Akademik Branko Kincl u ponedjeljak je gostovao u programu N1 Televizije, gdje je govorio o obnovi Zagreba.

Kincl je rekao da je obnova logično usmjerena na elementarnije vrijednosti koje treba obnoviti, a to su prostori u kojima ljudi žive.

“Ta centripetalnost društva prema jednostranim aktivnostima nosi u sebi dosta opasnosti da se zaboravi ili zapusti grad kao takav. I mogućnost da se u jednoj daleko široj i kvalitetnoj obnovi donjogradske cjeline stvore nove vrijednosti koje su primjerene 21. stoljeću. Organizacija tog procesa je usmjerena prema samo jednoj aktivnosti, a to je konstrukcijska obnova”, rekao je Kincl.

Upozorio je da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti reagirala svojom izjavom o obnovi poslije potresa upozoravajući na vrijednosti grada i njegove urbanističke ideje koja je stvarana preko 150 godina.

“Prvom obnovom ili urbanističkom modernizacijom krajem 19. stoljeća i drugom modernizacijom prvom polovinom 20. stoljeća. Očekujemo da se se ova prilika nakon potresa pretvori u jednu novu vrijednost, a to je treća urbanistička modernizacija. Ne vidimo da se priprema ta opća ili šira obnova na koju smo mi upozorili i našom izjavom i konferencijom koja je koncem 5. mjeseca održana”, pojašnjava Kincl.

Grad podijeljen u 113 zona

Govorio je i o 113 zona obnove u Zagrebu.

“Tema imamo više od 113, a ja samo tu jednom simboličkom smislu naslovio. Detaljni urbanistički plan centra grada, prvi koje donesen 1976. pod mojim rukovodstvom donesen i u tom smo planu predvijdeli u donjogradskom prostoru 113 zona koja svaka za sebe donosi određenu posebnost.

Moje je mišljenje da je trebalo početi već pripremati obnovu tih 113 zona. Arhitekata i to jako dobrih arthitekata u Zagrebu i Hrvatskoj postoji dovoljno da se jedan takav projekt obnove i moguće izgradnje i uređenja prostora 113 zona započne na cjelovitoj osnovi”, kazao je Kincl.

Vizura Donjeg grada nakon obnove

Akademik je istaknuo da je Donji grad zapravo sažetak ili fokusna točka grada u cjelini.

“Slojevitost problema koji se nameću kao pitanja za rješavanje jednostavno na njega je moguće odgovoriti samo multidisplinarnošću i nekim metodama rada koje spadaju u suvremenost civilizacijsku koje su na jedan način demonstrirane na nekim drugim točkama u svijetu. Mi smo i na našoj konferenciji pozvali 20-ak predavača”, rekao je.

Pojedinačna vrijednost Donjeg grada je zgrada, tvrdi.

“Zgrade su vezane za određenu kulturu života tog vremena i građene određenim tehnologijama tog vremena. Ako hoćemo Donji Grad uvesti preko treće urbane modernizacije u 21. stoljeće, te zgrade očekuje znatna obnova. I to obnova koja treba riješiti dispozicijski plan. Ako usporedimo stanove od 150 godina i stanove koje danas projektiramo, taj dispozicijski plan je potpuno različit”, pojašnjava.

Ljude treba zbrinuti

Kincl ističe da je jedan od problema i taj što grad nema veći broj stanova u vlasništvu.

“Sad se taj problem vidi.  Ljude bi trebalo sustavno zbrinjavati da bi se na tim mogućim mjestima što bliže centru stanovanja, da bi se njihovi stanovi mogli kvalitetno obnoviti. Vi vrlo teško možete ozbiljnije radove obavljati u stanu koji je naseljen”, kazao je akademik.