Kina je u četvrtak postala prva zemlja koja je uspjela spustiti letjelicu na ‘tamnu’ stranu Mjeseca, što predstavlja novi uspjeh u ambicioznom kineskom svemirskom programu.

Istraživački lunarni modul Chang’e-4, lansiran sa Zemlje 8. prosinca, sigurno je sletio na drugu stranu Mjeseca u 10.26 sati po pekinškom vremenu (u 3.26 po srednjoeuropskom).

Modul je odmah poslao i fotografiju s ‘tamne strane’ satelitu Queqiao koji kruži oko Mjeseca, objavila je javna televizija CCTV.

Još nijedna letjelica, svemirski brod, modul ili sonda nije dotaknula tlo na drugoj Mjesečevoj strani, onoj nevidljivoj sa Zemlje.

Suprotno od Mjesečeva lica koje je stalno okrenuto prema Zemlji, zaravnjeno i pogodno za slijetanja, ono skriveno je ‘grubo’, prepuno planina, kratera i teškog terena.

Kina je ovu zahtjevnu i posebno tešku operaciju s tehnološkog gledišta pripremala godinama.

Jedan od najvažnijih izazova je komunikacija s lunarnim robotom pošto je tamna strana Mjeseca uvijek okrenuta suprotno Zemlji i nema ‘izravne linije’ za transmisiju signala, osim postavljanja odašiljača.

Kina je zato u svibnju lansirala satelit Queqiao (Svrakin most) u lunarnu orbitu kako bi omogućila komunikaciju Zemlje i modula na Zemlji nevidljivoj strani.

Tijekom lunarne noći, koja traje 14 zemaljskih dana, temperatura se spušta na minus 173 stupnja, a tijekom dana, koji je također ekvivalent 14 zemaljskih, raste na 127 stupnjeva. Da stvari budu tehnološki još složenije,  Chang’e-4 poslan je u regiju blizu Mjesečeva južnog pola koja je posebno strma.

Modul je sletio u Aitkenov krater, nazvan tako po američkom astronautu Grant Aitkenu.

“Slijetanje je bio velik izazov, težak posao, riskantan”, rekao Wu Weiren, šef kineskog svemirskog programa.

Cijeli je postupak izveden automatski, bez uplitanja sa Zemlje.

Chang’e 4, nazvan tako po kineskoj božici Mjeseca, istraživat će njegovu površinu, mjeriti radijaciju i pokušati posijati sjeme rajčice i još nekoliko vrsta povrća.

Kineski svemirski program iznimno je ambiciozan. Kasnije ove godine na Mjesec bi trebao biti lansiran i modul Chang’e 5 koji će prikupljati uzroke kamenja i stijenja i vratiti ih na Zemlju.

Kinezi planiraju poslati i rover na Mars do 2020., izgraditi vlastitu svemirsku postaju do 2022., poslati istraživačku misiju na Jupiter do 2029. i poslati čovjeka na Mjesec do 2030. godine.