Kineski dužnosnici u srijedu su otkrili nove detalje o svojim planovima za lunarnu misiju s ljudskom posadom. Kina pokušava postati tek druga nacija koja je poslala ljude na Mjesec.

Zhang Hailian, zamjenik glavnog inženjera Kineske svemirske agencije za let s ljudskom posadom (CMSA), otkrio je preliminarni plan na summitu o zrakoplovstvu u srijedu u gradu Wuhanu, prema državnoj novinskoj agenciji Xinhua.

Misija, za koju se očekuje da će poletjeti prije 2030., dio je projekta uspostave postaje za istraživanje Mjeseca. Istraživat će kako najbolje izgraditi postrojenje i izvršiti zadatke istraživanja Mjeseca i druge eksperimente, rekao je Zhang.

Dvije rakete-nosači poslat će uređaj za slijetanje na Mjesečevu površinu i svemirsku letjelicu s ljudskom posadom u mjesečevu orbitu, prije nego što se spoje jedno s drugim, piše državni Global Times. Nakon pristajanja, kineski astronauti na brodu ući će u modul za pristajanje koji će koristiti za spuštanje na površinu Mjeseca.

Dok su na Mjesecu, prikupljat će uzorke i provoditi “znanstvena istraživanja”, prije nego što odu u modul i ponovno se spoje sa svemirskom letjelicom koja čeka u orbiti i koja će ih vratiti na Zemlju.

Kako bi se pripremili za misiju, kineski istraživači užurbano razvijaju svu potrebnu opremu uključujući odijela za Mjesec, lunarne rovere s posadom, svemirske brodove za ljudsku posadu i module za spuštanje na Mjesec, izvijestila je Xinhua.

Državni mediji ne navode koliko astronauta Kina planira poslati na Mjesec. Mjesečeva misija najnoviji je korak u kineskom nastojanju da unaprijedi svoj svemirski program, koji je posljednjih godina doživio nekoliko prijelomnih trenutaka.

Kina je kasnila u svemirskoj utrci, nije poslala svoj prvi satelit u orbitu sve do 1970. godine,  kada su Sjedinjene Države već spustile astronaute na Mjesec. Peking je sve brzo sustigao.

Godine 2013. Kina je uspješno spustila rover na Mjesec, postavši tek treća zemlja kojoj je to uspjelo. U to je vrijeme kineski čelnik Xi Jinping rekao da je “san o svemiru dio sna da Kina postane jača”.

Pod Xijevim vodstvom Kina je potrošila milijarde na svoj ambiciozni svemirski program. Iako nema službenih javnih podataka o ulaganju Pekinga u istraživanje svemira, konzultantska tvrtka Euroconsult procjenjuje da je ono iznosilo oko 5,8 milijardi dolara u 2019. godini.

Te je godine Kina poslala rover na suprotnu stranu Mjeseca, prvi put u povijesti. Zatim je 2020. postala tek treća zemlja koja je uspješno prikupila uzorke stijena s Mjeseca.

Kina je također provela posljednjih nekoliko godina u izgradnji vlastite svemirske stanice Tiangong, koja je dovršena u studenom. Postaja je tek druga operativna orbitalna ispostava, uz Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), s koje su kineski astronauti dugo bili isključeni zbog američkih političkih primjedbi i zakonskih ograničenja.

No očekuje se da će ISS završiti s radom 2030. godine , što bi Tiangong moglo ostaviti jedinom preostalom ispostavom. Kina je nastojala otvoriti svoju postaju za suradnju s međunarodnim partnerima, uključujući ugošćavanje eksperimenata iz drugih zemalja, piše CNN.