U povodu desete obljetnice Inicijative Jedan pojas, jedan put, koju je 2013. godine pokrenuo kineski predsjednik Xi Jinping s ciljem izgradnje “gospodarskog pojasa Puta svile” i “pomorskog Puta svile 21. stoljeća”, Veleposlanstvo Narodne Republike Kine u Hrvatskoj organiziralo je seminar u Korčuli, rodnom gradu svjetskog putnika, moreplovca, trgovca i putopisca Marka Pola. On je prije 740 godina prešao desetak tisuća kilometara drevnog Puta svile, a njegova knjiga “Putovanja Marka Pola” otvorila je zapadnjacima prozor za razumijevanje Kine. „Drevni Put svile nije samo put razmjene robe i trgovine, već i put civilizacijske razmjene. To je dokaz da razmjena između Kine i Europe ima dugu i duboku povijest, dok je Put svile povezivao Kinu i Zapad“, tako je u svojoj kolumni za tjednik Nacional nedavno pisao veleposlanik Narodne Republike Kine Qi Qianjin. Najznačajniji simbol povezivanja Hrvatske, male europske zemlje, i Kine svakako je Pelješki most, kao jedan u nizu infrastrukturnih projekata koji su uspješno izvedeni u okviru Inicijative Pojas i put. Krajem srpnja svečano je otvoren obnovljeni Marko Polo Centar u Korčuli, financiran uglavnom europskim novcem, u renesansno-gotičkoj kući u kojoj se vjeruje da je rođen Marko Polo, a novi, moderni postav priča priču o njegovoj ostavštini, ali i onodobnim civilizacijskim dosezima korčulanske sredine.

Rukopis koji je nastao u đenoveškom zatvoru nakon zarobljavanja Marka Pola tijekom pomorske bitke kod Korčule između Venecije i Genove u rujnu 1298. godine, postao je najčitanija knjiga nakon Biblije.

U proteklih 10 godina, u okviru Inicijative Pojas i put, Kina je potpisala više od 200 dokumenata o suradnji sa 152 zemlje i 32 međunarodne organizacije, formirala više od 3000 projekata suradnje, potaknula gotovo bilijun američkih dolara ulaganja i stvorila ključne projekte u infrastrukturi, zelenoj energiji, smanjenju siromaštva, poljoprivrednoj tehnologiji, strukovnom obrazovanju i drugim područjima. Ukupni obujam uvoza i izvoza Kine i zemalja svijeta na zajedničkoj izgradnji dosegao je 19,1 bilijun američkih dolara, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,4 posto.

Dakako, čule su se i razne kritike na temu ove kineske inicijative, a jedna je od najčešćih da su neke zemlje, poput Crne Gore ili Šri Lanke, koje su uzele zajmove od Kine, pale u dužničko ropstvo i morale tražiti pomoć MMF-a. Kinu se optužuje za “diplomaciju dužničke zamke”, kojom se nerazvijene države, osobito one u Africi, “natjera” na prevelike dugove kako bi ih se koristilo kao polugu za politički utjecaj. Nemogućnost otplate duga aktivira dio ugovora prema kojem Kina može preuzeti potpunu kontrolu nad određenom infrastrukturom. Inače, u ime Republike Hrvatske Memorandum o suglasnosti između Vlade Narodne Republike Kine i Republike Hrvatske o suradnji u okviru Gospodarskog pojasa Put svile i Inicijative Jedan pojas jedan put, potpisan je 2017. godine. U međuvremenu je iz takvog sporazuma izašla Italija.

Veleposlanik Narodne Republike Kine Qi Qianjin sa supružnicima ritom zhao i antom simonićem ispred Pelješkog mosta koji su izgradili kineski radnici. FOTO: Veleposlanstvo Republike Kine, Rita Zhao

Više o toj temi tjednik Nacional doznao je kroz razgovor s Antom Simonićem, bivšim potpredsjednikom hrvatske vlade, bivšim veleposlanikom Republike Hrvatske u Pekingu i predsjednikom Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva u Rijeci, koji osim što je priznati liječnik i znanstvenik, vrstan je poznavatelj Kine i kinesko-hrvatskih odnosa, na čijem promicanju godinama radi.

NACIONAL: Je li nakon 10 godina Inicijativa Pojas i put postigla svoj cilj?

To je fantastičan projekt usmjeren na rješavanje globalnih problema, a i Kinezi se svojom inicijativom zalažu za win-win situaciju, koja svima daje šansu da budu pobjednici i da svi imaju koristi. Tako je najlakše pridobiti različite države na suradnju. To je vrlo mudra koncepcija i ona se naslanja na 5000 godina kineske civilizacije i kulture u kontinuitetu, kao i na njihov svjetonazor i mudrost. Kinezi imaju državu preko 2200 godina i znaju njome upravljati, pa i manipulirati ako hoćete. U njoj živi preko 50 različitih naroda, nacija, kultura, kuhinja… i treba znati to pomiriti. Navedeno je siloviti poticatelj političke mudrosti i strpljenja. Uostalom, njihova diplomacija je starija od diplomacije Vatikana.

NACIONAL: Analitičari kažu da je to kineski oblik globalizacije, koji je zapravo interes Kine?

Naravno, Kina kao ekonomska velesila razmišlja globalno. I postaje globalna sila od koje se i očekuje da nudi globalna rješenja. Bilo bi suludo očekivati da Kina to radi samo altruistički ili sebi na štetu. Naravno da to nitko ne očekuje. I kao što mi u takvoj suradnji tražimo korist za sebe, to, dakako, očekuje i Kina za sebe. Taj odnos mora biti izbalansiran. O onoj drugoj strani, a tu smo i mi, ovisi da iz te palete mogućnosti izabere za sebe najbolje rješenje. U principu, Hrvatska je premala da bi sama bila partner Kine tako da ta koncepcija predviđa suradnju s puno država i ona u tom smislu nije ni sebična niti isključuje bilo koga. Puno je efikasnije i profitabilnije ako radite s još nekim partnerima. Jer ako gradite željeznicu ili autocestu, one u principu povezuju cijele regije i države, a ne samo dva grada – osobito ako ste zemljopisno mali kao Hrvatska. Kina za to ima snage i znanja te, naravno, ne surađuje samo s malim partnerima, nego razmišlja globalno. Radi u golemom zamahu i radi strpljivo. To je svakako vezano uz tradiciju Puta svile, čiji je jedan od začetnika i naše gore list Marko Polo. Zato i osjećamo bliskost te koncepcije i smatram da je pred nama razdoblje velikih šansi.

NACIONAL: Što kažete na tvrdnje da su mnoge zemlje, poput Crne Gore ili Šri Lanke, bačene u dužničko ropstvo?

To vam je kao kad uzimate kredit od banke. Morate znati kako ćete ga vratiti. Ali poznajući Kinu, siguran sam da ona ne ide s ciljem da nabrzinu opljačka bilo koju zemlju. Kina se ne želi kompromitirati. Njen je cilj mijenjati svijet u pozitivnom smislu. Kina je do sredine 19. stoljeća bila vodeća svjetska gospodarska sila. Bila je prva ekonomija svijeta i nikada to nije radila nauštrb drugih. Upravo suprotno, Kina se zatvarala, gradila oko sebe Kineski zid, nije posezala za tuđim teritorijima na rušilački ili osvajački način. Ako su se neke države našle u takvim dužničkim problemima, znači da nisu bile pripremljene za takvu suradnju, a moguće je i da je negdje za to kriva korupcija. Netko je sebi zgrnuo novac, a poslije je država završila u kreditnom ropstvu. Sve te slučajeve trebalo bi dobro proučiti. Uostalom, treba vidjeti pod kojim uvjetima i u kakvim aranžmanima radi, usporedbe radi, Svjetska banka. Nudi li Pax Americana kvalitetno rješenje cijelome čovječanstvu? Svijet u kojem živimo nije najbolji i svima nam je jasno da bi trebao biti bolji, a Kinezi nude rješenje u tom pravcu. Ne vidim nijedan drugi globalni plan koji bi u tolikoj mjeri bio tako sveobuhvatno prihvatljiv. Vidim to kao iskazivanje dobre volje i mudrosti Kine, kao i iskazivanje kineskih kapaciteta, a ne kao prijetnju usmjerenu protiv bilo koga. Stvara se novi svjetski poredak, a Kina je jedna od njegovih ključnih snaga. Naravno da pritom ugrožava interese aktualnih međunarodnih i globalnih nositelja moći i vlasti. Kina je novi veleigrač na globalnoj pozornici, a povijest nas uči da oni koji imaju moć i vlast, rijetko su ih predavali milom. Pred nama je zato golemi izazov: kako ostvariti bolji i pravedniji svijet za sve ljude. Danas milijarda ljudi na svijetu nema dovoljno vode, 300 milijuna djece ne ide u školu, stotine milijuna ljudi gladuje… Kinezi promiču drugačiji sustav promišljanja i kvaliteta od zapadnjačkoga pa su njihov način razmišljanja i djelovanja nove šanse za svijet. To vam je kao integrirana medicina kojom se ja bavim – što znači da se medicinska znanost integrira s kineskim tradicionalnim znanjima.

NACIONAL: Koliko su rat u Ukrajini i stravični sukobi na Bliskom istoku ugrozili Inicijativu?

Svijet je svakako u krizi. S jedne strane, to usporava takve procese. Mi znamo da su ponekad odnosi među susjedima bremeniti. Jer najčešće konflikti nastaju na granici. Kada imate granične npr. geografske ili ekonomske interese, onda su ti odnosi kompleksni i treba veliko znanje da bi ih se moglo razumjeti. Nama je cilj predvidjeti situacije, kao što ja kao liječnik moram moći dati prognozu o tome hoće li npr. pacijent preživjeti ili neće. A najlakše je predvidjeti budućnost tako da je kreirate. Mi kao mala zemlja nismo u poziciji kreatora budućnosti svijeta, ali možemo sjediti za stolom s onima koji svijet kreiraju. I možemo pridonijeti u nekim situacijama da ta kreacija bude što kvalitetnija i nama prihvatljiva te pomoći slabije upućenima u razumijevanju novih šansi za stvaranje boljega svijeta.

NACIONAL: Kakva je pozicija Kine s obzirom na sukob na Bliskom istoku?

Osuđuje sve terorističke aktivnosti pa tako, naravno, i krvavi napad Hamasa, stoga podržava pravo Izraela na obranu. Ali Kina se zalaže za mir pa se protivi bilo kakvom nasilju i ratu te osuđuje i osvetničke udare po Gazi. Promiče nastojanje za strpljivom uspostavom pravednog i dugotrajnog mira između Židova i muslimana na Bliskom istoku, što u ovom slučaju na prvo mjesto stavlja nužnost kvalitetnog rješenja palestinskog pitanja.

FOTO: Veleposlanstvo Republike Kine, Rita Zhao

NACIONAL: Hrvatska i Kina tradicionalno imaju dobre odnose, no Hrvatska je dio NATO-a i EU-a, koliko to utječe na naše odnose u ovoj situaciji?

Hrvatska je oduvijek bila dio Zapada, ali je sada s njime i politički i institucionalno snažno vezana. Sigurno da je ta činjenica polazni okvir za definiranje odnosa Hrvatske i Kine, jer od država se traži da se odrede kamo pripadaju i na međunarodnom planu. Doduše, imamo neke susjede koji se u tome ponašaju značajno drugačije. Međutim, mislim da se treba držati one – umiljato janje dvije majke siše. Imamo uzor i u nedavnoj prošlosti Jugoslavije, koja je znala dobro manevrirati tijekom bremenitih međunarodnih nadmetanja. A dobro igrati znači razumjeti i jednu i drugu stranu, dapače, čak biti i medijator. Evo, spomenut ću jedan primjer. Koncepcija „jedne Kine“ nije priznata od Vatikana pa s Pekingom nema diplomatske odnose. Mi bismo mogli pomoći u toj situaciji i dobiti još prepoznatljiviji status. U tom slučaju mi ne bismo bili samo u mnogim aspektima mala zemlja, već bismo dobili na važnosti kao pomiritelj dvaju važnih sustava. Hrvatska mora biti dosljedna i prema Kini. Hrvatska službeno priznaje jednu Kinu, čiji je glavni grad Peking. A Tajvan je dio te Kine. Mi nemamo diplomatske odnose s Tajvanom. Kao ni SAD ni npr. sve članice EU-a. Naravno da Hrvatska navedeni konflikt ne može riješiti, no moramo ostati dosljedni. Jedna od petnaestak država u svijetu koje priznaju Tajvan je Vatikan. I ova situacija u kojoj se sada svijet nalazi možda može pomoći da pomognemo i svojim partnerima u EU-u približiti zemlju koja na mnoge stvari gleda drugačije. Napokon, za EU je Kina prvi ekonomski partner – trgovinska razmjena bila je 2022. preko 800 milijardi dolara.

NACIONAL: Ali čini se da EU silno želi smanjiti obim ekonomske suradnje, odnosno, uvoz iz Kine i kineske investicije?

To je točno, no s druge strane, najveća europska ekonomska sila Njemačka ima odlične odnose s Kinom. Bivša kancelarka Angela Merkel znala je dvaput godišnje dolaziti u Kinu s velikim dijelom svoje vlade. Njihova godišnja razmjena je preko 200 milijardi dolara. Zato treba shvatiti da ipak svaka zemlja prvenstveno gleda vlastite interese, kao i da je političarima dužnost braniti interese države kojoj su na čelu. Jasno je kakav politički nazor prevladava danas u Europskoj uniji, prema NATO-u ili SAD-u. Hrvatska je dio toga saveza, izabrali smo taj put i moramo biti korektni partneri. Ali nemojte zaboraviti da i Amerika ima golemu suradnju s Kinom i u globalnoj ekonomiji te su veze toliko isprepletene da ih je nemoguće prekinuti. Na primjer, Kina je vlasnik sedamdesetak milijardi dolara američkoga duga. Kada bi oni bacili taj silni novac na svjetsko tržište, srušili bi svjetski financijski sustav.

NACIONAL: Iako je EU imao određene rezerve, Pelješki most je izuzetno uspješan projekt koji simbolički povezuje Hrvatsku i Kinu. Ima li šanse za neke slične projekte u budućnosti bez obzira na sadašnju situaciju u svijetu?

Apsolutno. Takvih će situacija u svijetu uvijek biti, ali vjerujem i prilika za suradnju. Što se tiče Pelješkog mosta, EU je dao golemi novac i očekivao je da ga Hrvatska potroši na europske kompanije. No kineska ponuda bila je uvjerljivo najbolja, što se u konačnici i vidi. Mi moramo imati dovoljno slobode i snage da gledamo i vlastiti interes. Tko kaže da drugi to ne rade? To je sve politika i igra moći i tu treba biti mudar. Hrvatska je odabrala određeni put, ali taj put ne isključuje Kinu. Kina je sve moćnija, stvara se novi svjetski poredak i mi ćemo se, kao i naši saveznici, morati prilagoditi novim okolnostima. Danas je najdinamičnije područje svijeta Pacifik. A pogledajte koliko mi tamo imamo diplomata, a koliko u svojoj regiji. Ne želim nikoga podcjenjivati, ali mi moramo imati prioritete u svojim strateškim ciljevima. Ovo je razdoblje šansi, Hrvatska treba znati iskoristiti tu šansu i igrati mudro.

NACIONAL: Rat u Ukrajini, koji je započeo ruskom agresijom, nekako je u drugom planu. Može li Kina odigrati ulogu posrednika između tih dviju zemalja i utjecati na završetak krvoprolića?

Mislim da će Kina biti ključni igrač jer se drži na distanci i poziva na smirivanje situacije. Na temelju određenih afiniteta možda bismo voljeli da se Kina u toj situaciji postavi puno otvorenije. No to je ta mudrost. Kina se u taj rat ne miješa, ima iznimno dobre odnose s Rusijom, ali i s Ukrajinom. Stoga Kinezi kazuju – to nije naš rat, ali želimo pomoći. Kina nije dio ijednog vojnog bloka i to je temelj njene dugovjeke koncepcije. Ona je, istina, dio Šangajske skupine i npr. BRIKS-a, no to nisu vojni blokovi. I vodi vrlo mudru politiku jer od svega toga na kraju ima koristi. Naprimjer, ima jeftinije plin i naftu. Tako se postavljaju pametni ljudi pa i u krizi naprave najbolje što mogu. Nemojte zaboraviti da je kineski predsjednik Xi Jinping prilikom bilateralnog sastanka s predsjednikom Putinom zahtijevao od Rusije da ni ne spominje upotrebu nuklearnog oružja. Koliko ja znam, to je vrlo ozbiljno shvaćeno.