Kineske financijske institucije posudile su zemljama u razvoju 1,34 bilijuna dolara od 2000. do 2021. godine, izračunala je američka tvrtka AidData, otkrivajući prebacivanje težišta s gradnje infrastrukture na pomoć.

Odobreni krediti dosegnuli su vrhunac od gotovo 136 milijardi dolara u 2016. godini, a u 2021. Kina je obećala još gotovo 80 milijardi dolara zajmova i bespovratnih sredstava, prema podacima koji obuhvaćaju gotovo 21.000 projekata u 165 zemalja s niskim i srednjim dohotkom.

Inozemno kreditiranje priskrbilo je Pekingu saveznike među zemljama u razvoju širom svijeta, ali i kritike na Zapadu i u nekim zemljama primateljicama, uključujući Šri Lanku i Zambiju, koje se žale da neće moći vratiti nagomilani dug.

Kinesko financiranje u inozemstvu pokazuje promjene u izvorima i u fokusu, pokazuju podaci.

Godine 2013., kada je predsjednik Xi Jinping pokrenuo inicijativu Pojas i put za izgradnju infrastrukture diljem zemalja u razvoju, više od polovine zajmova odobrile su kineske banke. Od 2015. njihov udio počeo se smanjivati i u 2021. iznosio je 22 posto.

Palicu su u međuvremenu preuzele kineska središnja banka i Državna uprava za devizne tečajeve (SAFE), koje upravljaju deviznim rezervama Kine i u 2021. odobrile su više od polovine zajmova i gotovo sve zajmove za pomoć.

Promijenili su se i zajmoprimci pa su tako zajmovi afričkim zemljama pali s 31 posto ukupnog iznosa u 2018. na 12 posto u 2021., dok su se zajmovi europskim zemljama gotovo učetverostručili, na 23 posto.

“Peking danas manevrira u nepoznatoj i neugodnoj ulozi najvećeg službenog naplatitelja dugova na svijetu”, zaključili su autori izvješća AidData, istraživačkog ‘laboratorija’ američkog Sveučilišta William and Mary.

Značajan dio zajmova pomoći denominiran je u kineskoj valuti, utvrdili su, dodajući i da su zajmovi u kineskoj valuti u 2020. nadmašili one u dolarima. Učestalo je kašnjenje otplate kineskim zajmodavcima, napominu.

Kina upravlja rizikom otplate, između ostalog, otvaranjem depozitnih računa u stranoj valuti koje kontrolira, navode istraživači AidData-e. Aranžman je kontroverzan jer Kini jamči prioritet u naplati u slučaju eventualnog koordiniranog reprogramiranja duga.

AidData je identificirao 15 zemalja, prvenstveno u Africi, na čijim je depozitnim računima u lipnju ove godine bilo položene ukupno 2,5 milijardi dolara.

Brad Parks, vodeći autor studije, objašnjava da nisu mogli identificirati sve račune jer su uglavnom povjerljivi, ali otkrili su kolateralizirane zajmove u vrijednosti od 614 milijardi dolara i podatak da je glavni izvor kolaterala koji traže kineski zajmodavci gotovina.

To upućuje na zaključak da bi iznos na depozitnim računima mogao biti daleko veći od 2,5 milijarde dolara, dodaje.

Kina također više surađuje s multilateralnim zajmodavcima i zapadnim komercijalnim bankama. U 2021. godini polovinu redovnih zajmova odobrili su u suradnji s drugim bankama, od čega 80 posto sa zapadnim bankama i s međunarodnim financijskim institucijama.