Kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja je gradila i Pelješki most, drugi je najveći porezni dužnik u Crnoj Gori.
Prema Crnoj listi 200 najvećih dužnika crnogorske Porezne uprave, njezin je dug krajem prošle godine iznosio oko 11,2 milijuna eura.
Unatoč tome, zainteresirani su za nastavak izgradnje autoceste Bar-Boljare, čiju su prvi dionicu dovršili 2022. godine.
CRBC i crnogorska Porezna uprava nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa o poreznom dugu.
Ova tvrtka imala je posebne porezne i carinske olakšice za gradnju autoceste, čiji je 41 kilometar koštao oko milijardu eura.
Prema podacima crnogorskog Ministarstva financija, iz državne je blagajne kineskoj tvrtki i izvođačima isplaćeno oko 836 milijuna eura, podaci su nevladine organizacije Action for Social Justice.
“Ako ste doveli stranog partnera za izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori i platili mu tolike novce iz državne blagajne, onda je nedopustivo da on ima ijedan euro duga prema državi”, kaže direktorica ASP-a Ines Mrdović.
Mrdović napominje da država ima mehanizme naplate poreznih dugova.
“Nije to tvrtka koja u Crnoj Gori nema ništa. Naprotiv, ima određenu imovinu i financijska sredstva”.
Gradili bi i dalje
Prvu dionicu, dugu 41 kilometar, koja povezuje predgrađe Podgorice s Kolašinom na sjeveru Crne Gore, CRBC je gradio sedam godina, a završetak radova odgađan je pet puta.
Dionica je konačno puštena u promet 13. srpnja 2022. godine, na crnogorski Dan državnosti.
Ova dionica je samo četvrtina planirane ceste, koja je duga oko 170 kilometara i trebala bi povezati Bar na jugu i Boljare, na granici sa Srbijom.
CRBC je zainteresiran i za izgradnju drugih dionica pa su prošle godine crnogorskoj Vladi predočili da su za nastavak projekta izradili “detaljne studije, komercijalnu studiju, okvirne uvjete”.
Predlažu da se dionice realiziraju modelom privatno-javnog partnerstva.
A u međuvremenu je državni Monteput 31. siječnja raspisao natječaj vrijedan oko pet milijuna eura za izradu idejnog rješenja druge dionice, od Andrijevice, preko Berana do granice sa Srbijom.
Mrdović smatra da gradnju prve dionice CRBC ne preporučuje za nastavak suradnje.
“To je pokazao cijeli niz problema koji su se dogodili tijekom izgradnje… Mislim da bi se Vlada trebala okrenuti tvrtkama koje imaju veću reputaciju u vezi s realizacijom velikih infrastrukturnih projekata”.
Uz trogodišnju odgodu, CRBC je optužen i za nanošenje štete okolišu.
Tvrtka je sudskom presudom kažnjena zbog uništavanja ribe i ostalog života u rijeci Tari tijekom izgradnje autoceste. Presuda je ukinuta, a u tijeku je novo suđenje.
Oslobođeni poreza, a svjedeno u minusu
A tijekom izgradnje prve dionice kineska je tvrtka bila pod posebnim pravilima koja su uključivala porezna i carinska izuzeća.
Mrdović ističe da su, prema njihovim podacima, CRBC i njegovi kooperanti uštedjeli najmanje 250 milijuna eura na ime poreznih i carinskih olakšica.
U Poreznoj upravi Crne Gore za RSE nisu rekli koliki je ukupan iznos oslobođen poreza za kinesku kompaniju.
Unatoč tim koristima, CRBC je 2022. godinu, prema financijskim izvješćima, završio s gubitkom od gotovo 40 milijuna eura, dok izvješće za 2023. još nije dostupno.
Crna Gora je prvu dionicu izgradila kreditom od gotovo milijardu dolara kineske Exim banke.
Kako bi se zaštitile od valutnog rizika zbog fluktuirajućeg tečaja eura i dolara, vlasti su sklopile ugovor o zaštiti s nekoliko zapadnih banaka, čime su troškovi zajmova smanjeni za više od 27 milijuna eura.
U crnogorskom Ministarstvu financija za RSE je rečeno da je kineskoj banci isplaćeno šest rata kredita u ukupnom iznosu od oko 290 milijuna dolara.
Prvi dio kredita Crna Gora bi trebala otplatiti do siječnja 2035. godine.
Grade širom regije
CRBC u regiji CRBC također ima projekte u drugim zemljama regije. Jedan od njih, s Vladom Srbije, vrijedan je 3,2 milijarde eura.
CRBC je izgradio i Pelješki most koji povezuje najjužniji dio Hrvatske s ostatkom zemlje. Otvoren je u srpnju 2022. godine, istog mjeseca kada je u promet puštena prva dionica crnogorske autoceste.
Prema podacima Digitalnog forenzičkog centra, vrijednost kineskih projekata u pet zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije iznosi više od 13 milijardi eura.
Komentari