Američki državni tajnik Mike Pompeo u subotu je objavio da se ukidaju restrikcije u kontaktima između američkih i tajvanskih diplomata, vojnika i drugih dužnosnika, objavio je State Department u subotu.

Iako SAD, kao i većina drugih zemalja, nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa suradnja SAD-a i Tajvana – vojna, politička i druga – dodatno se pojačala, a sve u sklopu oštre politike prema Kini.

Mike Pompeo izjavio je da su ranije postojale restrikcije jer je američka vlada pokušavala ‘umiriti komunistički režim u Pekingu’, navodi se u priopćenju State Departmenta.

“Danas najavljujem ukidanje svih samonametnutih ograničenja. Izvršne agencije ništavnim bi trebale smatrati sve ‘kontakt smjernice’ vezane za odnose s Tajvanom koje je prethodno donio State Department u okviru ovlasti dodijeljenih državnom tajniku”, navodi Pompeo u istom priopćenju. Također, dodaje se da se poništavaju i svi dijelovi Priručnika za vanjske poslove koji prenose ovlasti ili na drugi način imaju namjeru regulirati suradnju izvršne vlasti s Tajvanom putem bilo kojeg entiteta koji nije Američki institut na Tajvanu (AIT). Kako je određeno Zakonom o odnosima s Tajvanom, ističe se, odnosima državne vlasti s Tajvanom upravljat će neprofitni AIT.

Pompeo dalje u priopćenju navodi da je Tajvan ‘živahna demokracija i pouzdan partner SAD-a’ te naglašava da američka vlada održava odnose s neslužbenim partnerima širom svijeta, pa tako ni Tajvan nije iznimka. “Naše dvije demokracije dijele zajedničke vrijednosti individualne slobode, vladavine zakona i poštivanja ljudskog dostojanstva”, piše Pompeo i zaključuje da ova izjava prepoznaje kako odnos SAD-a i Tajvana ne treba i ne bi trebao biti okovan samonametnutim ograničenjima birokracije.

Kineska Vlada bijesna zbog ‘lude provokacije’ SAD-a

Kineska Vlada, inače, u petak je objavila poprilično bijenu izjavu kojom je najoštrije osudila planirani posjet veleposlanice UN-a Kelly Craft Tajvanu te SAD optužila za ‘ludu provokaciju’. Poručili su da će SAD zbog posjeta Kelly Craft ‘platiti visoku cijenu’, objavili su američki mediji.

Glasnogovornik kineske misije pri UN-u poručio je da SAD neće uspjeti u svom pokušaju da naštete kineskim interesima putem političkih manipulacija o tajvanskom pitanju. Dodao je: “Želimo podsjetiti SAD da će onaj tko se igra vatrom izgorjeti. SAD će platiti visoku cijenu za svoje pogrešno djelovanje”.

U kineskom priopćenju navodi se da Kina snažno potiče SAD da zasuatve svoju ‘ludu provokaciju’ i prestanu stvarati nove probleme u kinesko-američkim odnosima i suradnji tih dviju zemalja i UN-a.

Kinu razbjesnila najava posjeta veleposlanice UN-a

Ovaj ljutiti odgovor i izjava uslijedili su nakon što je SAD najavio da će Kelly Craft posjetiti Tajvan sljedeći tjedan. Tamo bi se, najavljeno je, trebala sastati s tajvanskim dužnosnicima i diplomatima. Peking tvrdi da je otok dio njihovog teritorija sve dok Tajvan ima samoupravu. Najavljeno je da bi tijekom posjeta Craft trebala održati govor o važnosti tajvanskog sudjelovanja u međunarodnim organizacijama. Kina se godinama zalagala, i upjela je u tome, da Tajvan zadrži izoliranim od institucija UN-a.

Dakle, iako SAD službeno ne podržava neovisnost Tajvana, održavaju ono što nazivaju ‘snažnim, neslužbenim odnosima’ s Tajvanom te im pomažu u nabavi oružja i drugim obrambenim sposobnostima.

Craft se na jesen u New Yorku sastala s tajvanskim dužnosnikom te pozvala da se Tajvan vrati u okrilje Ujedinjenih naroda, gdje Peking igra značajnu ulogu. U svojim reakcijama i izjavama Kina ponavlja da je Tajvan neotuđivi dio kineskog teritorija te tvrde da po tom pitanju imaju potporu UN-a. “Međunarodna zajednica široko je prepoznala načelo jedne Kine i osnovna norma međunarodnih odnosa potvrđena je rezolucijom Generalne skupštine UN-a 2758”, navode Kinezi u priopćenju.

Također, izrazili su nadu da će se kod buduće administracije novog predsjednika Joea Bidena susresti s ‘nježnijim stavom’. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je prošli tjedan državnom mediju CGTN da se ‘otvara novi prozor nade’ s Bidenovom administracijom.

Napetosti na najvišoj razini od sredine 1990-ih

Vojni tajvanski dužnosnik ranije ovog tjedna izvijestio je da su kineski zrakoplovi izveli rekordnih 380 upada u tajvansku obrambenu zonu prošle godine. Think tank povezan s vojskom upozorio je da su napetosti sada na najvišoj razini od sredine 1990-ih.

Demokratski i samoupravni Tajvan živi pod stalnom prijetnjom invazije autoritarne Kine, koja otok doživljava kao vlastiti teritorij i obećala je da će ga jednog dana zauzeti, silom ako je potrebno, prenijela je francuska novinska agencija Afp. Neprijateljstvo u Pekingu dramatično se povećalo otkako je tajvanskapredsjednica Tsai Ing-wen pobijedila na izborima 2016. godine, jer odbacuje ideju da je otok dio “jedne Kine”.

No, zveckanje oružjem doseglo je nove vrhunce prošle godine kad je Peking poslao mlažnjake, bombardere i nadzorne zrakoplove u tajvansku zonu za identifikaciju protuzračne obrane (ADIZ).

Glasnogovornik ministarstva obrane Shih Shun-wen rekao je da “380 upada u naš jugozapadni ADIZ 2020. godine znači puno više upada nego prije” te da “predstavlja prijetnju regionalnoj i našoj nacionalnoj sigurnosti.” Kineski zrakoplovi ciljali su to područje “kako bi testirali odgovor naše vojske, izvršili pritisak na našu zračnu obranu i stisnuli zračni prostor za naše aktivnosti”, dodao je glasnogovornik.

Tajvan najavio izgradnju flote podmornica

Odnosi između Kine i Tajvana dodatno su narušeni nakon što je početkom ovog tjedna Tajvan najavio izgradnju flote podmornica koje bi trebale odvratiti Peking od invazije ili pomorske blokade otočne države. Kako su javile agencije, kineska vojska već nekoliko mjeseci vojno provocira odcijepljenu državu, za koju je kineski predsjednik Xi Jinping istaknuo da ‘mora i bit će ujedinjena s Kinom’.

Potpora Tajvanu i ovaj je put stigla iz SAD-a, a prošle su godine Tajvanu odobrile prodaju 66 zrakoplova tipa F-16 i torpeda za novu podmorničku flotu, što je pogoršalo ionako narušene odnose Washingtona i Pekinga.

Tsai Ing-wen, predsjednica Tajvana, poručila je da je izgradnja podmorničke flote ‘povijesno postignuće koje pokazuje čvrstu volju Tajvana’. Odgovor je stigao vrlo brzo – predsjednik Kine Xi Jinping obećao je toj zemlji da nikada neće izboriti samostalnost, ne isključivši pritom upotrebu vojne sile.

Duga povijest

Tajvan, poznata kao Republika Kina, od 1949. godine funkcionira kao de facto neovisna država. NR Kina, s druge strane, ne priznaje vladu Republike Kine i smatraju je dijelom Narodne Republike Kine.

Tajvan se od 13. stoljeća smatra kineskim teritorijem, no 1895. godine pripao je Japanu. Nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu teritorij je vraćen Kini. Snage nacionalističke stranke Kuomintang pod vodstvom Čang Kaj-šeka sklonile su se na otok nakon što su 1949. poražene od komunista u građanskom ratu. Po izbijanju korejskog rata u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine spasila od propasti Sjevernu Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu na Tajvanu.

Rast gospodarskog i političkog utjecaja Narodne Republike Kine i njeno uvjetovanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i gospodarske izolacije otoka koji je postao jednom od najrazvijenijih zemalja Azije. Kuomintang je dopustio djelovanje oporbenih političkih stranaka 1986., a godinu kasnije okončano je izvanredno stanje koje je bilo na snazi od 1949. godine.