Nacional je u ponedjeljak, 27. studenoga, dobio ekskluzivnu izjavu kojom umirovljeni profesor Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Splitu (KBF) i splitski svećenik don Ivan Tadić optužuje crkvene vlasti Splitsko-makarske nadbiskupije da štite crkvene velikodostojnike koji su se protivili odlukama Vatikana, i to u tolikoj mjeri “da je tajnik Kongregacije za katolički odgoj rekao da se u Splitu ne može stvarati neka ‘paralelna crkva’”. Don Ivan Tadić svoju je izjavu Nacionalu dao komentirajući kaznu crkvene suspenzije koju mu je 20. studenoga izrekao splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, nakon što je don Tadić u lipnju ove godine u Nacionalu javno progovorio o svojim prijavama za plagijate protiv dvojice profesora splitskog KBF-a, koji su, usprkos Tadićevim prijavama, kasnije obojica postali dekani KBF-a u Splitu.

“Spornom odlukom o suspenziji mene se kažnjava, a štiti se one koji su odgovorni za: grubo kršenje zakona, kršenje mojih ustavnih i temeljnih ljudskih prava, moguća kaznena djela i moguću korupciju”, izjavio je Tadić za Nacional. “Time se štiti one koji su se, za razliku od mene, protivili provedbi odluka Apostolske Stolice do te mjere da je tajnik Kongregacije za katolički odgoj rekao da se u Splitu ne može stvarati neka ‘paralelna crkva’. Zbog svega toga je Apostolska Stolica obavila apostolski pohod nakon kojega je papa Franjo smijenio velikoga kancelara KBF-a i imenovao novoga koji nije riješio nijedan spomenuti problem”, podsjetio je Tadić, pri čemu nije nevažna činjenica da je taj novoimenovani veliki kancelar KBF-a, koji “nije riješio nijedan spomenuti problem”, sadašnji Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Tadić je svoj komentar dao nakon što je Nadbiskupski ordinarijat u Splitu u ponedjeljak, 20. studenoga, poslao dopis o suspenziji Ivana Tadića svim župnim uredima, ustanovama i samostanima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, u kojemu stoji: “Po ovlaštenju splitsko-makarskoga nadbiskupa mons. Zdenka Križića dajemo na znanje svim župnim uredima, ustanovama i samostanima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji da je vlč. Ivanu Tadiću, svećeniku Splitsko-makarske nadbiskupije, odlukom br. 1104/2023 od 18. listopada 2023. godine izrečena kazna obustave (suspenzije) svih čina vlasti svetoga reda, osim privatnoga slavljenja svete mise u mjestu stanovanja. Svi su pozvani poštivati izrečenu kaznu obustave.” Suspenzija je objavljena 20. studenoga, ali izrečena mjesec dana ranije, odnosno četiri mjeseca nakon što je don Tadić u Nacionalu otvoreno progovorio o svojim prijavama za plagijat protiv dvojice profesora KBF-a u Splitu. Nacional je, naime, polovinom lipnja pisao o višegodišnjem sporu na splitskom KBF-u koji krnji i vjerodostojnost današnjega zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, jer on za svojega mandata velikog kancelara splitskog KBF-a od 2020. do 2023. nije uspio riješiti taj dugogodišnji problem. Riječ je o procesu u kojemu su dvojica profesora tog fakulteta, Mladen Parlov i Alojzije Čondić, prije više od desetljeća prijavljena za plagijat da bi potom obojica postala dekani, a protiv svojega prijavitelja, profesora KBF-a Ivana Tadića, podnijeli su tužbe fakultetskom Etičkom povjerenstvu pa je cijeli spor stigao i do Vatikana, koji je u Split poslao apostolsku vizitaciju, ali i do Ustavnog suda, a potom i do Upravnog suda – i još nije okončan.

Splitski svećenik i umirovljeni profesor Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Splitu Ivan Tadić. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

U svojoj izjavi za Nacional, kojom je komentirao suspenziju, don Tadić naglašava kako je “6. studenoga 2023. podnio Splitsko-makarskom nadbiskupu mons. mr. sc. Zdenku Križiću molbu za opoziv sporne odluke”, čim je, “sukladno kan. 1736 § 1 i kan. 1353 CIC kao i apostolskoj konstituciji Pascite gregem Dei ta odluka obustavljena do završetka postupka”. “Tvrdnja da su svi ‘pozvani poštivati izrečenu kaznu obustave’ nije u skladu s gore navedenim kanonima, kao ni ograničenje da imam pravo slaviti svetu misu samo u mjestu stanovanja”, tvrdi don Ivan Tadić. “Spornu odluku donio je apostolski upravitelj mons. dr. sc. Želimir Puljić, paradoksalno tvrdeći da je ‘vođen isključivo istinom u ljubavi i vrhovnim principom Salus animarum’ (spasenjem duša). Time mi je zabranio slušati sakrament ispovijedi i slaviti druge sakramente, i to deset dana prije nego je mons. mr. sc. Zdenko Križić preuzeo upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom”, kazao je don Tadić.

Potom je objasnio svoje pokušaje da upozori na “brojne nezakonitosti i nepravilnosti” na fakultetu na kojem je do umirovljenja radio, ali i ulogu sadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa u svim tim događajima. “Želeći dobro Crkvi, a u skladu s crkvenim odredbama o visokim učilištima, kao i europskim standardima i smjernicama o osiguranju kvalitete na visokim učilištima (ESG), upozoravao sam, po savjesti, kroz dugi niz godina na brojne nezakonitosti i nepravilnosti u upravljanju i funkcioniranju KBF-a Sveučilišta u Splitu. Obraćao sam se najprije mjerodavnim crkvenim vlastima očekujući da će one riješiti spomenute probleme. Nitko ih nije rješavao, pa ni nakon što je papa Franjo imenovao novoga velikoga kancelara KBF-a mons. dr. sc. Dražena Kutlešu s tom zadaćom. U prvom obraćanju Fakultetskomu vijeću 12. studenoga 2020. godine rekao je da su dolaskom vizitatora isplivali mnogi problemi kao npr. ‘neregularnosti u povodu zapošljavanja’ i slučajevi plagijata. Odgovarajući na pitanja profesora, rekao je da je situacija veoma ozbiljna, čemu je dokaz apostolska vizitacija i smjena velikoga kancelara mons. dr. sc. Marina Barišića, te ‘da je ovo zadnja prilika’. Na kraju obraćanja naglasio je da se treba ravnati ‘po civilnom i crkvenom pravu’. Zbog svega toga obratio sam se civilnim tijelima i pokrenuo sudske postupke”, objasnio je Ivan Tadić. “U skladu sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kao i s Pravilnikom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti KBF-a na koji me je uputio veliki kancelar, koji se nije htio uplitati ‘u stvari iz nadležnosti civilnih tijela’, prijavljivao sam mjerodavnim tijelima brojne nezakonitosti, nepravilnosti i moguću korupciju na KBF-u. Zbog toga sam trpio štetne radnje uključujući i dekanovu prijetnju izvanrednim otkazom o radu, zbog čega sam bio prisiljen zatražiti sudsku zaštitu”, kazao je Tadić.

Potom je nastavio: “Nakon što sam upozoravao na nepravilnosti u kojima nisam htio sudjelovati, jedna je osoba izjavila: ‘Ako se Tadiću što fizički dogodi, znaj da sam ja to napravila.’ Te prijetnje, koje mi je prenio svjedok, doživio sam kao prijetnje smrću, pa sam to prijavio policiji i pokrenuo kazneni postupak koji je u tijeku.” Slučaj je, podsjeća, završio i pred Ustavnim sudom: “Dvojica profesora pokrenula su protiv mene postupke pred nepropisno imenovanim Etičkim povjerenstvom zbog navodnog uznemiravanja, a to su zapravo učinili jer sam razotkrio njihove plagijate. Etičko povjerenstvo nije donijelo mišljenje većinom glasova, kako je propisano Etičkim kodeksom KBF-a. To je mišljenje javno pročitano na sjednici Fakultetskoga vijeća. Ustavni sud, kojemu sam se obratio, utvrdio je da je to mišljenje nepostojeći akt. Budući da je dekan, koji je ujedno bio i stranka u postupku, meni i Etičkomu povjerenstvu uskratio dokumentaciju koja se odnosi na te postupke, bio sam prisiljen obratiti se drugi put Ustavnomu sudu, koji je u odluci broj: U-III-4727/2021 od 31. ožujka 2022. godine utvrdio ‘da je riječ o eklatantnom nezakonitom onemogućavanju stranke u postupku u ostvarivanju njezinog prava na uvid u dokumentaciju spisa predmeta’ i da su mi ‘grubo povrijeđena ustavna i konvencijska prava’.”

‘Spornom odlukom o suspenziji mene se kažnjava, a štiti se one koji su odgovorni za: grubo kršenje zakona, kršenje mojih ustavnih i ljudskih prava, moguća kaznena djela i moguću korupciju’, izjavio je Tadić

Nakon toga, dodatno je objasnio Tadić, “članovi Etičkoga povjerenstva na čelu s predsjednikom podnijeli su ostavke. Predsjednik je podnio ostavku kao znak moralne odgovornosti, a Fakultetsko vijeće ga je desetak dana poslije toga za dekana KBF-a. Odluke Ustavnoga suda su obvezatne i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba. To se na KBF-u nije dogodilo. Unatoč mom zahtjevu da se postupci nastave, Etičko povjerenstvo ih je obustavilo i ponovno mi uskratilo uvid u dokumentaciju spisa predmeta. Sukladno uputi o pravnomu lijeku, pokrenuo sam upravne sudske sporove koji su u tijeku.” Tu, međutim, spor nije završen. “Uprava KBF-a dugotrajno me je i višestruko diskriminirala zbog čega sam bio prisiljen obratiti se pučkoj pravobraniteljici”, kazao je don Tadić. “Ona je provela ispitni postupak i utvrdila da sam diskriminiran. Dala je dekanu preporuku za otklanjanje diskriminacije s čime sam upoznao velikoga kancelara. Umjesto da dekan otkloni diskriminaciju, on me dodatno diskriminirao. Budući da ni on ni veliki kancelar nisu otklonili diskriminaciju, nije mi preostalo ništa drugo nego pokrenuti sudski postupak”, kazao je Tadić, koji tvrdi da su mu “dekani KBF-a sustavno i dugotrajno kršili prava na pristup informacijama zbog čega sam izjavljivao brojne žalbe Povjereniku za informiranje koji ih je prihvatio i donio oko četrdesetak rješenja u moju korist.” Povrh toga, Tadić tvrdi da su “jedan vršitelj dužnosti dekana i dva dekana KBF-a kažnjeni na Prekršajnom sudu zbog nepravilnosti i nezakonitosti u natječajima, zapošljavanjima i drugim nepravilnostima što je rezultiralo novčanim kaznama. KBF je u slučaju nezakonitog izvanrednog otkaza ugovora o radu jednom djelatniku, koji se bezuspješno obratio velikomu kancelaru, isplatio veću svotu novca. U tim postupcima, koje nisam pokrenuo ja nego druge osobe, utvrđeno je da su dekani nanijeli materijalnu štetu KBF-u. Do danas zbog toga nisu kažnjeni.”

Don Tadić kaže kako je pokrenuo i druge svjetovne mehanizme: “Potaknut mislima pape Franje o zlu korupcije, kao i Etičkim kodeksom KBF-a, u listopadu 2021. godine obratio sam se Nacionalnomu vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. To tijelo navodi da je moju predstavku ‘o mogućim pojavama korupcije povezane prvotno s radom Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu’ proslijedilo na postupanje glavnoj državnoj odvjetnici gospođi Zlati Hrvoj-Šipek. Do danas o tomu nisam primio nikakvu obavijest.”

Štoviše, Tadić je kažnjen. “Nakon što je u Nacionalu objavljen tekst o KBF-u, apostolski upravitelj mons. dr. sc. Želimir Puljić zatražio je od mene, pod prijetnjama crkvenih kazni, da povučem sve sudske postupke. To u savjesti nisam mogao prihvatiti jer bi se time kršila moja ustavna i temeljna ljudska prava uključujući i pravo na zaštitu života. Spornom odlukom krši se načelo neovisnosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Svete Stolice određeno Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, jer se apostolski upravitelj miješa u građanske sudske postupke. Mojim svećeničkim ređenjem nisu prestala moja prava i obveze kao građanina Republike Hrvatske, a crkveni propisi ne zabranjuju mi vođenje navedenih postupaka”, rekao je don Ivan Tadić, koji je svoju izjavu za Nacional zaključio ovom tvrdnjom: “Na koncu, objavom necjelovite i nepotpune vijesti o suspenziji kao i njezinim širenjem u medijima i na društvenim mrežama, Nadbiskupski ordinarijat u Splitu nije nanio štetu samo mom dobrom glasu, nego i ugledu Splitsko-makarske nadbiskupije.”

Don Tadić je 6. studenoga 2023. podnio Splitsko-makarskom nadbiskupu mons. mr. sc. Zdenku Križiću (na slici) molbu za opoziv sporne odluke, čime je ta odluka obustavljena do završetka postupka. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Nacional je, podsjetimo, 13. lipnja objavio članak u kojemu je izvijestio kako je Tadić 2009. protiv profesora KBF-a Mladena Parlova i 2012. protiv profesora Alojzija Čondića nadležnim tijelima KBF-a podnio prijave zbog navodnih plagijata. S prijavama je bio upoznat i tadašnji veliki kancelar KBF-a i splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Marin Barišić, a obaviješteni su i Sveučilište u Splitu te njegov rektor Dragan Ljutić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja s ministrima u dvama mandatima, Blaženke Divjak i aktualnog ministra Radovana Fuchsa, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Stručno povjerenstvo za reakreditaciju KBF-a. Nadbiskup Barišić, kao veliki kancelar KBF-a, u dva je navrata, 2010. i 2013., svojim odlukama zaustavio procese o utvrđivanju plagijata, uz sugestiju kako bi bilo dobro raspraviti o kriterijima i metodama znanstvenog rada. No s obzirom na to da prijavitelj plagijata, profesor KBF-a Ivan Tadić, nikada nije odustao od svojih tvrdnji, on se usprotivio i izboru Čondića i Parlova za dekane KBF-a 2017. i 2019. Tada je prijavljen Etičkom povjerenstvu KBF-a sa sumnjom u “uznemiravanje ili povredu osobnog dostojanstva” i “ometanje obavljanja radnih zadataka ili smanjenje kvalitete života” profesora Parlova i Čondića. Svi ti događaji, o kojima je bio obaviješten i Vatikan, doveli su do toga da je na splitski KBF od 1. do 4. srpnja 2019. stigla apostolska vizitacija.

Nakon tog procesa papa Franjo smijenio je velikoga kancelara Marina Barišića i na njegovo mjesto imenovao monsinjora Dražena Kutlešu, današnjeg zagrebačkog nadbiskupa. On je službu velikog kancelara KBF-a preuzeo 8. rujna 2020., sa zadaćom, između ostalog, i da riješi probleme na tom fakultetu. Izvori Nacionala, međutim, ustvrdili su da nije riješio nijedan od brojnih problema, uključujući i višegodišnji spor oko navodnih plagijata. Štoviše, neki izvori ustvrdili su da se stanje na KBF-u nakon Kutlešina dolaska čak i pogoršalo. Naime, kada je Ustavni sud svojom odlukom prošle godine utvrdio da su prijavitelju plagijata, profesoru Ivanu Tadiću, grubo povrijeđena ustavna i konvencijska prava jer mu u postupku pred Etičkim povjerenstvom KBF-a nije omogućen uvid u dokumentaciju, ni Etičko povjerenstvo ni Kutleša nisu proveli odluku Ustavnog suda i omogućili Tadiću uvid u spornu dokumentaciju. Stoga je Tadić, koji je u međuvremenu obolio i umirovljen, protiv Etičkog povjerenstva pokrenuo sporove pred Upravnim sudom kako bi dobio dokumentaciju na koju, po odluci Ustavnog suda, ima pravo.

Izvori koji su Nacional upozorili na spor oko plagijata na splitskom KBF-u nezadovoljni su postupcima Dražena Kutleše na mjestu velikog kancelara Fakulteta i tvrde kako on, za razliku od Marina Barišića, nijedan problem nije ni pokušao riješiti, ali ga je papa Franjo usprkos tome imenovao zagrebačkim nadbiskupom. “U javnosti je Kutleša prikazan kao velikodostojnik koji je riješio sve probleme na KBF-u, ali to nije istina. Protiv Kutleše na KBF-u osobno nitko nema ništa, ali smatra se da je kao veliki kancelar bio izrazito pristran i uglavnom nedostupan ili teško dostupan profesorima i drugim djelatnicima kao i studentima KBF-a, premda, dakako, ne i prema onima u koje je imao povjerenja i s kojima je redovito surađivao ili se s njima sastajao”, kazao je jedan od Nacionalovih izvora.