Zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin gostovala je u N1 Newsroomu gdje je govorila o problemima u hrvatskom zdravstvu i o reformi ministra Beroša koju je, kako kaže – retorikom Andreja Plenkovića, nazvala – nereformom.

“Ministar Beroš je rekao da je stranka izabrala put, odgovarajući svojoj stranačkoj i stručnoj kolegici Dijani Zadrovec koja je tada vršila pritisak na njega u svojoj ambiciji da postane ravnateljica KBC-a Sestre Milosrdnice. On je rekao – stranka, Andrej, su izabrali put – i mi vidimo rezultate tog puta i u ovim prijedlozima zakona kojima ministar tepa da su reforma, a ja bi ih, da se vratim na retoriku Plenkovića, nazvala nereformom jer doista ne reformiraju ni ne zadiru u nijedno od ishodišta problema koje imamo u zdravstvu”, kaže Kekin.

Ministar kaže da liječnici žive jako dobro i da ne zna zašto prosvjeduju. Kekin odgovara: “Ministar možda može pogledati kako žive njegovi stranački kolege koji su uglavnom na jako visokim pozicijama u hrvatskom zdravstvu. Podsjetit ću vas da je 75% upravljača u hrvatskom zdravstvenom sustavu ili HDZ ili najuže moguće vezano uz HDZ. Ali generalno hrvatski liječnici puno rade, rade prekovremeno i ovo što on govori – plaće u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje su usporedive s onima u DM-u više manje, da ne govorim – on u to sad ubraja da su počeli liječnicima plaćati zaostale prekovremene sate. Vrhovni sud im je rekao da moraju to platiti. Mislim da to nije nešto čime bi se ministar trebao hvaliti”.

Objasnila je zašto liječnici napuštaju Hrvatsku: “Kad bismo radili 24/7 i dežurali 31 dan u mjesecu imali bismo jako puno na tekućem računu. Za vrijeme Andreja Plenkovića, 600 liječnika je otišlo iz ove zemlje – to premijer i Zvonko ne vrte na ovim svojim slajdovima. Kad ih se pitalo zašto odlaze, većina nije navela materijalna primanja kao glavni razlog, već demotiviranost, osjećaj da ne mogu naprevodati, da se ne mogu kvalitetno educirati, da njihovi doktorati i trud ništa ne znače jer se u hrvatskom zdravstvenom sustavu uspinje po stranačkoj lojtrici, a ne po lojtrici sposobnosti. I to je tako 30 godina i zato smo se doveli do urušavanja sustava”.

“Ministar zna što zvuči dobro, ali kad pogledate njegov prijedlog zakona, ono što on govori i ono što on piše je u potpunom raskoraku. Mi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trenutno imamo 2190 liječnika. Od toga 36% – njih 790 ide u mirovinu u sljedećih pet godina. Na specijalizaciji imamo 290 osoba. Dakle, kad bi sve te osobe završile specijalizaciju i ostale raditi u RH, mi bismo opet bili u manjku i to ozbiljnom, a u ovom času s ovim brojem, 40% liječnika obiteljske medicine ima više od 1700 pacijenata što se smatra gornjom granicom. Umjesto da je ministar dao sve karte na to da ojača primarnu, jer bez primarne mi ne možemo napraviti nikakvu reformu, on nama priča priče da on mijenja primarnu, a u prijedlogu zakona nema nijedne stavke za koju udruge kažu da bi bile prihvatljive za njih”, ističe Kekin.

Kad je riječ o ginekologiji, kaže: “To i pedijatrija su također dio primarne zaštite. Ja osobno više ne poznajem nijednu ženu koja ima privatnog ginekologa jer svi idemo u privatnog ginekologa jer se nemamo gdje upisati preko javnog zdravstva i taj sustav je u potpunom kolapsu. Mi trenutno u primarnoj zaštiti obiteljskih liječnika imamo ljude koji nisu završili specijalizaciju, već su došli s fakulteta i dok čekaju specijalizaciju i rade kao obiteljski liječnici za to vrijeme. Ako oni nemaju dovoljno znanja – što je normalno nakon fakulteta bez iskustva – oni doista služe kao skretničari. Nesiguran si, ne želiš pogriješiti pa se propisuje izrazito puno pregleda specijalista koji su u potpunosti nepotrebni. I to vam stvara ogromne liste čekanja, koje ministar planira riješiti na način da pacijente pošalje u privatnih liječnika, a da porezni obveznici to plate”.

Naposljetku, istaknula je problem mentalnog zdravlja mladih: “Nakon pandemije, teškoće mentalnog zdravlja kod mladih su porasle za 300%, dok je porasla stopa pokušaja suicida za 290% unatrag godinu dana. Da imate porast bilo čega tako velik – pa i hemoroida – to je jasan znak da morate hitno djelovati. Ministar Beroš u svom mandatu nije nijedan krevet za djecu za poteškoćama mentalnog zdravlja osigurao. Mi trenutno imamo 56 psihijatara za djecu i adolescente na 50 tisuća djece u potrebi”.

Hrvati drugi po smrtnosti u Europskoj uniji od malignih bolesti

Iz primarne zaštite upućene su brojne kritike kada je ministar počeo promovirati sistematske preglede jer kažu da u redovnom obuhvatu ionako imaju preko 95% pacijenata. Postoje druge stvari koje bi trebalo promijeniti, ističe Kekin: “Mi imamo ciljane preventivne programe za rano otkrivanje karcinomakoji su česti u populaciji. To onda ima smisla. Vi uhvatite te karcinome u ranoj fazi. Liječenje vam je jeftinije i uspješno je. Recimo, u Sloveniji za karcinom debelog crijeva imaju probir kojim obuhvaćaju 65% populacije – fenomenalni rezultati. Koliko mi obuhvaćamo – 20 posto. Tim preventivnim proramima ministar se nije bavio”.

Upozorila je na velik problem u prevenciji malignih bolesti u RH: “Danas šest puta više plaćamo lijekove za liječenje malignih bolesti nego unazad deset godina. Tada smo plaćali 600 do 700 milijuna kuna, sada plaćamo godišnje 3 milijarde i 400 milijuna kuna. Dakle, plaćamo 11% više od prosjeka EU-a. Istovremeno, hrvatski građani su drugi po smrtnosti u Europskoj uniji od malignih bolesti. Dakle, gore preživljenje od nas ima samo Mađarska. Mene sad zanima – di su pare? Ako plaćamo više nego prosjek EU-a, zašto umiremo ranije nego prosjek EU-a?

“Ja ne očekujem od ministra Beroša zaista više ništa. On je jedno veliko razočaranje”, zaključuje Kekin.