijeklu virusa znanstveni zadatak koji se ne smije politizirati”.

‘Preko farmaceutske industrije počela je nova geopolitička bitka’, tvrdi Vlatko Cvrtila, aktualni rektor zagrebačkog Sveučilišta VERN. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

“Treba se i dalje držati zaključaka izvješća o zajedničkoj istrazi Kine i Svjetske zdravstvene organizacije. Sve više znanstvenika koji imaju znanstven, racionalan i objektivan stav čvrsto se protivi politizaciji porijekla virusa. Prije nekoliko dana 24 međunarodno priznata medicinska stručnjaka objavila su zajedničko priopćenje u autoritativnom medicinskom časopisu The Lancet, opovrgavajući takozvanu “teoriju o curenju virusa covida-19 iz laboratorija”. Stručnjaci su izjavili da trenutačno nema znanstvenih dokaza koji bi podržali “teoriju o curenju virusa iz laboratorija”, a rezultati nedavnih stručnih istraživanja pokazali su da je virus evoluirao u prirodi. Te objektivne, znanstvene i nepristrane glasove treba cijeniti i slušati. Porijeklo virusa ozbiljno je i složeno znanstveno pitanje”, prenio je, između ostalog, iz Lanceta i Washington Post.

Drugi, manje vjerojatni scenarij zasnivao se na teoriji da se virus mogao uvesti u Kinu i sa smrznutom hranom. Tu su teoriju najviše zastupali kineski dužnosnici, ali mnogi međunarodni stručnjaci smatraju da je to malo vjerojatno. I teoriju “curenja virusa iz laboratorija”, koja je predmet intenzivnih spekulacija u SAD-u, nazvali su “najmanje vjerojatnim scenarijem”, a tim Svjetske zdravstvene organizacije ocijenio je da je više ne treba istraživati. To je iznenadilo čak i one koji su oko te teorije bilo izuzetno skeptični.

Međutim, na tiskovnoj konferenciji u povodu objavljivanja izvješća, glavni tajnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da scenarij “curenja virusa iz laboratorija” ipak treba detaljnije proučiti. “Iako je tim zaključio da je laboratorijsko curenje najmanje vjerojatna hipoteza, to zahtijeva daljnje istraživanje, potencijalno s dodatnim misijama stručnjaka koje sam spreman rasporediti”, rekao je Tedros, a prenio Washington Post. No i dalje nije osporen podatak da su Peter Ben Embarek i drugi istraživači iz tima izvijestili o ogromnom pritisku tijekom istraživanja sa svih strana, čak i od 60 kineskih kolega koji ne rade samo kao znanstvenici već i kao javnozdravstveni djelatnici. “Politika je uvijek bila u sobi s nama, s druge strane stola”, rekao je Peter Ben Embarek za Science Magazine tijekom intervjua objavljenog u veljači ove godine.

Kinu i njezina premijera Lija Keqianga podržalo je više od 60 zemalja u pismu WHO-u, naglasivši da je ‘istraga o porijeklu virusa znanstveni zadatak koji se ne smije politizirati’. PHOTO: Luka Stanzl/PIXSELL