Godinu 2022. u hrvatskom je kazalištu obilježio povratak publike nakon dvije godine opreza i epidemioloških prilagođavanja, s prepunim gledalištima u novoj sezoni 2022./23. unatoč nastavljenim izazovima, te s novim intendantima na čelu dva nacionalna teatra i novom zagrebačkom pročelnicom za kulturu.

Zagrebačka gradska vlast u lipnju je imenovala Eminu Višnić novom pročelnicom Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, čime je taj ured, sada u integriranom obliku, nakon godinu dana rekadroviranja dobio upravu.

Nove su intendante dobili zagrebački i splitski HNK. U rujnu je funkciju čelne osobe Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu preuzela Iva Hraste Sočo, a u prosincu, za sam kraj godine, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek potvrdila je imenovanje Vicka Bilandžića na dužnost intendanta HNK Split. Prethodno je splitsko Gradsko vijeće donijelo odluku o razrješenju Srećka Šestana s te dužnosti, što je ministrica odbila prihvatiti, ocijenivši odluku protuzakonitom. Na mjestu intendanta HNK Ivana pl Zajca Rijeka ostao je Marin Blažević, nakon što ministrica nije prihvatila odluku Gradskog vijeća Rijeke o njegovu razrješenju.

Iako je prvu polovicu kalendarske godine uglavnom obilježio pojačan oprez zbog nastavljene opasnosti od zaraze covida-19, nakon ukidanja svih ograničenja uoči ljetne turističke sezone, hrvatsko je kazalište u rujan zakoračilo kao da pandemije nikad nije ni bilo, uz ambiciozne programe, pregršt novih naslova, strana gostovanja i s prepunim dvoranama.

Nakon dvogodišnje stanke održane 35. Gavelline večeri

Već je u lipnju Satiričko kazalište Kerempuh na 46. Danima satire Fadila Hadžića ugostilo kazališta iz Beograda, Sarajeva i Subotice, a predstava “Kus Petlić” Narodnog kazališta Subotica odnijelo je nagradu 46. Dana satire za najbolju predstavu u cjelini.

Jubilarni 20. Festival svjetskog kazališta ponudio je od 7. do 30. rujna u HNK-u Zagreb, Zagrebačkom kazalištu mladih i Kulturnom centru Travno vremeplov kroz 20 festivalskih godina s predstavama festivalskoj publici poznatih autora Christiane Jatahy, Christopha Marthalera, Mila Raua i plesne skupine Peeping Tom iz Bruxellesa.

Zagrebačka Gavella, u iščekivanju povratka u matičnu zgradu u Frankopanskoj u kojoj još traje obnova od potresa, u 2022. se koncentrirala na koprodukcijske projekte, a nakon dvije godine stanke u prosincu 2022. održane su 35. Gavelline večeri, i to na pet lokacija u Zagrebu, gdje su među 12 predstava u programu igrale i predstave iz Beograda i Subotice. Apsolutnim pobjednikom 35. Gavellinih večeri proglašen je zagrebački Kerempuh, čija je predstava “Škrtac” redateljice Dore Ruždjak Podolski odnijela sve četiri nagrade – za najbolju predstavu u cjelini, te najbolju režiju, glumicu i glumca.

Na svečanoj dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta u HNK-u Zagreb, nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje primile su Maja Bezjak i Vlasta Knezović.

Hrvatska predstava na prestižnom Wiener Festowochenu

Kazališnu 2022. obilježio je niz zapaženih festivalskih projekata, najvažniji od kojih zasigurno je predstava “Astronaut Wittgenstein”, koju je u lipnju za umjetnički festival Wiener Festowochen u Beču realizirala hrvatska kazališna autorica i redateljica Nataša Rajković. Predstava se bavila pitanjem kako i koliko filozofija i umjetnost mogu pomoći u razumijevanju demencije, odnosno ljudi koji se gube u jeziku i u svijetu.

Rajković je prva umjetnica iz Hrvatske pozvana da režira predstavu u produkciji jednoga od najprestižnijih europskih umjetničkih i kazališnih događaja. Premijera je održana 12. lipnja na obali Dunava, a uz austrijske glumce u predstavi je jednu od glavnih uloga imala Lana Ujević, mlada hrvatska glumica trenutno na završnoj godini studija glume na ADU u Zagrebu.

U protekloj je godini niz uspješnih autorskih projekata realiziran i u zagrebačkom Teatru &TD, među kojima se ističu “Mala zabava” Vanje Jovanovića i Petre Pleša te “Gard” Filipa Rutića i Dražena Krešića. KunstTeatar je nastavio nizati uspješnice s predstavama “Dobar, loš, mrtav 2: Pakao” u režiji Ivana Planinića, “Jackpot” autora i redatelja Ivora Martinića, te “Sloboština Barbie” prema romanu Maše Kolanović i u režiji i dramatizaciji Ivane Vuković. Svakako valja spomenuti i prvo dramsko uprizorenje nagrađivanog romana Damira Karakaša “Okretište” u HNK-u Split u režiji Dina Mustafića, popraćeno vrlo pozitivnim kritikama.

Kazalište Ulysses premijerno je postavilo dramu “Tramvaj zvan čežnja” Tennesseeja Williamsa u režiji Lenke Udovički, a u zagrebačkom HNK-u publiku je oduševilo novo suvremeno čitanje Molièrove komedije “Don Juan” u režiji Dejana Projkovskog.

Kazališnu 2022. obilježio je i nagrađivani diptih “Braća Karamazovi” Olivera Frljića u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, koji je kritika proglasila “prijelomnim umjetničkim događajem”, dok je jedna od iščekivanijih premijera bio Disneyev mjuzikl “Ljepotica i Zvijer” u produkciji zagrebačke Komedije te režiji i koreografiji Lea Mujića, spektakularno postavljena adaptacija slavne animirane bajke.

Povratak entuzijazma vidljiv i po festivalskim aktivnostima

U 47 dana 73. Dubrovačkih ljetnih igara, od 10. srpnja do 25. kolovoza, na sedamnaest scenskih i ambijentalnih lokacija izvedena su 74 raznovrsna programa. Festivalski dramski ansambl 73. DLJI izveo je dvije predstave – “Ljubovnike” nepoznatog autora iz 17. stoljeća u režiji Aleksandra Švabića, te “Krvavu svadbu” Federica Garcie Lorce u režiji Franke Perković Gamulin.

Za ulogu Majke u toj predstavi Jadranka Đokić dobila je nagradu Orlando za najuspješnije dramsko ostvarenje, dok je Orlando za glazbeni dio programa pripao poljskom dirigentu Dawidu Runtzu. Grand Prix Orlando za osobit doprinos ostvarenju cjelokupnog programa 73. DLJI dobila je glumica Neva Rošić.

Autorski projekt Sanje Milardović “Mala čuda” najbolja je predstava u cjelini, a drama Tene Štivičić “64” najbolji suvremeni dramski tekst festivala hrvatske drame, 32. Marulićevih dana, od ukupno deset prikazanih od 21. do 28. travnja.

Premijerom opere Giuseppea Verdija “Simon Boccanegra” 14. srpnja otvoreno je 68. splitsko ljeto, splitska do 14. kolovoza imala je priliku uživati i u Verdijevoj “Aidi”, Gotovčevu “Eri s onoga svijeta” te Puccinijevu “Turandotu”, dok je u dramskom programu premijerno postavljena “LizistRATa” po motivima Aristofana, Homera, Lucića i Matišića, a u baletnom “Veliki Gatsby” u režiji i koreografiji Lea Mujića.

Da se entuzijazam vratio u kazališni svijet pokazuju i podaci 14. Noći kazališta, koja je ove godine počela 11. studenog u Opatiji a završila 26. studenog u Stažnjevcu, sa središnjim programom održanim 19. studenoga, u kojemu je sudjelovalo 150 kulturnih institucija u čak 48 hrvatskih gradova.

U godini na izmaku unatoč nastavljenim izazovima nije manjkalo izvedbenih sadržaja, što ulijeva optimizam da će sljedeća biti još bolja. No, to je također bila i godina gubitaka, u kojoj je kazališni svijet ostao bez redatelja Ivice Kunčevića i glumca Mladena Vasaryja, a napustili su nas i glumice Mirjana Majurec, Jana Kašper i Zlata Perlić-Weltrusky, redatelj, urednik i dramski pisac Mladen Rutić, glumac i redatelj Bosnimir Ličanin Likota, te Ivo Kadić, dugogodišnji istaknuti član Drame HNK-a u Zagrebu.