Pet godina otkako je kineski predsjednik Xi Jinping ambiciozno predstavio inicijativu infrastrukturnog povezivanja kontinenata novim Putem svile, Kina će koncem tjedna biti domaćin velikog skupa na kojem namjerava pokazati kako kani nadograditi plan.
Kinesku incijativu često se kritizira zbog navodne netransparentnosti, nepoštivanja propisa o zaštiti okoliša i korištenja ulaganja kao alata za politički utjecaj, između ostaloga.
Sjedinjene Države i drugi optužuju Kinu da stvara “dužničke zamke” za manje i slabije države. Primjer je Šri Lanka koja je u prosincu 2017. Kini predala svoju luku jer joj više nije mogla vraćati dugove.
No Kinezi su ostvarili i neke pobjede. Italija je prošli mjesec postala prva država članica G7 koja se pridružila inicijativi, što nije dobro odjeknulo u zapadnoj Europi i SAD-u.
Malezija je bila odustala od izgradnje željeznice u sklopu inicijative zbog prevelikog financijskog tereta, ali ovaj ga je mjesec ponovno pokrenula uz trećinu nižu cijenu od originalne.
Inicijativi bi se uskoro trebala pridružiti i Švicarska, a na summitu 16+1 početkom travnja u Dubrovniku, osmišljenom za jačanje kineskih investicija u države srednje i istočne Europe, pridružila joj se i Grčka.
Očekuje se da će se Kina u petak i subotu na dvodnevnom međunarodnom skupu u Pekingu, drugom forumu incijative otkako je pokrenuta, pohvaliti svim dobrim vijestima i dosadašnjim postignućima.
Događaju će prisustvovati svjetski čelnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, švicarskog predsjednika Uelia Maurerera, talijanskog premijera Giuseppea Contea, malezijskog predsjednika Mahathira Mohamada, pakistanskog premijera Imrana Khana, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza i nepalske predsjednice Bidhye Devi Bhandari.
Kineska vlada htjet će predstaviti “Pojas i put 2.0” – projekt koji se proširio na više od 120 država, uključujući polovicu članstva EU-a i dodao joj dimenzije poput “polarnog puta” i “digitalnog puta”, ističe Theresa Fallon, direktorica Centra za ruske, europske i azijske studije u Bruxellesu.
Xi je isprva predstavio kopneni “pojas” namijenjen izgradnji željeznica, prometnica, mostova i cjevovoda, te morski prometni “put”. Najavljena ulaganja trebala su iznositi bilijun dolara.
Kineski analitičar Peng Nian naglasio je da očekuje više sudionika nego na prvom forumu inicijative 2017. i najavu svježih investicija kineske vlade, ali ne i nove goleme projekte poput 60 milijardi dolara vrijednog kinesko-pakistanskog gospodarskog koridora.
“Peking želi svijetu pokazati da je odgovorna sila i želi iskoristiti ‘diplomaciju infrastrukturom’ za širenje svog utjecaja diljem svijeta”, ističe Tom Miller, autor knjige “Kineski san u Aziji: izgradnja carstva uz novi Put svile”.
Kineska vlada će pokušati dokazati da je naučila iz svojih pogrešaka i da planira poslovati transparentnije i profesionalnije, tvrdi analitičar.
Nakon što su se Italija i nekoliko država srednje i istočne Europe pridružile inicijativi “u Europi se razvija bojazan da Kina razvija politiku podijeli pa vladaj”, rekao je Miller.
Čelnici EU-a izrazili su zabrinutost oko kineskih infrastrukturnih i energetskih projekata koji krše zakone o radu i zaštiti okoliša. Primjerice, Kina u Srbiji i Bosni i Hercegovini gradi termoelektrane na ugljen iako se predstavlja svjetskim predvodnikom u borbi protiv klimatskih promjena.
Zabrinutost zapadnih država pojačana je i trgovinskim ratom između Kine i SAD-a. Washington se protivi kineskom planu izgradnje 5G telekomunikacijskih mreža diljem Europe i u Australiji i na Novom Zelandu. Američka vlada tvrdi da se oni koji surađuju s kineskim Huaweijem izlažu sigurnosnim rizicima.
Profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu Renmin u Pekingu Wang Yiwei rekao je kako Kina želi pokazati da je izvukla pouku iz prijašnjih iskustava, poput privremenog zaustavljanja izgradnje željeznice u Maleziji i da je sada spremna dijeliti rizike i odgovornosti sa zemljama domaćinima, a možda i s trećim stranama.
SAD, Japan i Europa proteklih su godina najavljivali da će na Pojas i put odgovoriti svojim infrastrukturnim investicijskim projektima.
Fallon naglašava da se će zemlje u razvoju okoristiti većim izborom. Dodala je kako zapadne države, posebice europske, posljednjih godina pri sklapanju poslova s Kinom odgađaju otvaranje pitanje kršenja ljudskih prava u toj državi.
EU i Kina su tako ovaj mjesec objavile dogovor o investicijama bez spomena na kinesko interniranje muslimanske manjine u regiji Xinjiangu.
“Kinezi su na početku bili ambiciozni i neodređeni, a s vremenom smo vidjeli da iza Pojasa i puta ima i strategije”.
“Mislim da države trebaju ulaziti u ove odnose s otvorenim očima i shvatiti da tu postoje i ozbiljna geopolitička pitanja”, zaključila je Fallon.