Na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu kinesko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo je dokument o stajalištu u kojem je pozvalo na nastavak mirovnih pregovora, ukidanje jednostranih sankcija i istaknulo svoje protivljenje uporabi nuklearnog oružja. Kina je  ponovila svoje pozive za pronalaskom političkog rješenja ukrajinskog sukoba, dok je Peking pod sve većim pritiskom Sjedinjenih Država i njegovih saveznika zbog sve većeg partnerstva s Moskvom.

“Sukob i rat nikome ne koriste. Sve strane moraju ostati racionalne i suzdržane, izbjegavati raspirivanje plamena i pogoršanje napetosti te spriječiti daljnje pogoršanje krize ili čak izmicanje kontroli”, piše u dokumentu. Dokument od 12 točaka dio je najnovijih napora Pekinga da se predstavi kao neutralni mirovni posrednik, dok se bori da uravnoteži svoje “bezgranično” prijateljstvo s Moskvom i narušene odnose sa Zapadom dok rat traje.

Ne spominje se rusko kršenje suvereniteta Ukrajine, ali…

Međutim, tvrdnja Kine o neutralnosti ozbiljno je potkopana odbijanjem da prizna prirodu sukoba, odnosno izbjegavanjem da ga nazove “invazijom”, te diplomatskom i gospodarskom potporom Moskvi. Zapadni dužnosnici također su izrazili zabrinutost da Kina možda razmatra pružanje smrtonosne vojne pomoći Rusiji, što je optužba koju je Peking odbacio.

Dokument o stajalištu uglavnom je ponavljanje postojećeg stajališta Kine, što uključuje pozivanje obje sukobljene strane na nastavak mirovnih pregovora. “Dijalog i pregovori jedino su održivo rješenje za ukrajinsku krizu”, navodi se. Iznosi se tvrdnja kako će Kina u budućnosti igrati “konstruktivnu ulogu”, ali se ne preciziraju detalji.

U dokumentu je naglašeno da se “suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet svih zemalja moraju učinkovito podržati”, ali se ne priznaje rusko kršenje suvereniteta Ukrajine niti se čak spominje riječ “invazija”. CNN piše kako dokument predstavlja slabo prikrivenu kritiku SAD-a jer poziva na napuštanje “hladnoratovskog mentaliteta”.

“Jednostrane sankcije ne mogu riješiti problem”

“Sigurnost regije ne bi se trebala postići jačanjem ili širenjem vojnih blokova. Legitimni sigurnosni interesi i brige svih zemalja moraju se ozbiljno shvatiti i njima se na odgovarajući način pozabaviti”, dodaje Kina. Time se ponavlja stajalište Moskve koja okrivljuje Zapad za izazivanje rata kroz širenje NATO-a.

Peking kritizira široke ekonomske sankcije koje su SAD i druge zapadne zemlje nametnuli Rusiji. “Jednostrane sankcije i maksimalni pritisci ne mogu riješiti problem; oni samo stvaraju nove probleme. Relevantne zemlje trebale bi prestati zlorabiti jednostrane sankcije i ‘jurisdikciju duge ruke’ protiv drugih zemalja, kako bi dale svoj udio u deeskalaciji ukrajinske krize”, uvjereni su Kinezi.

“Ne smiju se voditi nuklearni ratovi”

Ističe se kinesko protivljenje uporabi nuklearnog oružja, što je stajalište koje je kineski čelnik Xi Jinping prenio zapadnim čelnicima prošle godine. “Nuklearno oružje se ne smije koristiti i ne smiju se voditi nuklearni ratovi. Treba se suprotstaviti prijetnji ili uporabi nuklearnog oružja. Nuklearno širenje mora se spriječiti i nuklearna kriza izbjeći”, smatra Peking.

Također upozorava se na opasnost oružanih napada na nuklearne elektrane ili druga miroljubiva nuklearna postrojenja. Dokument o stajalištu prvi je prošlog tjedna najavio glavni kineski diplomat Wang Yi na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, dok je pokušavao prikazati Peking kao odgovornog mirovnog pregovarača.

Ukrajina: Kina bi trebala razgovarati s obje strane

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin se u Moskvi u srijedu susreo sa šefom kineske diplomacije Wangom Yijem. Putin je tom prilikom rekao kako je “suradnja s Pekingom bitna kako bi se stabilizirao međunarodni poredak”. Iako se Kina predstavlja kao neutralna strana u sukobu, taj posjet čini tu tezu neuvjerljivom.

Ukrajinska diplomatkinja u Pekingu Žana Leščinska navodi kako kineski dokument pokazuje kako “Kina želi biti uključena u globalne napore za zaustavljanje rata u Ukrajini”. No, dodaje kako bi “Kina trebala razgovarati s obje zemlje, a razgovora s Ukrajinom još uvijek nema”.