Kći Renea Goscinnyja, jednoga od dvojice autora koji stoje iza poznatoga francuskog crtanog stripa o Asterixu, za njemački je Spiegel otkrila da je njezin otac za sobom ostavio nedovršenu skicu priče o simpatičnome galskom ratniku.

“Često razmišljam o tome, riječ je dvadesetak stranica, a to je pola stripa”, rekla je Anne Goscinny u intervjuu koji je tijekom vikenda izašao u njemačkom tjedniku Der Spiegel.

Tekst je pretipkala Rene Goscinny. Riječ je o scenariju pod nazivom “Astérix au cirque” pronađenom u obiteljskoj arhivi o kojoj je brinula Anne. Kronološki je trebao uslijediti nakon albuma “Astérix chez les Belges“.

Dodala je da bi posthumno dovršenje priče bez njezina oca bila “vrlo zamršena” zadaća.

“Morali bismo okupiti puno ljudi, uroniti u priču i ponovno ‘čuti’ Reneov glas”, kazala je Anne, dodavši da će se, uz ekipu suradnika u dogledno vrijeme sigurno u tomu i okušati jer bi se radilo o iznimnom pothvatu.

Asterixa, branitelja posljednjega galskog sela koje se odupiralo napadima Rimskog Carstva, osmislili su 1959. Rene Goscinny, autor stripa koji je umro 1977. i Albert Uderzo, koji je bilo zadužen za ilustracije, a umro je prošle godine.

Nakon Goscinnyjeve smrti Uderzo je nastavio rad na stripu uz pomoć novih suradnika.

Crtani stripovi o Asterixu prevedeni su na 77 svjetskih jezika, uključujući klasične jezike i dijalekte. Rene Goscinny bio je ključan za profesiju pisca stripova, koja prije serije crtanih stripova o Asterixu nije postojala.

Stripovi o Asterixu i njegovu pomoćniku Obelixu prodani su u stotinama milijuna primjeraka diljem svijeta.

Ključ uspjeha je u tomu što su primjereni svakoj dobi: sasvim maloj djeci privlačni su vizualno, dok odrasli mogu cijeniti brojne aluzije i poveznice s povijesnim događajima i njihovo ismijavanje.

Imena likova također sadrže aluzije pa stoga njihovi prijevodi variraju od jezika do jezika. Po nekima od stripova napravljeni su animirani ili igrani filmovi.